Što nam donosi Strategija urbane aglomeracije

Strategija urbane aglomeracije Split upravo je u procesu izrade, a pitanje je znaju li građani o čemu se zapravo radi, koje teritorijalne jedinice ona obuhvaća, zašto i čemu služi. Na ova, i brojna druga pitanja, odgovor je u četvrtak ponudila javna tribina koju je organizirala stranka Pametno kao petu javnu tribinu od najavljenih 7, na temu Urbane aglomeracije. U ciklusu javnih tribina Naš GUP 5/7 gostovala je dr.sc. Irena Đokić s Ekonomskog instituta Zagreb. Urbane aglomeracije su popis jedinica lokalne samouprave koje ulaze u njihov sastav, a određene su odlukama Ministarstva na prijedlog gradova. Osnovna ideja urbane aglomeracije je povezati lokalni i regionalni razvoj, potaknuti komunikaciju i koordinaciju aktera na obje razine. Tako Urbana aglomeracija Split obuhvaća gradove Split, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin i Trogir te općine Dugi Rat, Podstrana, Dicmo, Dugopolje, Klis, Lećevica i Muć. Područje aglomeracije formira se na način da sjedište, Split, Zagreb, Osijek ili Rijeka, predlože okolne jedinice lokalne samouprave koje bi ušle u obuhvat temeljem određenih kriterija. Prvi među njima bila je dnevna migracija stanovništva..

ŠTO NAM DONOSI STRATEGIJA URBANE AGLOMERACIJE  

Izvor: Pametno.org
 
Osnovna ideja urbane aglomeracije je povezati lokalni i regionalni razvoj, potaknuti komunikaciju i koordinaciju aktera na obje razine. Strategija će se odvijati u prostoru zbog čega je važno da bude kvalitetna i provediva na terenu. Cilj je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, ujednačiti razvoj u smislu pomoći slabijima i podrške većima – istaknula je dr. sc. Irena Đokić te dodala kako je u Hrvatskoj još uvijek na snazi stara Nacionalna strategija regionalnog razvoja definirana za razdoblje do 2013. godine.

Sada je u procesu izrade nova, za razdoblje do 2020., u kojoj se polazi od postojećeg administrativno - teritorijalnog ustroja i predlaže županiju kao temeljnu jedinicu za planiranje i provedbu politike na regionalnoj razini, ali istovremeno prepoznaje i važnost širih regija u europskom kontekstu. Tri su strateška cilja: 1. Razvoj županija i statističkih regija, 2. Razvoj potpomognutih područja i 3. Razvoj pograničnih područja.

Problemi i izazovi s kojima se suočavaju urbana područja nisu ograničeni na njihove administrativne granice jer grad tu ne prestaje živjeti. Umjesto ograničavanja na pojedine administrativne jedinice, gradovi mogu formirati šira urbana područja koja se sastoje od gusto naseljene središnje jedinice i susjednih urbanih i/ili ruralnih jedinica, u cilju rješavanja zajedničkih problema.

Strategiju razvoja urbane aglomeracije konačno donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja je i nositelj njezine izrade, u ovom slučaju Grad Split, a sadrži viziju, ciljeve, prioritete i mjere, iz kojih proizlaze financijski okvir i akcijski plan.

- Hoće li susjedne općine u praksi surađivati na konkretnim primjerima, poput izgradnje ceste, i kako realizirati projekte koji sada nisu sastavni dio prostornih planova - pitao je poznati splitski arhitekt Ante Kuzmanić. Odgovor je, prema dr. sc. Đokić, upravo u mogućnosti prilagodbe, bržih promjena i suradnje u okviru aglomeracija.

U sklopu urbane aglomeracije važan je i novi mehanizam Europske unije, integrirano teritorijalno ulaganje, uvedeno s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja 2014 – 2020. Mehanizam je osmišljen kako bi olakšao provedbu aktivnosti koje se mogu financirati iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.

Kao gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula kandidati su za takvo financiranje aktivnosti, pri čemu Splitu na raspolaganju stoji više od 60 milijuna eura za razdoblje od 4 godine. Kriterij dobivanja sredstava su kvalitetno pripremljeni i provedivi projekti.

Imamo li ih?

Povezani članci

Who's Online

We have 709 guests and no members online