DUGI RAT

Zakonska regulativa "novih" medija proteklih je mjeseci tema brojnih rasprava i polemika, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, a jedno od glavnih pitanja odnosi se na portale i blogove te "finu" granicu regulative i cenzure, o čemu se nastojalo razgovarati i u Hrvatskom društvu za promicanje informatičkog obrazovanja, a na građansku inicijativu Internet za sve. U Hrvatskoj, kad su u pitanju novi mediji, postoje zakoni u kojima uopće nije jasno na koga se odnose, pa tako ni što bi i kako trebalo biti regulirano ...

SLOBODA NOVIH MEDIJA

Piše: Andrea Žapčić / TPortal
Izvor: TPortal

Koliko mediji mogu utjecati na slobodu i razvoj mišljenja, već se pokazalo u povijesti, ali novi su mediji poput portala i blogova donijeli sasvim novu dimenziju, što je naglasio i Marko Rakar, osnivač portala Pollitika.com te bloga Mrak.org:  ‘Internet se smatra slobodnim i dinamičnim što se pokazalo i na primjeru Egipta i Tunisa, gdje možda nije bio odlučujući faktor, ali je svakako imao značajnu ulogu’.

No, sloboda nosi i odgovornost, a kad je nemaju sami ljudi, u to se područje više ili manje uspješno upetlja država. U Hrvatskoj, kad su u pitanju novi mediji, postoje zakoni u kojima uopće nije jasno na koga se odnose, pa tako ni što bi i kako trebalo biti regulirano, na što je upozorio osnivač i glavni urednik portala H-Alter Toni Gabrić: ‘Mislim da je kod nas situacija takva da se nalazimo između regulative koje zapravo nema i cenzure koje polako ima.’

‘Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima razlikuju se u razlikovanju elektroničkih publikacija koje jesu i onih koje nisu urednički oblikovane, a sama je definicija dosta nejasna tako da čak ni odgovorni u Agenciji za elektroničke medije nisu sigurni što se na što odnosi, pa ne čudi da ima toliko nejasnoća oko registra elektroničkih publikacija’, kazao je Gabrić.

’Trebalo bi razlikovati one koje imaju i one koje nemaju vlastiti sadržaj i, dok nemamo jasnih razlikovanja, nejasno je što možemo razlikovati i poticati, kao i u slučaju onih 0,5 posto koje treba plaćati Agenciji, pri čemu je nejasno tko to mora plaćati i plaća li se to od prihoda od medijske djelatnosti kao što piše u zakonu jer sad stižu dopisi iz Agencije u kojima se spominju samo prihodi’, upozorio je Gabrić.

U ime prozvane Agencije, odgovorio je član agencijskog Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk, koji je prije svega istaknuo da će ‘slobodan internet u potpunosti funkcionirati kad svi budu imali slobodan pristup’, a potom istaknuo da ‘blogovi i portali koji nisu komercijalni neće trebati plaćati 0,5 posto’.

Međutim, i on je bio vrlo nejasan oko odgovora na pitanja, pa je na kraju i sam priznao da će biti 'potrebna dodatna zakonska pojašnjenja za mnoge stvari, ali i da je Vijeće u nekim stvarima pogriješilo poput naputaka da se neki članci skinu s interneta, jer to je besmisleno, budući da kad je nešto na internetu, to ostaje u tom prostoru na ovaj ili onaj način’.

Međutim, nije se složio da je Agencija nepotrebna jer ‘nedostaje samoregulative poput one kad bi se svi portali, slično televizijama ili radijima, udružili u strukovnu udrugu’.

Da je samoregulativa najbolji način te da struka mora odlučiti o osnovnim postavkama onoga čime se bavi i što zastupa, zaključili su i ostali sudionici, ali i upozorili da još uvijek postoje problemi u medijskoj pismenosti na različitim stranama, ali da sloboda bez vrijeđanja mora postojati i za stvari koje se nekome sviđaju, kao i za one koje ne izazivaju ugodu, kao kad se, primjerice, piše kritički o državi.