DUGI RAT

Prema planu ministra zdravstva Vilija Beroša, svi građani stariji od 40 godina trebat će na preventivni zdravstveni pregled. Mjerit će se težina, visina, obujam struka. Vadit će se krv i gledati razina glukoze u krvi. Radit će se lipidogram za otkrivanje kardiovaskularnih bolesti. Kontrolirat će se sluh i vid, a sve je to dio preventivnog pregleda na koji će biti pozvani oni stariji od 40 koji barem dvije godine nisu bili kod liječnika. Svi ostali pregledi obavljati će se po potrebi, ovisno o dobi, spolu i povijesti bolesti.
Pilot-projekti počinju u travnju u pet županija, a među njima je i naša, Splitsko-dalmatinska županija, i plan je pregledati 1000 osoba. Poznato je da će osobe pregledavati njihovi liječnici u domu zdravlja. Od listopada 2023. bi preventivni pregledi trebali zaživjeti u cijeloj zemlji.
- "Ako nečeg nema, onda se naravno taj isti pacijent mora uputiti nekamo drugamo, u bolničku ustanovu, i to je taj koncept integracije. Nitko nema čarobni štapić i u prvom trenutku nije moguće sve riješiti odjednom, alli postupno će biti" - poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.
Liječnica obiteljske medicine Vesna Potočki Rukavina izjavila je da je trenutačno više od 140 ordinacija bez liječnika te se pita tko će pokriti te pacijente kada liječnici već sada nemaju kapaciteta. Beroš se kratko izjasnio kako će liječnici preglede obavljati izvan radnog vremena, za što će biti dodatno plaćeni.

Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice. Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.
- "Pandemija nam je pokazala da je digitalizacija ključna za budućnost zdravstva i zdravstvenih sustava EU. EU digitalna zdravstvena putovnica je ekvivalent 'roamingu za zdravlje' - na isti način na koji je roaming srušio prepreke u telekomunikacijama, ovaj će prijedlog učiniti isto za zdravlje', ustvrdio je u potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, zadužen za formiranje stajališta Europskog parlamenta o tom prijedlogu.
- "Mnogi se građani suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim zdravstvenim podacima u digitalnom obliku te je u tom kontekstu dosadašnji napredak u državama članicama neujednačen. Zdravstveni podaci su dostupni, no potrebno ih je koristiti u većoj mjeri da bi se iskoristio njihov potencijal. Donošenjem EU digitalne zdravstvene putovnice, po prvi put ćemo imati zajednički podatkovni prostor na EU razini koji povezuje sve države članice, za dobrobit svih građana Unije', rekla je Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zemlja je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka EU-a. Lošija je samo susjedna Mađarska. Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dužnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (12()4) i prostate (809). Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).
Hmm.. moram na dijetu.

Sabor je izglasao izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim se na prijedlog Silvana Hrelje (HSU) podiže prihodovni cenzus za pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Prihodovni cenzus, na osnovi kojega će osiguranik ostvarivati pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog iz državnog proračuna, povećava se s 265,45 eura na 331,81 euro mjesečno, a za osiguranika samca s 331,81 na 415,42 eura mjesečno. Procjenjuje se da će tim izmjenama biti obuhvaćeno oko 70.000 ljudi.

U našoj splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno radi 260 liječnika obiteljske medicine. Najveći broj, njih 105, radi u Splitu, no u mnogim malim mjestima, poput Zadvarja, Zmijavaca, Brela, Tučepi, Nerežišća i Milne, ambulante su prazne, a situacija je najlošija u Zagori i na otocima. Osim nedovoljnog broja liječnika, problem je i što je njih 97, odnosno 40 posto, starije od 60 godina, po čemu je naša županija viša od hrvatskog prosjeka od 35 posto obiteljskih liječnika sa 60 i više godina, piše Hina.
Problem nedostatka liječnika nastao je zbog neraspisivanja specijalizacija za obiteljske liječnike.
U županiji su trenutno na specijalizaciji iz obiteljske medicine 44 liječnika, što nije dovoljno, a oni su već pribrojeni trenutnom ukupnom broju od 260 obiteljskih liječnika. Kad je riječ o ginekolozima, situacija je bolja od prosjeka u državi jer ih ima 28. Njih 14 radi u Splitu, dok ih je 15 na specijalizaciji. Najveći nedostatak osjeća se na otocima i u Zagori. Situacija s pedijatrima je vrlo loša u cijeloj Hrvatskoj, u županiji ih trenutno radi 26, a treba ih biti 32. Pritom ih je 12 starije od 60 godina te su pred mirovinom, dok je na specijalizaciji njih 9. Obiteljski liječnik u županiji skrbi prosječno o 1.500 pacijenata, no u gradovima se broj penje i na 2.000 do 2.200 pacijenata, dok u manjim sredinama timovi imaju manje od prosječnog broja.
Jedno od kratkoročnih rješenja za nedostatak liječnika obiteljske medicine može se naći u zakonskoj promjeni da se radni vijek liječnika produži do 68 godina jer bi to pomoglo da se u međuvremenu dođe do većeg broja specijalizacija i onih koji će se htjeti baviti obiteljskom medicinom.

Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda zaživjet će do kraja prvog kvartala ove godine, sistematski pregledi obavljat će se u bolnicama i domovima zdravlja, a građani će dobiti za njih plaćene slobodne dane, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.
Svi će se pregledi obavljati najduže u dva dana, a odaziv na preventivni zdravstveni pregled vodit će se kao slobodan i plaćen dan, ističu u Ministarstvu. Sistematskim pregledima bit će obuhvaćeni svi punoljetni građani, no prioritet u pozivanju imat će osobe koje u zadnje dvije godine nisu posjetile svog izabranog liječnika. U Ministarstvu kažu da im je cilj usmjeriti se baš na građane koji ne posjećuju liječnika te možda ni ne znaju da su bolesni. No, koja će županija biti odabrana za pilot-projekt još nije poznato.
Radna skupina u Ministarstvu analizira i učestalost kroničnih bolesti na određenom području te će na osnovi niza parametara biti odlučeno gdje će početi pilot-projekt, a nije isključeno ni to da bude odabrano više županija. U Ministarstvu ističu da su preventivni zdravstveni pregledi jedna od najvažnijih mjera u okviru reforme zdravstva, a zakonskim izmjenama, koje su u proceduri, omogućit će se njihova provedba  kroz obvezno zdravstveno osiguranje.

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, od početka 2023. bit će u primjeni mjere nove zdravstvene reforme koju je osmislio tim ministra Vilija Beroša. Između ostaloga, reforma predviđa uvođenje redovnih sistematskih pregleda za sve građane, reorganizaciju bolničkog sustava i reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava.
Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava - u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija. Sanitetski prijevoz izmješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe 'brisanjem' županijskih granica, uvode mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante.
Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta u posebnim ordinacijama. Uređuje se i rad turističkih ambulanti. Reorganizacija bolničkog sustava uključuje novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.
Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i klinike, kao i do sada, ostaje u nadležnosti države. Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu, rekao je ministar zdravstva.

Hrvatska liječnička komora (HLK) oglasila se o smrti Indexovog novinara Vladimira Matijanića. U priopćenju pozivaju medije i sve građane da ne generaliziraju i agresivno optužuju liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike. Isto tako, oštro kritiziraju zdravstveni sustav navodeći da isti nije učinkovito organiziran, da su financije nedovoljne te navode još problema. Priopćenje prenosimo u nastavku..