"Plaže su kao i cijeli obalni prostor pod sve snažnijim utjecajem čovjeka i njegovih aktivnosti, a neke od njih su nepovratno promijenile izgled plaža. Jedna od negativnijih promjena plaža jest gubitak materijala – odnosno nestajanje, tj. erozija, plaža. Erozija plaža je prirodna pojava koja se ne može spriječiti, ali se može ublažiti", kazala je, između ostalog, Dr.sc. Kristina Pikelj u petak navečer u Dugom Ratu gdje je u organizaciji udruge "Tvornica" Dugi Rat održala popularno-znanstveno predavanje na temu: "Što nam se događa s plažama? Obale, obalni procesi i problematika plaža" ...

"ZNANSTVENO KINO" U DUGOM RATU

PREDAVANJE DR.SC. KRISTINA PIKELJ:

Što nam se događa s plažama? Obale, obalni procesi i problematika plaža

Test i slike: Mladen Banović

Predavanju se u Općini koja se diči kilometarskim Dućkim pješčanim plažama i biserima među šljunčanim plažama - plažom na Glavici i Oriju - odazvalo samo četrdesetak mještana zainteresiranih za problematiku očuvanja najvažnijeg turističkog resursa kojeg imamo na raspolaganju.

Zbog čega je bitno proučavati plaže? Što se događa s plažama u svijetu? Kakva je istočna obala Jadranskog mora i kakve su hrvatske plaže? Po čemu je zanimljiva obalna zona Kaštela - Ploče? Što se događa s plažama u Dugom Ratu i Dućama? Kako se boriti protiv erozije plaža?... To su samo neka od pitanja na koja je Dr. Kristina Pikelj pokušala dati odgovor.

A u publici je bilo i više nego zainteresiranih za ovu problematiku. Grupu mještana Duća zanimalo je dobiti instant odgovore i savjete na konkretna pitanja o očuvanju pješčanih plaža u Dućama, gdje pera nisu dovoljna za sačuvati pješčani materijal u širini koju bi mještani htjeli, a koju priroda svojim procesima u toj mjeri ne može (p)održati.

Dr.sc. Kristina Pikelj zaposlena je na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Suradnik je na projektu koji se bavi istraživanjem sedimenta podmorja Jadrana i jadranske obale. Uže područje istraživanja su joj sastav i porijeklo površinskog sedimenta Jadrana te geomorfologija i problematika obale (interakcija prirodnih procesa i antropogenih utjecaja).

Pikelj već godinama vrši znanstvena ispitivanja i mjerenja na dugoratskim plažama, koja još nisu dovršena, na zagrebačkom PMF-u drži nastavu iz kolegija koji se bave geologijom mora i geologijom zaštite okoliša. Objavila je više znanstvenih i stručnih članaka kao rezultat svojih istraživanja, a održala je više predavanja na domaćim i inozemnim kongresima i skupovima.

Znanstvenica je i na dugoračkom predavanju istaknula da bi voljela da rezultati njenog istraživanja dugoratskih plaža, koje će najvjerojatnije biti dovršeno u 2013. i tada predstavljeno na raspravu znanstvenoj javnosti, posluže i da budu od koristi i dugoratskoj lokalnoj zajednici, koja bi na multi-disciplinarnim znanstvenim temeljima i saznanjima mogla pronaći rješenja za kvalitetnije i odgovornije upravljanje svojim obalnim prostornim resursima.

Da li će Kristinina ideja zaživjeti u ovoj sredini vrijeme će to, kao i uvijek, najbolje pokazati, no sudeći po odazivu javnosti  -  pogotovo na predavanje pozvanih osoba iz naše i susjednih Općina i gradova, a koji se u svom radu susreću s ovom problematikom, ili na nju direktno utječu  -  nismo baš veliki optimisti.

Stoga je "inzistiranje" dugoratskih  "Tvorničara" na ovim važnim društvenim temama i javnim raspravama u zajednici tim važnije.