Novi zakon - nova nacionalizacija?

Iako novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, prema najavama predlagatelja, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, treba donijeti niz novosti poput reguliranja prodaje i zakupa državnog zemljišta, uvođenja kazni za vlasnike ili zakupnike koji ne obrađuju zemlju te sprječavanje raznih manipulacija, prijedlog ovog Zakona naišao je na burne reakcije kako u samom Saboru, tako i na terenu među gospodarstvenicima, ali i vlasnicima malih poljoprivrednih zemljišta...

 REAKCIJE NA PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Piše: D.P. / Portal Grada Kaštela
Izvor: www.kastela.org

Neprihvatljivo ograničavanje prava vlasništva

Jedni od prvih koji su reagirali, na ovakav prijedlog Zakona, članovi su Udruge za promicanje i zaštitu Ustavom zajamčenih prava građana, koji su na Bogdan Pensa svojim web stranicama izdali priopćenje vezano uz ovaj prijedlog Zakona, a svoje primjedbe i prije sjednice Sabora, uputili su svim klubovima zastupnika i na adrese nestranačkih zastupnika.

- Ovim Zakonom će se ograničiti Ustavom zajamčeno pravo vlasništva. Uvodi se pravo prvokupa države i propisuje obveza obrađivanja zemljišta bez obzira na ekonomsku isplativost, odnosno obveza davanja u zakup javnim natječajem. Država sebi uspostavlja pravo oduzimanja i do 50% tržišne vrijednosti zemljišta kod kupoprodaje i prenamjene i to prema sada utvrđenim bonitetima. Smatramo da je neprihvatljivo ograničavanje prava vlasništva na malim i lošim privatnim zemljištima kojih je u Dalmaciji i duž cijele obale jako puno, a poznato je da su ovdje sva značajnija zemljišta bila u društvenom vlasništvu i kao takvi danas bi trebali biti vlasništvo države - obrazložio je u ime Upravnog odbora Udruge, njen predsjednik Bogdan Pensa.


Zemljište Kaštelanskih staklenika proglašeno građevnim i rasprodano?

Prema priopćenju, u Udruzi smatraju da prije donošenja novog Zakona treba primijeniti već postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu, te predlagateljima savjetuju da se potrude i Republiku Hrvatsku uknjiže i uvedu u stvarni posjed zemlje koja joj pripada, a zemljište vrate namjeni zbog čega ga je bivša država oduzela privatnim vlasnicima, a to je poljoprivredna proizvodnja.

- Smatramo da su današnji predlagatelji isti oni koji su dopustili, protivno Zakonu o pretvorbi, rasturanje velikih površina najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Kao nama najbliži primjer mogu navesti slučaj Kaštelanskih staklenika, kada je država spriječena da uknjiži vlasništvo na više od milijun metara najplodnijeg zemljišta u Kaštelima i Splitu, jer je to zemljište, koje je i dan danas poljoprivredno, proglašeno građevnim kako bi moglo biti uključeno u temeljni kapital poduzeća i rasprodano. Tadašnji direktor veoma je brzo, u samo nekoliko mjeseci mandata, prodao kompleks Brnik uz brojna kršenja Zakona. O svemu ovome postoji i dokumentacija, a da je sve bilo protuzakonito kazuju i presude Ustavnog, Upravnog i Vrhovnog suda RH prema kojima je Republika Hrvatska van knjižni vlasnik svega poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu, koje je 23.srpnja 1991. bilo izvan granica građevinskog područja, i to bez obzira na eventualne izmjene namjene od tada do danas – kategoričan je Pensa.

Kaštelanski staklenici


Poziv građanima

Iz Udruge su, uz priopćenje, pozvali i sve zainteresirane građane da im se jave jer upornost uz dobre i pravovaljane argumente i dokaze daje pozitivne rezultate.

- Dosada smo zaključili da Grad Kaštela kao i druge političke opcije ne dijele naše mišljenje ili pokazuju nezainteresiranost, pa je ovakav vid samoorganiziranja jedina opcija koja daje rezultate, te se nadamo da će i ova „nova nacionalizacija“ biti odbačena. Ujedno pozivamo i sve one koji smatraju da je novi Zakon prihvatljiv, na organizaciju tribina gdje bi međusobno mogli iznositi prijedloge i argumente za i protiv donošenja novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu - zaključili su u Udruzi.