Balada o mrtvim domobranima

Dok putujete cestama uz Dravu,
gledajte šume, oblake i travu,
polja i brda zemlje Slovenije;
pedlja joj nema gdje nam groba nije,
pomolite se i prignite glavu!

Dok putujete na zapad uz Dravu,
oćutjet ćete dah smrti i stravu
jer krajobrazi zemlje Slovenije
pozornica je naše Kalvarije,
pomolite se i pognite glavu!

Na Bleiburg-polju omorike šute;
čas je smiraja, vrijeme pijeteta;
očaj i nemoć zbog nepravde Svijeta,
koji nam zada smrt i Križne pute.

U četveroredu pred plotun nas vode,
nas zatočnike hrvatske slobode.
Htjedosmo Hrvatsku, a ne zemnu slavu,
tu zastanite i pognite glavu!

Tu zastanite, sred cvijeća i trava
pod kojom mladost domobranska spava;
nad kojom lahor nježno vlati svija,
da bi živjela vječna CROATIA.

Ivan Miljak
u Dugom Ratu, 11. svibnja 2007.
 

Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
 

Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
 

Umjesto prvomajske čestitke

Na Praznik rada pogledajte po mistu koliko ima starijih turista. Oni za razliku od Hrvata imaju dostojnu starost. Onda pogledajte koliko mlađih ima s rusacima i bagajama koji guštaju. Hrvati s takvim kuferima idu radit u Njemačku i Irsku jer u Hrvatskoj nema dovoljno posla, a i ono što ga ima nije dostojno čovjeka. Za to vrijeme gazde propalih firmi će vozit helikoptere, Maybache, kupovat dvorce, čak se i kroz sprdnju s radnicima kandidirat za gradonačelnika. Obični ljudi se često ne sjete da upravo oni na izborima biraju tko će putem zakona osigurati bolje uvjete za poslovanje i radnike. 53% ljudi ne izađe na izbore, a manjina od nekih 10% kojima je recimo Kerum duhovit, dok njegove tvrtke duguju 1.700.000.000 kuna, odlučuju o svima nama. Meni nije duhovito da nam babe i dide nemaju za kruv. Meni nije duhovito da postoje socijalne samoposluge. Meni nije duhovito kad mi prijatelj iz Irske napiše da se nikad ne vraća. Meni nije duhovito što nas Hrvata radi šporkih političara ima sve manje. Meni nije duhovito kad Markićka gleda u maternice žena da bi na silu poboljšala demografiju dok političari kradu. Meni nije duhovito kad se Kerum sprda da su njemu radnici dužni. Praznik rada je podsjećanje na potrebu dostojanstva svih radnika i umirovljenika.. a oni to u Hrvatskoj nemaju.
 

Povodom najvećeg praznika radnog čovjeka

Drugovi i drugarice, dame i gospodo, sinovi i kćeri prezrena radništva i Vi, radnici, vrsto koja samo što nije izumrla – sretan vam Praznik rada! Nema druge nego vam kazati - sretno, onako kako se kazuje rudarima prije nego uđu u okno pa pojma nemaju hoće li ikad više ugledati svjetlost dana. Otići na posao danas je u nas, a bogme i u svijetu, poprilično tome nalik. Dođeš, timbraš karticu ili upališ kompjuter, obučeš trliš ili navučeš klompe, svejedno, (od)radiš svoje i pojma nemaš je li to zadnji put da si svu tu rutinu odradio, ili ćeš slično, iz dana u dan, sve do penzije, onako kako je i stari pape to radio. Dragi radnici i radnice, dame i gospodo, drugovi i drugarice! Kad vam se čini da je loše, sjetite se one – shit happens. A kad vam se čini da se nema love nizašto, jednostavno manje pričajte na mobitel, bando parazitska!... piše Siniša Pavić u svojoj kolumni na stranicama (Kronike Du.. :-) Novog Lista ...
 

Povodom Dana planete Zemlje

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, tradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša. Danas se svijet nalazi pred najvećom opasnošću ikad, ali i jedinstvenom prilikom u izgradnji nove budućnosti. Dan planeta Zemlje pruža mogućnost za ostvarenje povijesnih pomaka u klimatskoj politici, za korištenje obnovljivih izvora energije i stvaranje "zelenih" radnih mjesta, potičući milijune ljudi širom svijeta na poduzimanje malih koraka u svojim domovima, školama i tvrtkama koji svi zajedno predstavljaju izniman kolektivan doprinos u razvoju zelene ekonomije. Ove permanentna kampanja nastavlja se s naglaskom i na osobni doprinos svakoga od nas. Jer kad se male ruke slože..
 

Počast našim vitezovima

Na današnji dan prije 29 godina braneći jug svoje domovine poginuli su hrvatski branitelji, članovi Omiške bojne, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Miljenko Zečić i Tonći Marušić. Neka im je laka hrvatska zemlja za koju su život dali. Počivali u miru božjem.
 

Sretan i blagoslovljen Uskrs

Neka nam svima radost uskrsnuća učvrsti nadu u bolju budućnost i život dostojan čovjeka - svako dobro, puno ljubavi, zdravlja, zajedništva, rada (pogotovo rada), pomaganja, tolerancije i sreće. Sretan i blagoslovljen Uskrs!
 

Problema ima, ali (ne)izvjesna je bolja budućnost

Zadnji popis stanovništva iznjedrio je poražavajuće brojke za mnoga dalmatinska mjesta, gdje je evidentiran manjak stanovnika, što je slučaj i s Dugim Ratom, koji je izgubio 2,65 posto mještana. Naime, ova je primorska općina 2011. imala 7.092 stanovnika, a 2021. godine 6.904, odnosno 188 manje. Najviše je ljudi napustilo mjesto Dugi Rat, njih 101, dok ih se iz Jesenica iselilo 92, a Duće je napustilo samo pet osoba. Uz jednu dobru brojku - na području općine Dugi Rat živi stanovništvo prosječne dobi 38 godina! Od 2015. do 2019. godine rođeno je 356 djece. Sve se to čulo na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u povodu Dana općine, kad je bilo vrijeme za podvlačenje crte što se napravilo tijekom minule godine, do lokalnih izbora i nakon njih, kad su i Dugoraćani povjerenje dali novom načelniku, nezavisnom Tončiju Bauku. Stanovnike raduju mnogi projekti koji se provode i koji su u planu na području Dugog Rata, gdje su lani zabilježena ulaganja vrijedna 3,4 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija..
 
PU splitsko-dalmatinska objavila je oglas za prijam u Prometnu jedinicu mladeži, za obavljanje poslova nadzora prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Omiša, Splita, Solina, Makarske, Podstrane, Supetra, Sinja i Trilja. U njemu se navodi da “sukladno Pravilniku o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja padnik prometne jedinice mladeži može biti učenik koji je navršio najmanje 16 godina života ili student, primjeren u učenju, ponašanju i radu”. Prednost će imati učenici i studenti koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit. Uz zamolbe je potrebno dostaviti kratki životopis (s obveznim brojem mobitela), potvrdu o školovanju, presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda (polugodišta) ili indeksa te potvrdu od liječnika obiteljske medicine. Zamolbe će se zaprimati od 8. do 15. travnja, a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u policijsku postaju prema mjesnoj nadležnosti, dakle za naše "bobije" u PP Omiš.
 
Nastavljamo sa crticama o laureatima javnih priznanja Općine Dugi Rat za proteklu godinu. Osobnom nagradom Općine Dugi Rat za 2021. godinu nagrađen je naš mladi sumještanin Vladimir Tomaš iz Bajnica radi iznimnog talenta na području književnosti, poezije i uredništva i postignutog uspjeha i dobivenih nagrada kojima je uspješno promovirao svoj kraj i domovinu.

Vladimir Tomaš rođen je 1998. godine u Splitu s prebivalištem u Bajnicama. Nakon što je završio Osnovnu školu Jesenice u Dugome Ratu, upisao je V. gimnaziju Vladimir Nazor (opća gimnazija) u Splitu. Tijekom srednje škole sudjelovao je na trima državnim natjecanjima – 2014. na državnom Lidranu, 2015. na državnom Natjecanju iz povijesti i 2017. na državnom Lidranu. Godine 2017. godine upisao je jednopredmetni studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Trenutno je na zadnjoj godini studija. Član je Društva hrvatskih književnika, dobitnik Rektorove nagrade Sveučilišta u Zadru i Osobne nagrade Općine Dugi Rat za 2021. godinu.
Čestitamo našem mladom sumještaninu!
 

Vratilo se ljetno računanje vremena

U noći s subote na nedjelju vraća se ljetno računanje vremena, pa ne zaboravite kazaljke pomaknuti sat vremena unaprijed. Uživajte u "dužem" danu, odnosno ljetnom vremenu!
 
Povodom Dana Općine Dugi Rat i blagdana Svetog Josipa u Dugom Ratu su na svečanoj sjednici u okviru prigodnog programa obznjanjeni i laureati općinskih nagrada. Nagradu za životno djelo dobila su dvojica naših sumještana: Vlade Zemunik i posthumno Hrvoje Pastar. Osobnu godišnju nagradu za 2021. dobio je mladi jesenički student književnosti i pjesnik Vladimir Tomaš. Mladi vatrogasac Duje Balić izabran je za Vatrogasca godine. Čestitamo laureatima i njihovim obiteljima i društvima, a nastavak teksta posvetiti ćemo nedavno preminulom šjor Hrvoju Pastaru, jednom od stožernih članova naše male zajednice u zadnjih 70-ak godina. O drugim laureatima biti će više riječi u idućim člancima.

Hrvoje Pastar rodio se 05.10.1933 godine u Dugom Ratu i čitavi svoj životni i radni vijek proveo je u Dugom Ratu. Od početka svog radnog vijeka bio je zaposlen u tvornici “Dalmacija” koja je do svog gašenja bila nositelj gospodarstva, znanosti, prosvjete, sporta, kulture, vatrogastva, zdravstva, socijalne skrbi i takoreći svih drugih aktivnosti društvenog života na području sadašnje Općine Dugi Rat.
Hrvoje Pastar je do odlaska u mirovinu bio u raznim tijelima tvornice “Dalmacija” koja je itekako financirala razvoj i donosila bitne odluke o razvoju Dugog Rata i okolice. Ustvari, mjesto Dugi Rat i nastalo je tek nakon početka gradnje tvornice...
 
Drage dugoračanke i dugoračani,
Čestitamo Vam Dan Općine Dugi Rat,
a svima koji nose ime našeg sveca sretan imendan.
Sveti Josip je nebeski zaštitnik naše domovine i naše Općine, neka nas i nadalje čuva i prati njegov nebeski zagovor.
 

Čestitamo Dan žena

Svim ženama, majkama, kraljicama,.. a curama pogotovo, čestitamo Dan žena!  Utorak, 8. ožujka, obilježava se u velikom dijelu svijeta kao Međunarodni dan žena.
Nekada, i to ne tako davno, Dan žena je bio praznik po mnogima veći i od Nove godine. U “onim vremenima” feštavalo se toga dana na svakom koraku - po poduzećima, restoranima, lokalima. Putovalo se na izlete na Mosor, čak su turističke agencije za inozemstvo početkom ožujka nudile prigodne aranžmane.
Nešto stariji među Vama sigurno se prisjećaju kako su darovali buketiće tulipana ili ljubičica svojim draganama, svojim mamama, tetama, učiteljicama, kolegicama...
U vrtićima i školama održavale su se prigodne priredbe ljepšem spolu u čast, a svojim smo mamama ponosno donosili ručno izrađene čestitke, iscrtane nespretnom dječjom rukom...
Nekad je i na ovim prostorima današnji dan bio važan i slavljen, a danas samo nekako stidljivo, ponaosob, rjetko gdje organizirano, iako neke firme (recimo poput one gdje svakog radnog dana "otučem" prvu, a često i pola druge smjene) i dan danas s pažnjom drže i prakticiraju lijep običaj podjele cvijeća i čestitanja kolegicama.. 
Žene, sritno! Danas i u sve ostale dane...