Sveti naš Nikola, tribamo čudo!

U skladu s trenutnom "delta" i "omikron" nevoljom koja je već ljeto, dva, zaključala svijet, i ove neobične godine će izostati brojne tradicionalne Adventske fešte i organizirani događaji u našim malim mjestima povodom nadolazećih blagdana. Ništa od velike pučke proslave Svetog Nikole na Krilu. A stiže nam i Sveta Luce, Badnjak s feštom od bakalara u Dugom Ratu i drugdje, pa Božić, Nova Godina, stižu opet i Tri Kralja,..  Teško je i zamisliti Krilo i Jesenice bez proslave njihovog patrona, Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika. Teško, ali i ove godine ništa od pučke fešte. Slaviti će se, naravno, u sigurnosti vlastitih domova, uz bogatu blagdansku trpezu, delicije mora i priobalja (soparnik!), babine kolače i naravno - darove! Darove za djecu, naravno. Njih sveti Nikola neće zaboraviti... I nadolazeći blagdani proći će bez uobičajenih javnih okupljanja, posjećivanja i zajedništva, ali ove zadnje dvije neobične godine smo naučili, ili se vratili nekim drugačijim, suzdržanijim oblicima iskazivanja bliskosti, pažnje i naklonosti, onim starim, klasičnim, došašću i Božiću možda i primjerenijima. Tradicionalnim i obiteljskim.
No lako je za nas. Mi stoici smi odavno već navikli na (našu) vječnu krizu i na sve ove bjelosvjetske. Ogrezli smo odavno u pustim stabilizacijama, nekadašnjim par-nepar i elektro redukcijama, nestašicama najosnovnijih artikala, rat i privatizaciju da ne spominjemo... Stoga u ovo blago vrijeme ne zaboravimo ni danas na susjede i potrebite, na pomaganje onima koji su u (većoj) nevolji od nas, na doniranje nesretnijima, na osmjeh i znak pažnje usamljenima i tužnima, na toplu riječ utjehe i nade bolesnima, na ljubav i davanje sebe voljenima, te na oprost i zaziv božjeg proviđenje onima koji nam i dalje čine nepravdu i nažao, nadajući se da su ovo zadnji blagdani bez zagrljaja i zajedništva na kakvo smo već u ovoj našoj toploj Dalmaciji oduvijek navikli. Da, nadamo se i ove godine Božićnom čudu, da nam svima Novo Lito bude uistinu bolje, zdravije, veselije i drukčije od ove neizvjesne godine pune izazova, straha, podjela, besparice i neizvjesnosti.
S povjerenjem u zdrav razum i znanost, s vjerom u dobre ljude i sebe, s optimizmom i ljubavlju dočekajmo u zdravlju i veselju i ove blage dane koji su pred nama, odnosno odradimo najbolje što znamo ono što već radimo iz dan u dan, da osiguramo kruh svagdašnji svojoj obitelji, za sadržajnije i smislenije življenje s najdražima u ovom ponajljepšem kutku jedinog nam doma u poznatom nam Svemiru.
 

Plava vrpca Vjesnika Marku Rakuljiću

Povodom blagdana Svetog Nikole dodijeljena je tradicionalna nagrada "Plava vrpca Vijesnika" 2021. U pojedinačnoj konkurenciji nagrađen je pomorac Marko Rakuljić (35) iz Krila Jesenice, koji je 22. svibnja ove godine spasio od utapanja jednog mladića iz hladne rijeke Nederrijn, pritoke Rajne, u gradu Arnhemu u Nizozemskoj. Učinio je to u prisustvu većeg broja službenih osoba koje nisu mogle ili nisu znale kako pomoći nesretniku koji je nekoliko minuta ranije pao u rijeku s mosta, javlja Pomorski radio, a prenosi Morski.hr.
- "Bio sam u salonu kruzera Jules Verne na kojem plovim kao drugi časnik palube, kad sam čuo neku galamu. Čovjek je pao s 12 metara visokog mosta, a veliki broj vatrogasaca, policajaca i drugih osoba pokušavali su ga spasiti. Vidio sam da mladić neće moći još dugo izdržati u vodi temperature svega četiri – pet stupnjeva Celzijusovih. U toj utrci s vremenom skočio sam na malu radnu splav vezanu podno krme kruzera... " - priča Marko ...
 

Advent na Krilu

Svim brodarima, pomorcima i putnicima čestitamo njihov dan! Svoj djeci također čestitamo blagdan svetog Nikole. Kriljani navečer, uoči blagdana sv. Nikole, ni ove godine zbog dobro poznatih epi..neprilika neće prirediti tradicionalnu veliku feštu u luci Krilo. Proslava blagdana svetog Nikole na Krilu nastaviti će se u vjerskom ozračju, svetim misama.
A bit će adventa i na Krilu. Lokacija otvorenja je ispred hotela Krilo kod adventske kućice u ponedjeljak, 6.12.2021. u 21 sat, a na rivi ispred Sea Wings bara  proveseliti ćemo se uz koncert polularnog banda Festivo. Svi mještani naše općine Dugi Rat i svi oni koji se tako osjećaju pozvani su da se pridruže na otvorenju prvog adventa u Krilu Jesenice. Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.
 

Upaljena druga adventska svijeća

Druga adventska svijeća upaljena je u subotu na adventskom vijencu na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu i time su i Dugoračani službeno obilježili ulazak u drugi tjedan došašća olitiga adventa.
Druga adventska svijeća, svijeća ljubavi ili betlehemska svijeća, pali se u čast jaslica u kojima je mali Isus boravio u štali, odmah po svom rođenju. Paljenju svijeće nije prethodio neki prigodni program, ali svijetlo je upaljeno i svijeća gori...
Već godinama u Dugom Ratu se pale adventske svijeće na vijencu koji svake godine izrađuju naši umjetnici, članovi Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat, a dodatno ga ukrašavaju djeca iz dugotatskog vrtića s svojim odgojateljicama. Bilo bi lijepo da ovo postane prava, dugogodišnja tradicija koju će osim spomenutih prigliti i drugi, te da ćemo se pred paljenje novih svijeća prigodno okupiti u nekom dvoznamenkastom broju i malo podružiti uz neki prigodni program i nekakve fritule. Vrijeme je!
 

Stiže nam najmilije vrijeme u godini

Ovog vikenda ulazimo u doba godine koje je najmilije mnogima – Došašće, Advent i priprema za Božić. Dobro, meni je najmilije lito, ali tko mene išta pita... Vrijeme je ovo kada se vjernici pripremaju za najradosniji blagdan, vrijeme je to pojačane kupovine, pa su sretni i svi trgovci i uslužne djelatnosti, Vlado Šeks, Ivana i ostali iz Ministarstva financija, vrijeme je to kada se ukrašavaju i kite kuće, ulice, mjesta i gradovi, vrijeme kad marljive udruge pripremaju adventske programe, na trgovima niču "kućice", fritule koje mirišu u svih 16, kušaju se bokuni preplaćenih delicija, toče se bočice veselja i čašice razgovora prijatelja u druženju na otvorenom, a danas i ne može drukučije doli pod golom kapom nebeskom... Lipi svjetovni duh kraja godine, olitiga božićni duh, zavlada među cjepljenima i necijepljenima i bezopasno se raširi cijelim svitom...
Trg svetog Josipa u Dugom Ratu lijepo je uređen, noću lampice malobrojnim šetačima svijetle poput onih u Božićnom selu u Docu Gornjem, moderna jelka nekad radi na par-nepar, ali uvijek daje moderniji "look" našem trgu, Adventski vijenac su "Krugovalci" i ove godine šesno ukrasili, a djeca iz našeg vrtića će ga, dočim kiša stane, još malo "skockati" i poigrati se oko njega idućih dana.
U svetu nedjelju valjalo bi prije treće mise upaliti i prvu adventsku svijeću. A ako "omikron" i covid boysi dozvole, valjalo bi se barenko iduće adventske nedjelje, poslije treće mise, na trgu Svetog Josipa malo podružiti sa susjedima i prijateljima na otvorenom, oko adventske "kućice" i nazdraviti boljem, zdravijem, novom litu...
Vrime je!
 

Tko leti vrijedi..

S ovim zadnjim poskupljenjem svaki građanin je za francuske avione dao otprilike 300€. Najjeftiniji složeniji francuski proizvod koji se prodaje u Hrvatskoj, i ujedno najjeftiniji osobni automobil u kojem više od dvije osobe mogu putovati duže od 50 km je Dacia Sandero. Na svakom takvom automobilu koji je izbor štedljivih ili onih koji nemaju druge mogućnosti Republika Hrvatska svakom građaninu uzme oko 500-600€ PDV-a više nego Republika Francuska svojim znatno financijski potkovanijim stanovnicima, a na onim skupljima i znatno više.
Kupovinom (francuskih aviona) nismo mogli pametnije potrošit novce, pogotovo ne na bolnice ili nedajbože škole, i jednog i drugog imamo previše i nekvalitetno. Ionako već nema nitko za predavat matematiku, a još malo ni za operirat nešto složenije od slijepog crijeva. Bit će i dobro ako ove avione bude tko imao vozit. Bijeda je najgora bolest, ubija dugo i polako.

FB Nikša Marinović
 

Nadbiskup Mate Uzinić, glas razuma u pustinji

Što zastupa tiha većina, a što glasna manjina? Zašto se ne vjeruje znanosti? Gdje je granica prava pojedinca i prava zajednice?, pitanja su na koja zabrinuti zbog stanje našeg društva u vrijeme Covida mnogi intelektualci pokušavaju dati odgovor. Jedan od njih je i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić. Govoreći o pismu Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje, rekao je da je pismo zloupotrebljeno, ali i da u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo, potiče se na promišljanje i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je. Komentirajući prosvjede u Zagrebu, gdje su i neki od članova klera istupili, rekao je:
- "To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranju vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao (op. a. fra Lazar Perica). Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje. Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo, negoli zlo čini. Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome koristi kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi”, kazao je naš poljičanin, Mate Uzinić.
 
U Dugom Ratu  u organizaciji Građanske inicijative 'ZA Dugi Rat' i dalje traje potpisivanje peticije 'Spasimo Dugi Rat - riješimo se šljake!'.
- "Tvrtka Projekt uvala koja je područje bivše tvornice ferolegura Dalmacija na Dugom Ratu zagadila otpadom, odnosno šljakom, prije deset godina je dobila obvezu sanacije zemljišta, no na to se oglušila i nije napravila ništa. Dugoraćani su pak opasnim tvarima izloženi kroz zrak, zemlju i vodu. Država pred svime zatvara oči. Ukoliko se nadležne institucije ne pokrenu, RH očekuju ogromne kazne koje ćemo plaćati svi mi. Pomozite nam u borbi protiv nepravednih odluka, podržite ovu inicijativu za zdravlje ljudi i Dugi Rat" - poručuju iz Inicijative te pozivaju na potpisivanje peticije koje će trajati i dalje.
 

Obavezne covid-potvrde

Od danas su potrebne EU covid-potvrde za ulaz zaposlenicima i korisnicima u sve javne i državne institucije, kao i one na lokalnoj razini, uz poruku da je osnovni cilj zaštititi zdravstveni sustav kako bi bio dostupan svim bolesnicima. Za one koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid, uvodi se sigurnosna mjera obveznog testiranja na koronavirus.
Kontrola će se provoditi pomoću covid go aplikacije prilikom ulaska u prostorije, a oni koji odbiju testiranje ili pokazati potvrdu ne mogu ući u prostor. To znači da će vam covid-potvrda biti potrebna i za odlazak u Finu, na šalter MUP-a po dokumente, poštu, kao i u  banke koje su u vlasništvu države. Izdana i preporuka drugim (privatnim) poslodavcima da provode slično. Za ljekarne vam covid-potvrda neće biti potrebna.
HZZO je objavio popis certificiranih laboratorija i popis ustanova primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u kojima je moguće obaviti testiranje i izdavanje EU digitalnih covid-potvrda.
 

Svako naše malo misto..

"Svako naše malo primorsko misto jema svoga kroničara, ljetopisca. Čin se ujutro digne iz posteje, sede za stol, naravski u tinelu, jer istorijska važnost posla ne dopušća da škritorij bude u kužinu, pa uz bilu kaju i biškotine marljivo bilježi ča se dogodilo..."

Nije zgoreg počet s velikim Smojom i njegovim Malim mistom. Nemoš falit..
Neke su naše istine vječne, a jedna od njih je da je splet života i lokalne "politike", njenih protagonista i sve ovo što se plete i vrti uokolo tog vretena u našim malim mjestima i dalje nepresušno vrelo "mudrosti", zdenac nepresušne inspiracije nad kojim bi njeni vičniji i temeljitiji pratitelji mogli vječno uranjati svoje pero, bližiti mikrofon, "trošiti" tipkovnicu ili role filma, a netko ambiciozniji umjesto kratkih lokalno-portalskih zapisa u (ne)vremenu, mogao bi, recimo, s vremenom kronološki ukoričiti i nekoliko tomova debelih zbirki i sveski "kapitalnih" (ne)djela lokalne naive i samopropadanja u režiji nas samih i naših na izborima od naše ruke opunomoćenih sumještana.
Pratili su sve to i puno više te izvještavali u medijima, kako u našoj Slobodnoj Dalmaciji tako i u nekim lokalnim medijima koji su izlazili neko vrijeme, živjeli i nekako više ili manje redovito izlazili, i gasili se dočim bi entuzijazma ili podrške (jer para, honorara, je samo u Slobodnoj bilo) nestalo, naši dragi sumještani Davor Grgat, Jerko Barbarić, Milan Buljević, Frenki Laušić, Dado Pekas, Pero Livajić,.. da spomenemo ovdje samo neke od njih..  
Za našu današnju novinarsku uzdanicu, Vinka Vukovića, dugogodišnjeg novinara i urednika Slobodne Dalmacije, i drugih novina, te prvo pero Duća, netko bi mogao reći da je "magistrirao" na Škaričićevom HDZ-u i njegovom konačnom odlasku u ropotarnicu povijesti, odnosno u političku penziju u starački dom na Zenti, a "doktorirao" u Makarskoj kronici i "bitkama" s Hloverkom i ostalim lokalnim likovima, no "docenturu" ili "profesuru" bi mogao, ako želi, odraditi na slučaju Dugog Rata, odnosno Općine Dugi Rat. Materijala ima cijelo.. brdo!  
Podjsetimo se, ne tako davno, u bivšoj državi zajedno s Omišom bili smo druga gospodarski najrazvijenija općina, ponajviše zahvaljujući bivšoj tvornici "Dalmacija" Dugi Rat i brojnim ostalim, manjim tvornicama na području Omiša, Ravnica i Zakučca, a u Lijepoj našoj nikako da do kraja realiziramo svoj veliki razvojni potencijal, koji je u 21. stoljeću, usudio bih se reći, još i daleko veći.
Ali, avaj! Sto mu gromova karbida! Što se dogodilo? Odnosno, što se nije dogodilo?
Jesenička flota i dalje se guši u neredu luke Krilo i Bajnice, svi znamo zašto. Nešto je bolja situcija na Dućama u kojima će domalo svako mjesto, brdašce ili uvala imati i svoj hotel, ili dva, i infrastrukturu koja za "pi pola" stalno kaska. A što reći za Dugi Rat i istočni dio općine koji nema ni "novu" kanalizaciju. Ah te Hrvatske vode i Projekt Jadran...
Da, Dugi Rat je i dalje velika crna točka na našoj turističkoj razglednici, ali i najveći neiskorišteni razvojni potencijal naše male općine. Nadamo se da će industrijska zona na Glavici preživjeti što joj se sprema, pa i širiti se, i da se neće "prenamijeniti" - u stambenu. Samo zato jer je to danas popularno. I oportuno.
A što se sve događalo u Lijepoj našoj od smrti naše tvornice na ovom njenom području (T1 i T2 zona Dalmacija) bila bi odlična tema, ma pravi izazov i za novi krimić ili špijunski tehno-triler Johna le Carréa, da nas veliki engleski majstor pera nije napustio lani, a kamoli ne za nekog našeg književnog aspiranta kraj ovog nepresušnog zdenca (i brda!) inspiracije, koji bi s ovom iole zanatski dobro odrađenom top temom bio skoro pa sigurni dobitnik niza hrvatskih književnih nagrada (a možda i koje britanske), od Vladimira Nazora, pa do Kiklopa za hit godine, za 2021. ili neko od narednih ljeta, jer nema priše za našeg anonimnog autora!, jerbo ova naša političko-gospodarsko-sudbena trakavica s sporim mjenama status quo-a i podgrijanog suspensea tek se razvija... nije Kruni priša! Pa ipak, na Dućama se već šuška da naš proslavljeni redatelj Ivan Perić razmišlja već na neviđeno otkupiti prava za filmsku ekranizaciju ove nenapisane priče (scenaristi, evo prave prigode!) i za mini seriju od 162 epizode, za koju je, kruže glasine po Vavlju, već zainteresiran i Netflix. Ma koja La Casa de Papel? Koliko se tek ovdje toga popalilo...

I za kraj ove kratke crtice, kao što bi rekle ove nove XZY generacije... "zapratite nas i ove stranice" za više novosti o Dugom Ratu, radu udruga, društava i klubova, pogotovo onih aktivnih, o našoj općini, našim lokalnim "političarima" i njihovim idejama... jer... u Dugom Ratu i okolici ni izvan sezone, ma ni u tmurnoj, tmastoj, kišnoj jeseni, lošoj procjepljenosti od Krune i unatoč vječnom statusu quo - nikad nije dosadno.
Dapače!
 

In Memoriam: Marko Balić Brico (1935-2021)

Zatvorili su butige odavno naši urari, sitni bravari, postolari, nemaš di popravit uru, napravit rezervni ključ, stavit novi potplat na još "nove" cipele,.. izumirli su polako naši stari obrti, gasne maloobrtnička tradicija, a jedino se brice i frizeri, fala Bogu, još uvijek dobro po mistu drže i još i nešto utrže.
Jedan od tih brica koji nas je najduže šiša i brija, šjor Marko Balić Brico, odavno je u mirovini, a ubuduće će šišati i uređivati frizure te stanjivati bradice na novoj, nebeskoj adresi. Prije dva dana napustio nas je, otišao iz svog dugoračkog "home officea", a danas će ga prijatelji i familija iz njegovih Katuna ispratiti u njegov novi, vječni frizeraj...

U nastavku, umjesto oproštaja i prigodnog slova, radije pročitajte članak Marka Balića iz arhive dugoratskog portala koji je zabilježio naš dragi novinar Davor Grgat, a u kome se naš meštar, naš Brico oprostio od svog velikog prijatelja, kolege brice i velikog gentlemana Ivana Lozića Bacilaje...
 

Zdravica mladom vinu

Vinogradari i vinari na dan svoga zaštitnika svetog Martina slave krštenje mošta. U vinogradarskim i vinarskim krajevima Hrvatske svake se jeseni s nestrpljenjem očekuje 11. studenoga. Tog se dana okupljaju ljubitelji dobre kapljice, vinogradari i prerađivači vina kako bi zajednički proslavili blagdan Svetog Martina, svoga sveca zaštitnika. Druženjem u vinskim podrumima, restoranima i na uličnim priredbama počinje obred krštenja mošta. Taj se običaj štuje od davnina u svim vinogradarskim djelovima Lijepe naše, a posebno se do njega drži duž Hrvatskog Zagorja, Prigorja i Slavonije gdje je praćen pjesmom i svirkom glazbenika u narodnim nošnjama ...
 
U petak, 5.11. u jutarnjim satima, na dionici državne ceste D70, Omiš – Zakučac uslijed obilnih padalina i vjetra dogodio se odron koji za posljedicu nije imao materijalnu ili drugu štetu. Cesta je zatvorena do daljnjega (najvjerojatnije do večeras), kako bi alpinisti uklonili preostali nestabilni materijal iz zone odrona koji je ostao na litici.
Lice predmetnog pokosa se redovito čisti od nestabilnih blokova i materijala, a zadnji put u mjesecu srpnju ove godine kada je uklonjeno više od 200 kubnih metara nestabilnog materijala. Unatoč tome, upravo zbog geološke strukture stijenske mase i mnogobrojnih diskontinuiteta koji je ispresijecaju, pojavljuje se osipanje kamenog materijala sa lica pokosa, i to obično nakon nevremena, jačeg vjetra ili potresa, pojašnjavaju iz Grada Omiša.
U cilju rješavanja navedene problematike, Hrvatske ceste su u planu nabave predvidjeli izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju državne ceste na dionici Omiš-Zakučac, od km 0+150,00 do km 1+400,00, duljine cca 1.25 km. Navedeni projekt će pored rekonstrukcije same prometnice, predvidjeti metode sanacije, odnosno zaštite, na ovom dijelu državne ceste DC 70. Isto tako bitno je napomenuti kako su izvršeni radovi na obaranju i čišćenju nestabilnih blokova na državnoj cesti D70 u sklopu projekta izgradnje obilaznice Omiša.
Naime, radovi na obaranju i čišćenju nestabilnih blokova izvršeni su pod svim sigurnosnim parametrima zaštite te je istima litica kanjona stabilnija i sigurnija od eventualnih odrona, budući da je prevezeno preko sto kamiona oborenog kamenog materijala. Sve navedene aktivnosti, izvedene i planirane kao rezultat imat će u potpunosti povećanje razine sigurnosti prometa predmetne dionice, kažu u Gradu Omišu.
 

Ima li vozača u autobusu?

Vijećnici "dogovorili", ne obavjestivši načelnika, da će Delićeva 60-ka ponovo pristajati u Dugom Ratu. Cijena? "Ah, sitnica". Alan Ford? Ne. Općina Dugi Rat.
Izgleda da se nešto čudno događa u našoj općinskoj vijećnici i u novom uredu načelnika. Vijeća se tu i razgovara, dogovara, usaglašava, odlučuje, a onda u javnost kaubojski izlaze jednostrani potezi. Soliranja.
Primjer prvi. Počinju radovi na školskom igralištu, cijela svita uzvanika na gradilištu, a načelnika općine nitko nije pozvao. Makar iz pristojnosti.
Ili druga situacija. Novi načelnik oživljava zamrlu inicijativu oko statusa quo na području bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, potom ekološki osvješteni i udruženi mještani kreću u prosvjed za čisti zrak, a na tvorničkoj kapiji u podne poslije mise viđenijeg HDZ-ovca moraš tražiti svijećom među stotinama ljudi. Fali cila desna strana vijeća. Nema podrške. Ili se iza ekologije kriju nečiji drugi interesi, ostalima teško shvatljivi.   
Ili ovo jučer. Nakon nekoliko sastanaka u proteklih par mjeseci na temu Prometovanja kroz našu općinu, predsjednik Općinskog vijeća izvijestio je javnost kako je dogovoren povratak Prometove autobusne linije broj 60 u Općinu Dugi Rat. Od 2022. opet će se zaustavljati na našim stanicama i ukrcavati i iskrcavati putnike. Kao da smo im to dosad branili. Delićevci sami pali, sami se ubili, rekli bi naši stari osjetljiviji na drumske sjecikese.
- U proračunu Općine za 2022. godinu osigurat ćemo sredstva za subvencioniranje dva autoprijevoznika, te će naši mještani i gosti dobiti redovitiju i kvalitetniju uslugu javnog prijevoza. Učenici, studenti, penzioneri... moći će birati s kojim autoprijevoznikom im je povoljnije i zgodnije za putovati, te koristiti subvencioniranje pokaznih karata - obavijestio je Frane Marčić, koji je za "Slobodnu Dalmaciju" potvrdio da je i načelnik Općine Tonči Bauk podržao ovu inicijativu. Sredstva će se, najavio je, osigurati u proračunu za 2022.
Danas se na fejsu oglasio i načelnik općine rekavši da o razgovorima i dogovorima predsjednika (i dopredsjednika) vijeća sa direktorom Prometa nije do jučer bio upoznat, rekavši, između ostalog, da što to financijski znači za našu općinu nitko od njih nije ni razmišljao.

Iz ovih primjera, koji očito nisu slučajni, tužno je i prežalosno iščitati da naš načelnik i naš predsjednik (i dopredsjednik) vijeća, pa tako i njihove oprečne "pozicije" u općinskom vijeću, već mjesecima, takoreći od izbora, ne komuniciraju dobro. Velika je to šteta.

Izbori su gotovi, gospodo iz oba "tabora". Prihvatite to i "pomirite" se više! Sjedite zajedno u vijeću, pa se i ponašajte tako. Vijećnički. Suradnički. A ne po principu "pozicija - opozicija". Smanjite ega, skupite pametne glave u skup i zajedno radite na konkretnim problemima za boljitak mještana i općine. A njih ne fali. Vaše političke igre i igrice nikog normalnog ne zanimaju. Vratite se tome mjesec dana pred nove lokalne izbore. Dotad, RAZGOVARAJTE, surađujte, radite... zato smo glasali za Vas, a ne da se... svađate.
 
... jerbo škicat će neka šesna dama u štiklama lipe noge, ne daj Bože ne uvati li je netko brz i spretan, pa padne s svojih visina, moglo bi doći i do kakvog prijeloma, zatvorenog, otvorenog, a može i neki usamljeni šetač izgubiti korak, napravit škerac, i ode kvragu gležanj na par dana, tjedan, ništa od košarke na Streljani, ništa od baluna na pomoćnom, lezi doma i gledaj Arene, a sve zato što lola nije gledao di ide, što ju je pogledao u oči, ogledala duše, a ne doli u noge, noge duge sve do poda... I zato dragi moji Hrvatski cestari, ispostava Omiš, ili tko je već nadležan za ovaj komunalni poduhvat, nemojte da se zlo dogodi, svratite se malo do centra Dugog Rata i zakrpajte malo materijalon ovu kocku, zalijte je slobodno i s zeru friškog asfalta, ne triba ga puno... Jesen ide, stižu kiše i magle, a mi smo ionako većinom izgubljeni, pogubljeni i liti, a lako se gubimo u ovakvim rupama i u ostatku godine, a kamoli ne kad se priko vikenda skrati vrime i mrkli mrak zavlada ulicama Dugog Rata odmah nakon što zubato sunce netragom nestane iza Malog Rata... Može li se ovo ikako, ikad, barenko do Božića, gospodo, malo zakrpat, asfaltirat, makar i (i)legalno, oli će tko vidit?