Kako spasiti novinarstvo od trivijalnosti?

novine i kavaNe znam da li pratite što se događa sa tiskanim medijima u svijetu, ali vijesti nisu dobre... Nakon godina zanemarivanja znakova problema, cijenjeni kolumnisti se danas slažu u dijagnozi: novine, kakve ih poznajemo, na rubu su izumiranja. U Americi novine stvarane stoljećima propadaju preko noći, u Europi je situacija nešto bolja ali i dalje vrlo zabrinjavajuća. Kriza je. I u Hrvatskoj se medijski moguli spremaju na drastične rezove... A što li tek čeka ovo malo malih lokalnih medija što još izlaze ili emitiraju, ponajviše "zahvaljujući" čelnicima lokalnih samouprava ili moćnicima koja ih i financiraju ali i kontroliraju... Želimo li se suočiti s krizom novinarstva treba promovirati "teško" novinarstvo koje nadzire ljude na vlasti, koje uključuje svih, a ne samo skupine zanimljive oglašivačima, i koje promovira sudjelovanje ljudi u javnom životu, piše između ostalog splitski novinar Ivica Profaca na svom blogu splitpersonality.bloger.hr. U nastavku prenosimo zanimljiv post pod nazivom "Kako spasiti novinarstvo od trivijalnosti?" ...

NOVINARSTVO SUTRA

Kako spasiti novinarstvo od trivijalnosti?

Piše: Ivica Profaca
Izvor: splitpersonality.bloger.hr

novineKriza novinskog izdavaštva u cijelome svijetu, otišla je izvan "resora" ekonomije, i postala važnom ne samo novinarima koji su njome izravno pogođeni, nego i cijelim lokalnim i širim zajednicama koje gube značajne kontrolore postupaka moćnika. Otud ovaj tekst ovdje - pokušajte naći poveznice s lokalnim prilikama.

Novinarstvo se urušava, i donosi najveću dosad zabilježenu prijetnju demokraciji i vladavini prava. Zato je nužna državna intervencija

S takvom tezom u uglednom analitičkom časopisu The Nation John Nichols i Robert W. McChesney zalažu se za pomoć Washingtona nalik onoj kojom su spašene banke i autoindustrija, famozni "bailout" (pandan bi bile subvencije, ili jamstva), pojam koji na Googleu donosi više od 25 milijuna hitova, bez obzira u zaklinjanje u slobodu medija, kao što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy već dao 600 milijuna eura pomoći francuskim novinama, uključujući i jednogodišnju pretplatu na dnevni list po izboru svim Francuzima koji napune 18 godina.

Mediji su u SAD-u uvijek bili shvaćeni kao četvrti stup društva - uz parlament, predsjednika i sudstvo

- Glavni zadatak bilo koje državne intervencije bio bi da ni jedna savezna država ili regija ne smiju ostati bez kvalitetnog lokalnog, nacionalnog i međunarodnog novinarstva.

Novinarstvo je javno dobro, s mnogo većim značenjem od robe koju netko prodaje, a drugi kupuje. Kao svakom javnom dobru treba mu pomoći onako kako se pomaže obrazovanju ili obrani zemlje, posebno nakon kolapsa komercijalnog medijskog sustava, kažu autori.

Oni kao prvi korak predlažu oslobađanje od plaćanja poštanske dostave svih publikacija kojima oglasi čine manje od 20 posto prihoda. Dalje, svaki Amerikanac koji potroši više od 200 dolara na dnevne novine to bi mogao prijaviti kao poreznu olakšicu. Ona bi se odnosila samo na listove koji izlaze bar pet dana tjedno, s oglasnom zastupljenošću manjom od 50 posto ukupnog broja stranica, te da bar 90 posto svog sadržaja nude i na Internetu, besplatno.

Tako bi, smatraju, svatko mogao doći do besplatne pretplate, a na sličan način bi se moglo pomoći i pretplatama na novinske sadržaje na Internetu.

Dalje, država bi, smatraju oni, trebala usmjeriti značajna sredstva na osnivanje novina i malih radio postaja u srednjim školama i na fakultetima, kako bi se mlade ljude privuklo novinarskom poslu i naučilo ih da razlikuju dobro od lošeg novinarstva.

Ključna komponenta intervencije bilo bi znatno povećanje financiranja javnih televizijskih programa, uz zahtjev da veći dio treba biti potrošen na lokalno izvještavanje, te da sve bude lako i besplatno dostupno i na Internetu.

Za takve potrebe SAD izdvajaju 70 puta manje nego Finska ili Danska, oko 450 milijuna dolara godišnje, što je nekoliko puta manje čak i od novca za službu za odnose s javnošću u Pentagonu. Ukupno, za sve navedene namjene, državna intervencija u medije trebala bi biti oko 60 milijardi dolara u sljedeće tri godine.

- Ovi prijedlozi su dobar početak, ali tek tada bi počeo pravi posao, posebno na spašavanju onoga što se još može spasiti od propalih ili propadajućih listova i drugih medija.

Nichols i McChesney su teoretičari medija i osnivači organizacije Free Press, koja je pokrenula akciju za spas novina i novinarstva, a uskoro im izlazi i knjiga Saving Journalism: The Soul of Democracy.

Tekstom u The Nationu ispisali su jednu od najblistavijih dijagnoza današnjeg svijeta medija, a ma što mislili o usporedbama hrvatskih i američkih medija, u mnogočemu što su napisali mogu se prepoznati i ovdašnji medijski trudbenici.

- Nakon godina zanemarivanja znakova problema, elitni kolumnisti se danas slažu u dijagnozi: novine, kakve ih poznajemo, na rubu su izumiranja, pišu Nichols i McChesney u broju Nationa koji izlazi početkom travnja, citirajući Timeovog komentatora Waltera Isaacsona kad kaže da je blizu dan kad veliki američki gradovi više neće imati svoje novine, a časopisi i televizijske kuće će zapošljavati samo šačicu reportera.

Za takvu situaciju najčešće se krive Internet koji je rastjerao oglašivače i čitatelje, i ekonomska kriza koja je smanjila profit i otežala vraćanje zajmova, no dvojica autora se samo djelomice slažu s takvom dijagnozom.

Veliki dnevni listovi - Chicago Tribune, Los Angeles Times, Minneapolis Star Tribune, Philadelphia Inquirer - pred bankrotom su. Denverski Rocky Mountain News nedavno se ugasio, San Francisco Chronicle gubi milijun dolara tjedno, Seattle Post-Intelligencer prebacio se sasvim na Internet, čak i slavni Christian Science Monitor gasi svoje dnevno izdanje, a veliki New York Times ostaje na površini samo zahvaljujući multimilijunskoj financijskoj injekciji meksičkog tajkuna Carlosa Slima.

No, to je samo vrh brijega - stotine i tisuće novinara i drugog osoblja ostaje bez posla, nedavno je čak pokrenut blog Paper Cuts (http://graphicdesignr.net/papercuts/) koji ubitačnom preciznošću bilježi svako otpuštanje ili gašenje listova širom SAD-a. Brojka od petka, 20. ožujka u 10 sati je 5711 radnih mjesta od početka godine.

- Veliku novinsku kuću je teško podignuti, i tragično lako upropastiti, kazao je jednom bivši urednik Washington Posta Robert Kaiser

To upropaštavanje je, kažu, u punom zamahu - današnji otkazi su samo nastavak onoga što se već dogodilo, zatvaranja inozemnih dopisništava, smanjenje skupog istraživačkog novinarstva, izvještavanja o javnom životu lokalne i nacionalne zajednice.

Suočeni s dugovima i velikim gubicima, piše The Nation, menadžeri spašavaju tonući brod smanjenjem troškova, a krajnji je rezultat smanjenje uvjerljivosti takvih listova, kao što su TV vijesti postale opsjednute celebrityjima i vremenskom prognozom.

The Nation upozorava i da su svi pokušaji profitabilnijeg preseljenja s tiska na Internet bili promašaji, kao što ni sveopća pošast pisanja na Webu ne može zamijeniti profesionalne novinare.

Također, smanjenjem troškova i valovima otpuštanja bez novinarskog pokrivanja ostat će većina tijela lokalne vlasti, cijela ministarstva, međunarodna politika...

Amerikanci su uvijek bili ponosni na svoju mrežu lokalnih listova, koji postoje još od vremena Divljeg zapada, pa su čak i tako velike novine kao što su New York Times ili Washington Post zapravo dobrim svojim dijelom lokalne, a gradske rubrike su im uvijek bile temelj na kojem se gradio ugled. Upravo to je sad u opasnosti - Rocky Mountain News ovih dana je trebao proslaviti 150. godišnjicu izlaženja i služenja lokalnoj zajednici.

- Kolaps takvog novinarstva i, slijedom, demokratske infrastrukture koju održava je nešto što treba zabrinuti svih, osim korumpiranih političara i interesa kojima služe. Takva kriza traži odgovor, tvrde ova dvojica teoretičara medija.

Nichols i McChesneyi korijene današnje propasti prate do 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je diktat kratkoročnog profita odnio mnoštvo društveno odgovornog novinarstva iz šezdesetih, kad su američki listovi donosili bogatu mještavinu međunarodnih, nacionalnih i lokalnih vijesti, a naslovne stranice bile su pune priča o pokretu za ljudska prava, antiratnih aktivista i zaštitnika potrošača.

Posljednji trzaji bila su otkrića velikih afera poput Watergatea ili Pentagon Papers. Još je 1983. jedan od najvećih američkih novinara Ben Bagdikian upozorio izdavače da će razvodnjavanjem ozbiljnog novinarstva, i favoriziranjem jeftinog žutila potkopati razlog postojanja novina i propustiti priliku da odgajaju nove generacije čitatelja.

Nisu ga poslušali, a kad je došao Internet, stvari su odjednom postale ozbiljne - world wide web je nudio sve ono što su se i takvi nakladnici ustručavali, novine ga više nisu mogle pratiti, a napustili su sve što ih je činilo boljim.

- Još ima sjajnih novinara, ali najbolje ocjene naše stvarnosti više ne dolaze iz novina, nego iz knjiga Naomi Klein ili dokumentaraca Michaela Moorea. Mediji su zabrljali izvještavanje o invaziji Iraka nudeći nam laži maskirane u činjenice. Propustili su desetljeće korporativnih skandala. Slavili su rast balona kredita za nekretnine, i klanjali se pred financijskim sektorom dok je on stvarao dugove daleko veće od onoga što bilo koja ekonomija može izdržati.

Danas uopće ne istražuju gdje idu trilijuni dolara iz središnje banke, ali zato troše ogromni prostor na majku koja je rodila osmorke. Nude nam samo trivijalnosti i sve svode na spin, čak i pitanja života i smrti. Nije ni čudo što mladi ljudi smatraju srednjostrujaško novinarstvo neprivlačnim, još bi strašnije bilo da prihvaćaju ono što im se danas nudi kao vijest, a stariji ljudi također dižu ruke od novina, makar ne tako brzo.

Želimo li se suočiti s krizom novinarstva, treba promovirati "teško" novinarstvo koje nadzire ljude na vlasti, koje uključuje svih, a ne samo skupine zanimljive oglašivačima, i koje promovira sudjelovanje ljudi u javnom životu.

Ići unatrag se ne može, niti je to poželjno, jer se stari korporativni sistem medija ugušio vlastitim rastom. Treba ići naprijed prema novinarstvu koje je znatno superiornije od onog na koje smo navikli u bližoj prošlosti.

 

Povezani članci

Who's Online

We have 156 guests and no members online