Novosti

Vidi ga kako se umačkara...

2008-02-04T23:00:00+00:00

Čim prođu blagdani Božića i Nove godine, a Sveta tri kralja tamjanom okade kuće i ulice, među ljude uđe neki nemir i dobro je zapitati se o čemu se zapravo radi. Do jučer su svi bili kako tako prisebni, štoviše toliko sabrani da su se mogli ljudski pogledati, zaviriti u se i pomisliti koliko su bili ljudi i kakvi bi možda trebali biti. A sada, niki vrag kao da uđe u čovika i on pošto-poto hoće biti netko drugi, niki novi čovik ili beštija, pa mu tako najbolje prispiju poklade. Iako poklade odavna imaju uporište u vjerskim pučkim običajima, raslojavanjem građanskog društva "mačkaravanje" je uzdignuto na razinu osmišljenog odgovora na sve društvene pojave. Sredina, u kojoj svatko svakoga vidi i zna, te svatko svakome može poviriti u pjat, daje neiscrpan izvor pokladnog izrugivanja. Tako poklade i maškare dođu kao neka prirodna pogodnost, odgovor na brojne zgode svakodnevnog života, a najviše kao želja da se u malomišćanskim zimskim danima poludi, poditinji ... Ma nu ga, vidi kako se umačkara ...

Peruča je, srećom, izdržala

2008-01-27T23:00:00+00:00

Na današnji dan prije 15 godina srpski zločinci minirali su branu Peruča, a cilj toga bezumnog čina bio je izazivanje samouništenja zemljane brane i stvaranje vodnog vala od više od 500 milijuna kubičnih metara vode, koliko se u trenutku miniranja zateklo u jezeru. Val je mogao uništiti sva nizvodna naselja uz Cetinu, sve do Omiša i izazvati kataklizmu za više od 20 tisuća nedužnih civilnih osoba. Za taj zločin još nitko nije odgovarao ...

Maslenica obranila Dalmaciju

2008-01-20T23:00:00+00:00

Polaganjem vijenaca na spomen-obilježja poginulim braniteljima u Kašiću i Islamu Latinskom, u subotu je počelo obilježavanje 15. obljetnice akcije Maslenica, u kojoj je 1993. godine oslobođen veliki dio teritorija i osigurana veza sjevera i juga Hrvatske. U akciji je poginulo 18 hrvatskih branitelja, a među njima posebno se sjećamo našeg maloraćanina Vlatka Sudića... Vijence su položili general pukovnik Mladen Kruljac, izaslanik predsjednika Mesića, te ministar prometa Božidar Kalmeta u ime Vlade ...

Zaboravljeni junak Xarcus Dalmaticus

2008-01-12T23:00:00+00:00

Uđete li u splitsku prvostolnicu, na podu pod starim oltarom sv. Dujma, radom majstora Bonina iz Milana, naići ćete na relativno novu nadgrobnu ploču i na njoj natpis da je tu pokopan Žarko Dražojević, odličnik iz slavne poljičke obitelji Dražojević-Jelić, koji se proslavio junačkim pothvatima u borbama protiv Turaka te poginuo 15. siječnja 1508. godine, dakle prije točno pola milenija. Tko je bio Žarko Dražojević? Rođen oko 1439. godine, potomak je kneza Dražoja iz 14. stoljeća, prvog poznatog člana obitelji Dražojević. Žarkov otac Petar sin je Jurja Dražojevića, umrlog 1430., s titulom "conte generale della Poglizza, nobile i Croazia", a majka mu je bila Mandalina iz poznate poljičke obitelji Ugrinović, od koje zacijelo potječe i Nikola Ugrinović (oko 1525.- 1604.), smederevski biskup i upravitelj bosanske biskupije, pokopan u rodnom selu Dubravi u Poljicima ...

Zamiri, daj grotulju, gonjaj se, pa ženi!

2008-01-12T23:00:00+00:00

Osamnaestog siječnja počinje vrijeme poklada, mesopusta, raskalašenog ponašanja, koje se najviše vrti oko seksa i erotike, dakle intime koja se u našim selima čuva barem ispod tri suknje ili ispod jednog para gaća. Ovim tradicionalnim običajem tjeraju se zima i zli duhovi, doziva proljeće i kroz prste gleda na ludosti koje okreću naglavce ulični život. Baš se u pokladama pokazuje živost, nagomilana ljubavna energija, zanosi i mašta, ono na što su ljudi inače najosjetljiviji i što u svakidašnjem životu vrlo često ojkanjem izražavaju: "Oj, znat ćeš mala,/ šta je Uništanac,/ kad te golu strpa pod sukanac" - taj od pamtivijeka erotski pjev i zov delija vrličkog kraja bio je živ još i 1988., kada ga je zapisala etnografkinja Ivanka Ivkanec, vrhunska stručnjakinja za hrvatsku narodnu intimu. - Unište je, naravno, selo, ali "u ništa" znači i spolni čin, objašnjava nam. Spolni je nagon bio jači od patrijarhalnog morala, jači od kazni, kao što je često i ljubav bila jača od smrti ...

Otiša je i Duje

2008-01-06T23:00:00+00:00

Za tri godine ima bi 100 lita, a evo, prije koji dan, otiša je, otiša je dobar čovik. Već nekoliko godina je bija stalno doli, bolestan, u krevetu, izvan svojih Starih Duća, u kojima je godinama bija, živija, di je noćija, pa bi se izjutra spušta doli, u misto, a popodne opet nazad... Gore. U Duće. Napuštene od svih. Ali ne i njega. Rođen je tamo davne 1911. (14.11.1911.) naš Duje Čepić. Nekidan su ga obitelj i prijatelji po posljednji put ispratili gore, na vječni počinak. U njegove drage Duće. Počivao u miru Božjem.

Gata: Komemoracija nevinim žrtvama

2007-10-03T22:00:00+00:00

Koncelebriranim bogoslužjem i prigodnom komemorativnom svečanošću u Gatima je obilježena 65. godišnjica tragičnog događaja kada su, 1. listopada 1942. godine četnici zloglasne Dinarske divizije, popa Momčila Ðujića, pod vodstvomo monstruma Mane Rotkvica i Veljka Ilijića počinili stravičan pokolj na području ovog te dvaju susjednih poljičkog sela Ostravice i Čišala, pretvorivši ih u zgarište. Za samo nekoliko sati krvoločnog pokolja bradate su horde u pratnji talijanskih vojnika, na kućnom pragu mučki ubile, poklale te spalile 96 žitelja Srednjih Poljica, najviše nemoćnih žena, djece i staraca ...

Gata: Sjećanje na žrtve četničkog pokolja

2007-10-01T22:00:00+00:00

Koncelebriranim bogoslužjem i prigodnom komemorativnom svečanosti u Gatima je obilježena 65. godišnjica tragičnog zbivanja kada su, na jučerašnji dan, 1. listopada 1942. godine četnici popa Momčila Ðujića u tom i u još dva susjedna sela, Ostrvica i Čišla, počinili stravičan zločin... Oni su samo u nekoliko sati krvoločnog pohoda u pratnji talijanskih vojnika, za koje se vjeruje da su kamionima doveli četnike iz Omiša, na kućnom pragu mučki ubili, poklali te spalili 96 stanovnika srednjih Poljica, najviše nemoćnih, žena, djece i staraca ...

Marko Balić i Goran Tičić o Ivanu Loziću Bacilaji

2007-08-08T22:00:00+00:00

Ja sam Marko Balić, iz Katuna polje. Vaš sam brico punih 50 godina. Bez dana godišnjega, bez bolovanja i nikad nisam povridija ni jednu mušteriju. Svijesno sam radio i radim svoj posal... Ima sam prijatelja, kolegu bricu Ivana Lozića - Bacilaju, koji je još tamo 1947. godine otvorio svoju brijačnicu u Zadvarju. Tu je radio dvi godine i stekao brojne prijatelje. Dolazio sam kod njega. Tu mu se rodio i sin Niko... U Dugom Ratu sam ja otvorio brijačnicu 1963. godine i tu sam još bolje upoznao Ivana, kolegu, bricu, koji je ovdje obavljao posal u Tvornici kao blagajnik ...

In Memoriam: Ivan Lozić - Bacilaja (1914-2007)

2007-07-16T22:00:00+00:00

Otiša je naš Barba Bacilaja, legenda našeg Dugog Rata, a bome i cile regije. Čovik koji je uvik bija spreman za šalu (tako je i pisca ovih redaka zva 'generacijom' iako je rođen pedesetak godina posli njega), njegov vedri pogled na svit, ljubav prema kartama, balotama, lipin životnim radostima, usadija je u omladinu s kojon se uvik družija. Bija je pravi sportaš, volija je uvik dobit. Prošlu godinu je igra na turniru stolnog tenisa i izgubija od čovika mlađeg dvadeset godina, te se zareka da da će se ove godine spremit i dotičnog gospodina Branka (Šegovića) "razbit"...

Dragutin Tadijanović umro u 102. godini

2007-06-27T22:00:00+00:00

Bard hrvatskoga pjesništva, akademik Dragutin Tadijanović umro je sinoć u 102. godini u Domu za stare i nemoćne osobe "Park" na zagrebačkoj Pešćenici, u kojem je živio od prošle godine. Tadijanović je rođen u Rastušju kraj Slavonskog Broda 4. studenoga 1905. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1964. do 1965. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na 20-ak jezika. Za života je objavio više od 500 pjesama u 20-ak zbirki te priredio nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela ...

Kiše pjevaju nad tvojim jablanima

2007-05-22T22:00:00+00:00

Evo me, moj svijete, na raskršću
i tvom i mom.
Oprostimo se. - Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi.

Tako se u pjesmi Moj križ svejedno gori, lirskom slutnjom, oglasio hrvatski pjesnik Josip Pupačić, malo prije tragične smrti 23. svibnja 1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku u kojoj su poginule i njegova supruga i kći. Svako kasnije čitanje tih potresnih stihova ne može se shvatiti drukčije nego kao kobno predskazanje vlastita kraja ...

Dan sjećanja na stravični pokolj u Docu Donjem

2007-03-27T22:00:00+00:00

Stradanje 272 žrtve 26. ožujka 1944. godine u Docu Donjem obilježeno je u tom zamosorskom mjestu. Dan sjećanja održan je pod pokroviteljstvom Sabora RH, a nazočili su mu saborska zastupnica Zelenka Babić-Petričević, zamjenik župana Luka Brčić, gradonačelik Omiša Ivan Škaričić, načelnik općine Dugi Rat Domagoj Vuković, te izaslanstvo prijateljske općine Ernestinovo. Na strašan pokolj podsjetio je predsjednik Mjesnog odbora Ivan Medić kada su tog proljetnog, prohladnog dana SS-snage "Prinz Eugen" uz pomoć četnika i lokalnih izdajnika pobili i spalili 272 žrtve, među kojima 103 djece ...

Veliki nadbiskup Frane Franić

2007-03-23T23:00:00+00:00

U splitskoj konkatedrali sv. Petra, uz veliko mnoštvo vjernika i svećenstva, u srijedu je uz nazočnost kardinala Josip Bozanića, Vinka Puljića, nadbiskupa splitsko-makarskog Marina Barišića i gotovo svih hrvatskih biskupa pokopan nadbiskup splitsko-makarski u miru, metropolit Frane Franić, koji je preminuo prije četiri dana u 95. godini života. U svećeničkoj službi je bio 71. godinu, a 57 godina je služio Crkvi kao biskup. Nadbiskup Frane Franić zadužio je i naše mjesto. U vrijeme njegovog biskupovanja izgrađena je današnja župna crkva Sv. Josipa u Dugom Ratu ...

Umro akademik Ivan Supek

2007-03-07T23:00:00+00:00

Prije 3 dana u svom je domu u Zagrebu, u 91 godini života, umro poznati hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist, akademik Ivan Supek. Bio je jedan od utemeljitelja Instituta Ruđer Bošković iz kojeg je isključen jer se protivio planovima jugoslavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju o izradi atomske bombe. Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969., a nakon obračuna s hrvatskim proljećem 1971. Supek je isključen iz javnog života na 18 godina. Od 1991. do 1997. bio je predsjednik HAZU, a za života je napisao 20 romana i 18 drama. Također je bio u stalnom sukobu s pokojnim predsjednikom Tuđmanom. Posljednji ispraćaj ovog velikog čovjeka održan je jutros na zagrebačkom Krematoriju ...