Sudovi su tu da rješavaju sporove među susjedima

Piranski zaljevGodine su potrebne za steći prijateljstvo, a samo jedna riječ, odluka ili djelo da se to prijateljstvo ugrozi ili prekine. A kad su dva susjeda u sporu, onda je normalno potražiti pomoć treće strane, tj. suda. Ako jedan od susjeda ne želi na sud, onda on ili ne vjeruje u sudstvo, ili nešto krije. Dakako da je riječ o slovensko-hrvatskom graničnom sporu, koji je nepotrebno izazvan nepoštivanjem međunarodnog prava. Za svoja (hrvatska) prava čovjek se mora boriti... piše naš splićanin, dr.sc. Ivica Tijardović, u članku gornjeg naslova objavljenom izvorno u Fokusu ...

 SUDOVI SU TU DA RJEŠAVAJU SPOROVE MEÐU SUSJEDIMA

Godine su potrebne za steći prijateljstvo, a samo jedna riječ, odluka ili djelo da se to prijateljstvo ugrozi ili prekine

Piše: Dr.sc. Ivica Tijardović
Izvor: Fokus

Pokušavam i dalje biti neutralan u ovom nametnutom problemu granica. Naime dok god Hrvati traže rješenje spora pred Međunarodnim sudom, njihove namjere su časne, jer će treći odlučivati o granicama, a ne Hrvati.

Sa druge strane Slovenci uvjetuju Hrvatima koje dokumente-mišljenja-prijedloge mogu koristiti na sudu, a koje ne, što jasno upućuje da su slovenski političari manipulirali sa svojim biračima, pa im postaje pomalo i jasno da su doveli i sebe u tešku situaciju iz koje se mogu izvući samo dogovorom, i to po mogućnosti što prije, jer se inače ovaj politički promašaj neće lako zaboraviti.

Naime, slovenski su političari pružili priliku hrvatskim kolegama da optuže Sloveniju za moguće nedovršenje pregovora s EZ do kraja 2009. Cijenu tog slovenskog promašaja snosit će građani obiju država, a cijena neće biti mala.

Sporovi oko granica ako nisu riješeni uvijek izazivaju različite reakcije, jer su granice uvijek osjetljivo pitanje i stoga plijene pozornost javnosti. Pogledajmo slučaj Gibraltara na jednom praktičnom problemu.


Gibraltarski spor Engleske i Španjolske

Poznato je da su i UK i Španjolska članice EZ, no još uvijek se svađaju oko Gibraltara. Španjolska je zaustavila brod Odyssey Explorer američke kompanije Odyssey Marine Exploration, koji se nalazio 3 nautičke milje od Gibraltara 16. listopada 2007.

Englezi tvrde da su to međunarodne vode, a prema Konvenciji UN o Međunarodnom pravu mora, prije no što se zaustavi brod treba pitati za dozvolu vlasti zastave pod kojom brod plovi, u ovom slučaju Bahame, što Španjolci nisu učinili.

Španjolci pak tvrde da je to teritorijalno more Španjolske i da imaju pravo zaustaviti svaki brod ako to smatraju potrebnim, posebno u ovom slučaju gdje se sumnja da se brod htio domoći blaga davno potonulog broda. Naime, već je u srpnju 2007. godine bio zaustavljen brod iste kompanije Odyssey Alert, jer Španjolci kažu da je brod, tj. kompanija prekršila španjolski zakon o baštini.

Naime kompanija Odyssey Marine Exploration (OME) je iznijela preko Gibraltara zračnim putem blago davno potonule galije u vrijednosti od oko 500 milijuna dolara. Kako se to nebi ponovilo, ovaj put je uhićen zapovjednik Odyssey Explorera, no sutradan odmah i pušten, a brodu se dozvolilo isploviti. London je odmah poslao protestnu notu Madridu.

Interesantno je da se kompanija OME susrela u studenom 2006. godine sa španjolskim ministrom za kulturu, kad ga je tom prilikom pozvala da i Španjolska sudjeluje u traženju blaga potonulih brodova. Nakon toga je sud u SAD dao dozvolu kompaniji OME da traži blago potonulih brodova uz obalu Španjolske. Također je zanimljivo to što sporovi na relaciji London-Madrid nastaju uvijek prije nego što se mora pregovarati o statusu Gibraltara koji je još uvijek kolonija UK.

Iz ovoga se da zaključiti da svi igraju dvostruku igru, a narodu se govori ono što narod želi čuti, a to je zaštita nacionalnih interesa.


Besmisleni spor oko Piranskog zaljeva

Slovenska tvrdnja da Piranski zaljev pripada u potpunosti njima spada u slovenski doprinos razvoju međunarodnog prava mora, posebno u dijelu pomorstva i ribarstva.

Piranski zaljev

Nije mi jasno kakav bi se onda režim plovidbe u tom slučaju morao koristiti, a također nije jasno jesu li Hrvati u tom slučaju krivolovci kad bacaju udice u Piranski zaljev, a nalaze se na kopnu svoje obale?

Uvjeren sam da slovenski političari imaju odgovor i na sljedeće pitanje: Koja je onda linija (LAT, MLWS, MLWN, ML, MHWN, MHWS ili HAT) razgraničenja na obali između država i zašto?

Želim reći da jedni drugima možemo puno pomoći, ali možemo još više odmoći. Niti je rješenje ovog beskorisnog spora ucjena, niti bojkot nečijih proizvoda.

Sudovi su tu da rješavaju sporove među susjedima i drugog rješenja među civiliziranim narodima dviju susjednih država nema. Smatram ovo potrebnim ponavljati sve dok gluhi ne pročuju, slijepi ne progledaju, a nerazumni se ne opamete.

Što duže bude trajao ovaj besmisleni spor, svaka će od država na svoj način snositi ozbiljne posljedice. Žao mi je običnih ljudi, jer imaju više odgovornosti od političara. Hrvatska mora i dalje surađivati s EZ i nastojati učiniti sve što je moguće kako bi se prevladali problemi.

No, uvjeren sam da Hrvati mogu živjeti i bez EZ, jer su to dokazali, stoga se primarno moraju koncentrirati na unutrašnje probleme Hrvatske kojih ima više nego dovoljno.

Svaki budući razgovor između Slovenije i Hrvatske u svezi slovenske blokade, a bez predstavnika EZ, bit će potpuni promašaj za jednu ili obije strane.

Obzirom da susjeda ne biramo, ništa gore vam se ne može dogoditi nego susjeda ucijeniti. To svakako Hrvati sebi ne smiju dozvoliti i sa susjedima nastojati se dogovoriti, a ako ne ide onda obratiti se trećoj strani. Međunarodno pravo svakako treba poštovati.

I da se već sutra sve riješi na dobrobit sviju, već su učinjene velike štete u hrvatsko-slovenskim odnosima na razini njenih građana, što samo potvrđuje neodgovornost političara, koja se može izraziti i stihovima:

'Luna sije, kladvo bije, trudne pozne ure že. Pred neznane, srčne rane meni spati ne puste'.


Ako se ne možemo dogovoriti neka presudi Međunarodni sud

Mnogi se susjedi ne mogu dogovoriti oko problema granica, stoga se koristi treća strana najčešće sud, a među državama Međunarodni sud, i to zbog toga da se izbjegne osuđivanje kako je netko nekoga prevario.

Slovenija je u EZ, a nije riješila problem granica sa Hrvatskom, stoga ne vidim nikakav problem glede granica i s ulaskom Hrvatske u EZ. Ako se EZ prije ne raspadne, Hrvatska će kad-tad postati njenom članicom, ma na kakve prepreke nailazili.

Iskustvo sa Slovenijom glede granica treba nam poslužiti da znamo kako se ne smijemo ponašati prema naša tri istočna susjeda. Sa drugim riječima, ako se ne možemo dogovoriti oko granica, neka to riješi Međunarodni sud, a njima pružimo podršku ulaska u EZ.

U ovom nepotrebnom slovensko-hrvatskom sporu nema pobjednika. Obije strane će biti oštećene, Hrvatska kratkoročno, a Slovenija dugoročno.

Slovenci će uvijek imati slobodan pristup otvorenom moru, ali ne može dio mora u hrvatskim teritorijalnim vodama pripadati njima, ako to nije u skladu s međunarodnim pravom.

Za one koji ne razumiju pojam mora, treba reći da je more i morsko dno kao i zemlja, pripadajući teritorij države. Hrvati nisu uzeli Slovencima ništa, a ako jesu, postoji Međunarodni sud, kojeg Slovenija uporno izbjegava.

Nepoštenim smatram stalno optuživati susjeda i to pred međunarodnom zajednicom, a sa druge strane se ne uvažava upravo međunarodna zajednica i njeno pravo.


Pitanje izlaza na otvoreno more

Pitanje izlaza na otvoreno more iznimno je emotivno i važno kažu Slovenci, kao uostalom i za Hrvate kopnena veza Hrvatske s Austrijom. U tom pogledu Hrvati su uvijek spremni razgovarati sa Slovencima u ime dobrosusjedskih odnosa.

Svaki dan koji prođe zbog ovog nedostojnog spora pamtit će se barem mjesec dana, a u literaturi se nikad neće zaboraviti. To je svakako promašaj za pamćenje!

Hrvatski političari su zahvaljujući svojim slovenskim kolegama upravo pronašli krivca za još jedan svoj neuspjeh glede zaključivanja pregovora do kraja ove godine.

Hrvati moraju izdržati ovaj pritisak i ne popustiti emocijama, već hladne glave donositi odluke i uvažavati sugovornika. Od Slovenije Hrvatska treba tražiti samo poštivanje međunarodnog prava.

EZ ne smije biti glavni prioritet hrvatske politike, a dobro je na vrijeme znati tko vam je susjed. Nadam se da će nam Slovenci ipak ostati prijatelji.

 

  Piše: Dr.sc. Ivica Tijardović

Povezani članci

Who's Online

We have 167 guests and no members online