Turizam: Kamp nije samo prazna livada

kampIako čine čak četvrtinu turističkih noćenja, hrvatski kampovi nemaju tržišnu perspektivu ako se ne promijeni njihov imidž livada i jeftinog smještaja, odnosno ako se ne donese zakonska regulativa koja bi dopustila gradnju mješovitih naselja koja se sastoje od kampa, hotela, wellnessa, golf-terena i sličnih sportskih sadržaja. Osim toga, i mali i srednje veliki kampovi također se hitno moraju podići na višu razinu, neki su od zaključaka III. kongresa hrvatskog kampinga nedavno održanog u Tuhlju. Kamping je u svijetu, prema tim zaključcima, izraz svojevrsnog načina života (life style) i trenda u turističkoj industriji dok ga u Hrvatskoj i dalje prati imidž lošeg smještaja za siromašnu klijentelu ...


TURIZAM
 
Kamp nije samo prazna livada

 
Budućnost kampova je u tome da se približe standardu najboljih europskih: da postanu mješovita naselja koja se sastoje od kampa, apartmana i bungalova, hotela, 'wellnessa' i sportskih sadržaja
 

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Kamping je u svijetu, prema tim zaključcima, izraz svojevrsnog načina života (life style) i trenda u turističkoj industriji dok ga u Hrvatskoj i dalje prati imidž lošeg smještaja za siromašnu klijentelu.
 
Budućnost hrvatskih kampova je u tome da se približe standardu najboljih europskih: da postanu mješovita naselja sastavljena od kampa, apartmana i bungalova, hotela, wellnessa i sportskih sadržaja. U svijetu se to zove camping park & resort ili holiday park.
 
Zbog zakonske regulative u Hrvatskoj nema holiday-parkova, ali ni gradskih kampova, a broj kontinentalnih je mizeran. Kako objasniti činjenicu da cijela Slavonija i Zagorje nemaju nijedan kamp? S druge strane, u Francuskoj je od 11.227 kampova 80 posto kontinentalnih.
 
Iz svega toga proizlazi da u kamping-turizmu leži velik, a neiskorišteni potencijal, jer je i uz ovako skromnu ponudu ove sezone ostvareno 3,4 posto više noćenja nego lani.
 
Stručnjaci okupljeni na tuheljskom kongresu zaključili su i da srednje velikim kampovima treba omogućit razvoj i povećati kvalitetu, a kampovi u domaćinstvima i mali kampovi trebali bi se preobraziti u "butik-kampove" i obiteljske kampove.

Pod hitno treba poticati otvaranje kampova uz velike gradove te na kontinentu. Na žalost, razvoj kampova sada je nemoguć zbog neusklađenosti turističkog zakonodavstva i građevinske regulative zbog čega se nigdje ne može sagraditi moderno kampersko naselje.
 
Razvoj kampova uz ostalo koče neriješeno pitanje turističkog zemljišta i neodgovarajuća planska regulativa, što rezultira nemogućnošću dobivanja građevinskih dozvola.
 
Vlasnici kampova smatraju da je neodgovarajuće riješeno i pitanje pomorskog dobra jer je kampovima, zbog specifičnosti smještaja i sigurnosti, primjerena jedino zatvorena koncesija.
 

Interes za otvaranje malih kampova
 
Budući da u Hrvatskoj posluje 300 malih kampova, što je dokaz da postoji solidan interes za bavljenjem te vrste turističke djelatnosti, uz bolju regulativu oni bi mogli postati stup formiranja malih, dobro profitabilnih obiteljskih gospodarstava.
 
I njima se, međutim, u velikoj mjeri onemogućava rad time što im se ne izdaju dozvole, a smetaju i druge birokratske prepreke. Takvim bi obiteljskim kampovima zbog profitabilnosti trebalo dopustiti povećanje kapaciteta prihvata gostiju jer im je sada dopušteno samo sedam mjesta.
 
Nije nevažno, a na što nas godinama upozoravaju strani kampisti koji bi kod nas rado provodili veći dio godine, što stranci prolaze mučnu i kompliciranu proceduru ako u Hrvatskoj žele boravit dulje od 90 dana.

Povezani članci

Who's Online

We have 176 guests and no members online