Ljubav je smisao života

Ljubav – ljubav je smisao života. Htjeli mi to priznati ili ne. Ljubav je ono što nas pokreće, ona nas svako jutro tjera da se budimo i krenemo u još jedan novi, nikad pretjerano lak dan. Bilo da je to ljubav prema životu, obitelji, prijateljima, samome sebi ili je pak u pitanju romantična ljubav. Možemo je nazvati motorom pokretačem. Ali sada se želim posvetiti samo jednoj vrsti ljubavi, a to je ona romantična. S jedne strane to je najljepša ljubav, dok je s druge često i najbolnija. I baš zbog te svoje prevrtljivosti je itekako zanimljiva ...
 

Pripreme za najluđe vrijeme u godini

Tek što su završili božićni i novogodišnji blagdani, krenuli su nam, kao i svakog siječnja, veseli rukometni "blagdani", a bome primaklo se brzo i vrime za preuzimanje vlasti u općini! Primaklo se vrime poklada, vrime od maškara, karnevala i valjalo bi, prema dobrom pokladom običaju, preuzeti vijećnicu, smijeniti sposobnu općinsku vlast, "spasiti" Jerka od njega samog i dati vladajućoj HDZSDP ekipi malo predaha, jerbo garant su ih iscrpile pripreme brojnih EU projekata koje smo privukli u naša mala mista, pa mnoštvo pribavljenih EU para ne mogu stavit, bez serije rebalansa, ni u proračun, a ne stanu više ni u općinski trezor. A ne moš' ih više ni potrošit na marende i fešte (Bracera zatvorila!), a da to OLAF odmah ujutro ne sazna. Prati to sve i sve račune skuplja naša budna EU birokracija.. Dugoračke maškare tako možda naposljetku i ne preuzmu ključe općine, velika je to zafrkancija, nova si vlast, para ko pljeve, a nemaš je di potrošit! Stjepko Č. zna dobro o čemu pričam.. Maestral ne radi, Riva ne radi, Rinova Bačvica ne rad (a Rino je emigrirao u Truše), Usamljeni hotel duhova ne radi, ne radi ni novi hotelčina na plaži, a o ovome koji se uz marinu spominjao na rubu Sinaja odavno sagradit da i ne pričamo. Bracera je, rekosmo, zatvorila, Val i Pivac isto, samo je Antin Rogač još otvoren i dalje spremno prima vesele goste! Je, najlakše bi nam bilo sve izist, popit i popušit, račun je ionako uvijek otvoren, ma opet, kad bolje razmisliš, dica bi nam bila razočarana bez maškara u mistu. Valjalo bi stoga napravit barenko feštu za mališe i veliše, barenko dovest šarenog klauna, zumba djevojke, DJ Gorana ili DJ Zvonu, veselu i šesnu voditeljicu, pa na trgu ili na toplom u našem kinu napraviti barem dječji karneval, podilit bombone i nagrade najboljim maskama, pročitat optužnicu Krnji i njegov testament te potom napraviti đir do lučice i spalit Zlotvora godine, pa se opet vratit u toplo kino i uz feštu pod maskama za odrasle i nastup uživo kakvog dobrog rockerskog dua i trbušnih plesačica nastaviti feštu do nekih sitnijih sati...

I tako Dugoračke maškare o tom dijelu pokladnih planova još vijećaju i još nisu donijeli konačnu odluku, jer nikad se ne zna tko će se "Tvorničarima" u organizaciji pridružiti (Folkloraši? Izviđači? Sportaši? Vatrogasci? ..) i tko li sve u mistu i okolici upravo ovih dana hoće "uletiti“ u program osmišljavanja još jedne lijepe pokladne priče, kome li sve neće pasti na pamet još koja izvrsna ideja za našeg Krnju i tko to ne bi želio "uvaljati" nevjerojatnu priču koja će se zahvaljujući fake news portalima i društvenim i dugoratskim mrežama čuti i prenostiti nadaleko, a koju bi svakako i ove godine trebalo ispričati Dugoraćanima u one dane ludog vikenda pred Poklade...
 
Novine koje je iznjedrio novi Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, a stupio je na snagu krajem prošle godine, izazvao je neugodna iznenađenja. Naime godišnja dozvola za rekreativni ribolov i dalje košta 500 kuna za osobe od 18 do 65 godina, no za razliku od prošle godine kada je ona uključivala mogućnost korištenja puno više ribolovnih alata i opreme, sada će svi koji žele loviti vršama, ostima ili, primjerice, uz feral, za to morati izvaditi posebnu dozvolu. I to, naravno, dodatno i platiti: za vrše 200, a po 100 kuna za osti i umjetnu rasvjetu, ferale! Nadalje, novim Pravilnikom podignuta je dobna granica za rekreativce koji godišnju dozvolu plaćaju svega 100 kuna. Uz umirovljenike do sada su je mogli kupiti svi koji bi navršili 60 godina. Sada je ta granica podignuta na 65 godina. Jedna od najvećih novina je i to da se godišnje dozvole mogu kupiti isključivo do 1. ožujka, a ne tijekom cijele godine kao do sada. I upravo bi to moglo "zaboravnim" ili loše infiormiranim  rekreativnim i sportskim ribolovcima zadati najviše glavobolje.
 

Budi promjena koju želiš vidit

Klub mladih Split u četvrtak, u 18 sati, poziva sve zainteresirane na druženje s mladim ljudima koji su uspjeli donijeti promjenu u društvu. – Pridružite nam se u prostorima Kluba u četvrtak, 18.1., u 18 sati, gdje ćemo se družiti s mladim ljudima koji su unatoč otežavajućoj situaciji u državi, birokraciji i mnogim drugim problemima koji onemogućavaju mlade u njihovom putu i napredovanju, uspjeli donijeti promjenu u društvu i inovaciju u naš svijet. Oni su naši sugrađani, kolege i prijatelji koji su uspjeli svojim znanjem, radom, trudom i upornošću osvariti svoje snove. Oni su dokaz da se sve može kad se hoće, a njihove priče su poticaj svima nama da budemo promjena koju želimo i koja nam je svima tako potrebna. Ljudi koji su razbili predrasude i nadišli ograničenja će vas potaknuti na akciju i motivirati za rad na sebi, a s početnom željom da motiviraju sebe i uspjehom u tome, s vremenom su došli do želje da motiviraju i vas! Dolaze nas motivirati Rade Popadić, Karlo Bosiljevac, Maja Prgomet i Marina Meić. – poručuju iz Kluba mladih Split. Dođite, poslušajte, inspirirajte se te postanite i vi promjena koju želite vidjeti.
 

Naše vrijeme

"Ovo naše vrijeme u kojem se traži da Zagora mora biti kao Provansa, a Split kao Ibiza, karakteriziraju kič-ljudi i kič-mentalitet; karakteriziraju ga plastični ružičasti labudovi u bazenima što postaju amblem našeg budućeg zimmer frei krajolika. Mi ovdje pokušavamo ovu malenu oazu spasiti od divlje gradnje kroz koju se, zapravo, očitava divlje društvo, a društvena praksa najlakše se vizualizira kroz urbanizam koji se danas iskazuje kao rukopis društvenog kaosa i neorganiziranosti."

- Ivo Babić, dobitnik nagrade grada Trogira za životno djelo
 
Koliko vam je dovoljno pješačenja ili planinarenja da zadovoljite sebe? 5, 10, 15 km? Što mislite o avanturi dugoj 4300 km? Nikola Horvat prvi je Hrvat koji je savladao pješačku rutu od Meksika do Kanade pod nazivom Pacific Crest Trail dugačku gotovo 4,300 kilometra. Svoja iskustva i priče sa 163 dana provedena u divljini Sjedinjenih Američkih Država opisao je u knjizi "Barinški Epitaf: priča s Pacific Crest Traila“ koju će u nedjelju, 14.1.2018. predstaviti i Omiškoj i Poljičkoj publici u dvorani nekadašnjeg Glagoljaškog sjemeništa na Priku s početkom u 16:30 sati, u organizaciji Planinarskog društva "Imber" Omiš i Centra za kulturu Omiš. Svoje putovanje Horvat je dokumentirao i video zapisima od kojih je, u suradnji s Tinom Borovčakom, montirao dokumentarni film "Pacific Crest Trail: Tesla – Year of the Beginning" i osvojio nekoliko nagrada na filmskim festivalima. U nedjelju će zainteresirani imati prilike pogledati film i kupiti knjigu te saznati više o izazovima ovog poduhvata te problemima osobne i emotivne prirode s kojima se Horvat susreo na svom putu, kao i fizičkoj boli te ekstremnim vremenskim uvjetima koji su ga pratili na ovoj avanturi..
 

In Memoriam: Odlazak najdugovječnijeg novinara

Otišao je u legendu jedan od najstarijih aktivnih novinara u Hrvatskoj. Izvještavati će ubuduće s rajskih prijema kod sv.Petra i ostale ekipe, biti će to sve dobre vijesti, nove reportaže s nebeskih prostranstava, na hrvatskom, a bome i na esperantu. Otišao je s svojim diktafonom i laptopom šjor Davor Grgat u novu, nebesku redakciju, a tamo dobrih novinara, znamo, ima i previše. Za Slobodnu Dalmaciju naš maloračanin Davor Grgat pisao je još od davne 1957. godine! Grgatov životopis uistinu je bogat, jer pisao je za brojne listove u Hrvatskoj te surađivao s radijskim postajama i internet portalima, a kao jednu od zanimljivijih epizoda možemo izdvojiti emisiju na esperantu, koju je vodio 1984. na Radio Splitu. Osim što je jedan od najplodnijih novinara ikad, te nekoć davno čak i pitur(!), Grgat je bio i stručnjak za esperanto, međunarodni jezik koji je po nekim, sada već zgaslim predviđanjima, trebao osvojiti svijet. Kod nas je najveći "bum" doživio sedamdesetih i osamdesetih godina, no šjor Davor ga u svojoj dobrodržećoj osamdeset i četvrtoj još uvijek gorljivo promovirao.. Sve do pred Božić kad ga je iznenadna bolest odvojila od obitelji, završio je u KBC Split, oko Nove Godine izgedalo je da će sve opet krenuti na dobro, a kad ono... Šjor Davor je bio više nego aktivan sve do posljednjih dana, svako malo se družio s svojim esperantistima, svojim penzionerima, prijateljima iz Kluba liječenih alkoholičara, s kojima se dugo, više od pola stoljeća družio, izvještavao je i dalje za Slobodnu Dalmaciju o svim događanjima iz naše male općine, pratio sjednice općinskog vijeća, popratio rad načelnika i mjesnih odbora, sportska događanja, fešte.. Od njega se lijepim člankom prije svega par dana oprostila i njegova Slobodne Dalmacija, člankom novinarke Lenke Gospodnetić. Otišao je u legendu jedan od najstarijih aktivnih novinara u Hrvatskoj. Neka mu je tilu laka jesenička zemlja, a što se duše tiče, ne brinite, ona je već za makinjetom u nebeskoj redakciji i smišlja što će sutra objaviti. Jerbo priprema se novi balotaški turnir u starim Jesenicama, a dotad se popodneva i predvečerja krate uz trešetu i briškulu. I čašice prirodnog soka... Posljednji pozdrav, dobri moj šjor Davore i hvala na svemu!
 

Viva Ludež!

Umro je još jedan Novinar.
Umro je Predrag Lucić, splitski pisac, pjesnik, novinar, redatelj te jedan od suosnivača legendarnog Feral Tribunea.
Ferala više nema, ali, srećom, Feralov mojo još je živ i zdrav. Ludež još živi. I živjet će. Lucićeve i Dežulovićeve "Melodije koke i Kolinde" ne škodi poslušati i pogledati još jednom...
 

Tiho Lučić: Svitlit će Dolac Gornji ko palača!

Kako je počelo, sva će mi daljna rodbina izać u Slobodnoj Dalmaciji! Nekidan popularni Miro Boem, pardon Miro Radović i njegova Ljubica i djeca, puno njihove djece, svi na okupu, ispod bora... u jednoj lipoj božićnoj priči, a danas opet rođo izašao na naslovnici Slobodne! Tihomir Lučić, ugostitelj i vlasnik striptease bara na Bačvicama na svojoj didovinu u Dolcu Gornjem odlučio je napraviti Božićno selo. Počeo je s modernom vilom za odmor i bazenom u selu koje je sve donedavno pilo vodu iz čatrnja. Nakon bazena krenuo je u izgradnju ranča s životinjama na obiteljskom imanju, tik do mojih Banovića. I to nije sve! Zainatio se Tiho pa ćaći i materi nakon Europljana u selo naumio dovesti i Dalmatince i sve one koji žele uživati u budućem Božićnom selu... Čuli ste možda za obitelj Salaj iz Čazme i njihovu božićnu priču? E, pa ni Tihina u Gornjem Dolcu neće biti ništa manja. Dapače! Jer, zašto ne?
 
Work hard, play hard.. pjevao je u Splitu jedan frankofonski "ultraš" (a i mi s njim), i nije da je čovjek u krivu. Nisu bome ni Nijemci, koji uz radnu etiku i najjaču europsku ekonomiju imaju i daleko više dana godišnjeg odmora od Hrvata. Dakle, odmarati se može i odmarati se treba! Oni koji grintaju na ovo i oni "koji od rada ne stignu ni spavati", neka se zapitaju kako troše svoje radno vrijeme (čitaj: koliko efektivno rade)? Dakle, ne vjerute našim "gazdama" i malim trgovačkim tajkunima, ne vjerujte ni startup geekovima koji "nikad ne spavaju", a ni onim novinarima koji o modernoj ekonomiji pojma nemaju. Jer rad i odmor nisu u sukobu. Dapače! A novo lito 2018. nam nudi niz prilika da spojite koji dan godišnjeg odmora s blagdanima i da se na posao vaš svagdašnji vratite još odmorniji i čiliji i da s puno većim radnim elanom prionete radnim obvezama. Prva prilika da malo produžite odmor u 2018. je Praznik rada, 1. svibnja, koji će 2018. biti u utorak, pa spajanjem s vikendom dobijamo mali odmor od četiri dana. Na isteku svibnja je i Tijelovo, 31. svibnja, koje se zgodno smjestilo u četvrtak – eto opet prilike za nova četiri dana odmora...
 

Život je lijep

Ima u hrvatskom medijskom prostoru i lijepih priča. Ako preskočimo vijesti iz močvare, Sabornice, Pantovčaka, stranačkih ispostava, katedrala duha. Ako zaobiđemo trolove iz središnjica i unerednike lijevo-desnih portala, smušene političare koji su zagubili papir s popisom reformi, te besplodne vojne ustaša i partizana,.. tamo negdje pri dnu ekrana ili pri zadnjim stranicama novina možemo pročitati i priču o učiteljici iz Tučepa koja je sama, samo uz potporu roditelja svojih učenika, digitalizirala učionicu te djeci pruža edukaciju na razini najrazvijenijih europskih zemalja. Prije par dana mogli smo pogledati i TV emisiju "Pressing" N1 televizije u kojoj je gostovao neobičan mladić iz Svete Nedjelje kraj Zagreba koji ima velike planove za budućnost jer je tvrdoglavo zamislio Hrvatsku kao jedan od svjetskih centara industrije električnih automobila. Dan prije Slobodna Dalmacija donosi priču iz susjedstva, sa splitskog FESB-a, gdje jedna isto tako neobična ekipa "kemija" nešto oko vodika i gorivih članaka te sniva njegovu masovnu primjenu u pogonima automobila, brodova, baznih stanica.. Splićani na kavi u Lyxora umjesto da gledaju zgodne fureštice vrše neobične eksperimente s bevandom i ćakulaju o gravitacijskim valovima. Omišani pak iz Astronomskog društva na svojim javnim druženjima tragaju za drugom Zemljom. Poljičani cilu godinu slave i feštaju obljetnicu prvih 1.000 godina svojih neprežaljenih i nikad zaboravljenih Poljica, a Tugarani se prisjećaju Trpimirove darovnice i planiraju uskoro proslaviti 1164. godišnjicu prvog spomena svog malog mista. Ekipa lakog koraka i jakih pluća, koja nam je podarila Mosor Grebbening, Imbertrek, Jesenice trekking,.. pokreće Dalmacija Ultra trail koji je osuđen na uspjeh. Naš Dućanin s kamerom dovršio je još jednu prekrasnu posvetu svom kraju, a nećete mi virovat, skoro je gotov, samo logo se još čeka, i promotivni video turističke zajednice Dugi Rat. Uskoro i naš mali popularni kafić na plaži dobiva i malu policu s knjigama koje možete uzeti, čitati i ponijeti doma, te na polici ostaviti i neku svoju pročitanu knjigu koja vam doma samo kupi prašinu, za gušte nekog drugog nepoznatog ljubitelja lijepe riječi.. Ima u našem medijskom prostoru i lijepih, prekrasnih priča. Tu su, oko nas, možda su "male", ali su naše, često ih uzimamo zdravo za gotovo, baš kao i njihove protagoniste, ali najčešće ostanu, samo tu među nama. Neispričane.
 

Objavljen ULTRA Europe 2017 Aftermovie

Najveće i najvažnije ljetno partijanersko događanje u Hrvatskoj i njegova tri nezaboravna dana u Splitu dokumentirana su u desetominutnom filmu "ULTRA Europe 2017 Aftermovie" nastalim u režiji Charlija Friedricha i njegovog tima majstora produkcije. Hrvatska je dobila još jednu neprocjenjivu video razglednicu i vijest koja će otputovati u sve dijelove svijeta. O njegovoj vrijednosti i značaju, kao i o utjecaju na imidž Splita, Splitsko-dalmatinske županije te Hrvatske u svijetu dovoljno govori podatak da je dosadašnje objavljene filmove vidjelo više od deset milijuna ljudi, a ta će brojka nesumnjivo biti puno veća. Sedmodnevna glazbena ULTRA Europe avantura očekuje nas od 5. do 11.7.2018. godine i kreće opet iz Splita, preko Brača i Hvara da bi završila na Visu. Uskoro će biti objavljena i imena prvih izvođača, a domaće partijanere obradovat će i vijest da će u prodaju biti puštene posebne regionalne ulaznice. Organizatori najavljuju i brojna druga iznenađenja i pogodnosti.
 

Trnbusi: Spavate li mirno piciginaši s Baća?

Treću godinu zaredom hrabra ekipa iz Trnbusa, sjeveroistočnog dijela nekoć slavne Poljičke knežije, prvi dan Nove godine bilježe skokom i kupanjem u hladnoj Cetini. Radi se “Lakomim avanturistima”, a ove godine njih osmorica se odlučila na novogodišnji “kupanjac”. Oni su: Zdravko Rodić (Čakur), Petar Stanić, Ivan Rodić (Sokol), Ante Jurić, Luka Tomić, Luka Jurić, Mario Šarić (Malac) i Stjepan Pavković (Sowa). Lakome ili ne, ali odlučne avanturiste od ispunjenja tradicije nisu spriječili ni oblaci, ni kiša, pa ni 7 Celzijevih stupnjeva u zraku ni isto toliko u rijeci Cetini. Kao i svake godine, skakalo se na Stružici, prekrasnom kupalištu uz obalu Cetine kojemu svakog ljeta pristupa sve više izletnika i turista..., piše DalmacijaDanas.hr.
 
Od Nove godine zanemarivanje starih i nemoćnih članova obitelji, kao posebno ranjivu skupinu u novom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, će se prekršajno kažnjavati. Najmanja kazna bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora. – Obitelj treba biti ta koja će brinuti i usmjeravati, a ne potpuno napustiti starije članove. Mi imamo razvijene institucionalne usluge ne samo kroz državne i županijske domove nego kroz obiteljske domove. Širimo centre za pružanje usluga u zajednici. Važno nam je da oni budu dostupni i u onim sredinama koja nisu u gradovima nego u ruralnim sredinama. – kazala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić. U Hrvatskoj je danas oko 18 posto stanovništva starije od 65 godina. Za starije nije odgovorna samo obitelji, odgovorne su i institucije države, a iako se obitelj mora skrbiti za stare i nemoćne članove, država je ta koja to mora i osigurati. Problema ima. Na mjesto u domu za starije čeka se godinama, privatni domovi su skupi, a starije osobe susreću se i sa zanemarivanjem, žive u lošim uvjetima, a nerijetko su izloženi i nasilju u obitelji, što im je često vrlo teško priznati djelatnicima centra za socijalnu skrb.
 

Paradox našeg društvenog bitka

"Ovdašnji ljudi žele ornamentiku zapadne demokracije, privid i simboliku liberalizma i multikulturalizma i hipsterstvo političke građanštine, ali sve to ne napuštajući paradigmu socio-ekonomske sigurnosti sistema kojeg nema evo već punih četvrt stoljeća, gnušajući se sistema vrednovanja imanentnog tržišnoj ekonomiji, odnosno zlog kapitalizma i priželjkujući od države da kontrolira ono što je dobro, a da zabrani ono što je loše.. ne dirajući naravno u njihove tisućljetne i hiljadugodišnje mitove, nacije, religije and so on.."

FB Zhuge Liang