Dalmacija: Ubrzani radovi za brži razvoj gospodarstva i ostanak ljudi

Naša županija nastoji da svoje cijelo područje učini takvim kako bi ljudi na njemu mogli živjeti, opstati i ostati, te da se kvalitetno mogu baviti gospodarskim i inim djelatnostima. U tome smo dobrim dijelom i uspjeli, grade se vodovodi u Zagori, crpne stanice, graditi će se Centar za gospodarenje otpadom, kroz Projekt Jadran rješava se problem otpadnih voda u mnogim gradovima, a svima će biti još bolje kada krenu u gradnju radne zone, poput sinjske na Kukuzovcu, i završi autocesta Zabiokovljem - brza cesta Trogir-Omiš, ali i ostale ceste Križice-Sinj, Imotski-Zagvozd,.. te obilaznice i rekonstrukcije prometnica, kazao je za Vjesnik  Tomislav Mihotić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove i graditeljstvo Splitsko-dalmatinske županije ...

U Dalmaciji ubrzani radovi za brži razvoj gospodarstva i ostanak ljudi

Budućnost Dalmacije leži u vodoopskrbi, plinovodu, novim cestama i radnim zonama

Piše: Nedjeljko Musulin / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Tomislava Mihotića, pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove i graditeljstvo Splitsko-dalmatinske županije, zatekli smo na terenu dok je u Dalmatinskoj zagori i priobalju obilazio mjesta da bi se uvjerio kako se realiziraju projekti za gradnju cesta, vodoopskrbne mreže, plinovoda, uređenje radnih zona te inih komunalnih sadržaja značajnih za razvoj gospodarstva.

"Vodoopskrba je na području naše županije dobrim dijelom riješena, tako da oko 90 posto stanovnika u svojim kućanstvima imaju tekuću vodu iz novosagrađenih vodovoda."


Rješavamo problem vodoopskrbe Zagore

"Rješavamo problem vodoopskrbe i za ostalih desetak posto stanovnika. To smo ubrzali i radi bržeg razvoja gospodarstva u Zagori, povratka iseljenih na djedovinu te opstanka i ostanka ljudi na tom prostoru.

Županija je s državom potpisala ugovor prema kojem ćemo točno definirati objekte koji će se sagraditi u iduće tri do četiri godine, dakako i izvođače radova, kao i način realizacije.

Jedan od njih je i gradnja vodovoda kojim će dotjecati voda s rijeke Krke na području kaštelanske zagore, a drugi vodovod je 'Ruda' i sve ono što se događa na samom izvoru istoimene rijeke", kaže Mihotić.

Ističe kako je projekt u sadašnjoj fazi vezan i za gradnju crpne stanice u Rudi, a u tom je mjestu realiziran i projekt gradnje vodospreme i trafostanice.


Grade se četiri vodovoda

Dodaje kako se gradi i treći vodovod na imotskom području vezan za vodoopskrbu stanovnika u gornjoj zoni Imotskog, kamo će se voda u tamošnja kućanstva dovesti novosagrađenim vodovodom s izvorišta Opačac i Tribistova.

"Tim se cjevovodom također rješava vodoopskrba Šestanovca, iako je taj problem na tom području dosad dobrim dijelom kvalitetno riješen iz proračuna hrvatskog vodovoda.

Četvrti vodovod odnosi se na vodoopskrbni sustav srednjodalmatinskih otoka koji od Omiša, preko Brača, Hvara, Šolte i Visa, dovodi tekuću vodu na ta naša područja.

Samo u gradnju vodoopskrbnih objekata u Šestanovcu uložit će se još 26 milijuna kuna. No, problem vodoopskrbe tog mjesta i okruženja rješava se i iz proračuna HAC-a, a svi će projekti biti realizirani u iduće tri godine", tvrdi Tomislav Mihotić.


Vodoopskrbna mreže

Napominje kako je na prostoru Ciste Velike i Ciste Provo, na zapadnome dijelu imotskog kraja, posljednjih godina također sagrađeno mnogo vodoopskrbne mreže, pa je voda stigla do svih domaćinstava.

Zahvaljujući financijskoj potpori Splitsko-dalmatinske županije, Vlade RH, resornih ministarstava te Hrvatskih voda, omogućeno je da se na tom području sagradi kvalitetna vodoopskrbna mreža, u čemu značajno mjesto ima i cjevovod "Josip Jović" kojim se voda dovodi s tomislavgradskog područja.

Također je realiziran projekt vodoopskrbne mreže na području Sviba, Dobranja, kao i u Gljevu i Čačijnu Docu, dok bi vodu na Zelovo trebalo dovesti s područja Muća.

Mihotić ističe kako se ostvaruje i program melioracije i odvodnje u Imotskom i Vrgoračkom polju-jezeru, kao i projekti zaštite kraških rijeka Cetine, Vrljike i Matice, gradnjom pročistača.


Centar u Lećevici do 2011. godine

Mihotić naglašava i ostvarivanje programa na zaštiti okoliša - kopna, voda i podmorja - Splitsko-dalmatinske županije. Dosad su već mnogi divlji deponiji uklonjeni i sanirani.

"Kroz projekt 'Jadran' rješava se problem otpadnih voda u mnogim gradovima i to nas čeka i idućih godina. Financira ga Splitska banka i Hrvatske vode uz potporu Županije i Vlade kroz resorna ministarstva.

Iduće godine počet će gradnja i Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, a završit će se do 2011. godine. Njime će se riješiti problem prikupljanja lokalnog otpada na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije.

Za gradnju su pripremljeni svi dokumenti, a pozitivno mišljenje dala je i Europska komisija, pa očekujemo kako će ga najvećim dijelom financijski poduprijeti baš Europska unija", kaže Mihotić.


Plin u Dalmaciji najkasnije do 2011.

Plinofikacija Splitsko-dalmatinske županije završit će potkraj ovog desetljeća ili najkasnije do 2011. godine, što će osigurati dodatne izvore energije potrebne za brži gospodarski i ini razvitak tog dijela Lijepe naše.

Dotad bi se trebali organizirati i dobro pripremiti svi njegovi mogući potrošači - gradovi, jer plin je energetska budućnost i Dalmacije. Grad Split je u fazi potpisivanja ugovora sa zagrebačkom tvrtkom Plinovod.

I manji gradovi županije trebali bi stupiti u akciju, žurno izraditi odgovarajuću dokumentaciju kako bi se plin, čim dođe na to područje, mogao kvalitetno distribuirati do stambenih zgrada, gospodarskih i društvenih objekata te poduzetničkih zona.


Veliki značaj budućih prometnica

"Naša županija nastoji da svoje cijelo područje učini takvim kako bi ljudi na njemu mogli živjeti, opstati i ostati, te da se kvalitetno mogu baviti gospodarskim i inim djelatnostima.

U tome smo dobrim dijelom i uspjeli, a svima će biti još bolje kada krenu u gradnju radne zone, poput sinjske na Kukuzovcu, i završi autocesta Zabiokovljem - brze ceste Trogir-Omiš, Križice-Sinj, Imotski-Zagvozd; Čaporice-Kamensko, dakako i obilaznica za Dicmo i Sinj, te rekonstruira prometnica Obrovac Sinjski-Livno, preko kamešničkog prijevoja Vaganj", kaže Tomislav Mihotić.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 155 guests and no members online