I ekoturizam predstavlja budućnost hrvatskog turizma

turizamUz masovni turizam neizbježna je i ozbiljna prijetnja okolišu. Stoga postoji novi pokret nazvan ekoturizam, koji ima za cilj štititi turističke destinacije u njihovom prirodnom okruženju. U Hrvatskoj on još uvijek praktički i ne postoji, ali za domaći turizam nikako ne bi smjela biti zanemariva činjenica da se za njega odlučuje velik broj Europljana. Upravo on može predstavljati budućnost hrvatskog turizma ...


TURIZAM

Novi val elitnog turizma – zeleni turizam

Piše: Liljanka Mitoš-Svoboda / Alert
Izvor: Alert

Većini je jasno da masovni turizam predstavlja ozbiljnu prijetnju za okoliš. Iako u Hrvatskoj nema ni traga novom pokretu, veliki broj europljana odlučuje se za ekoturizam, koji ima za cilj štititi turističke destinacije u njihovom prirodnom okruženju.

Ekoturisti štite i čuvaju prirodne resurse, poput vode, nastoje značajno utjecati na smanjenje proizvodnje "sezonskog" otpada i smeća,  etički i edukativno komunicirati s lokalnom zajednicom u kojoj trenutno borave.

Scene i rezultati globalnog masovnog turizma raduju državnu vlast i administraciju, vlasnike benzinskih postaja, cestare, hotelijere, jer se brzinom protoka ljudi umnožava brzina dotoka novaca.

Svakodnevno od ranih jutarnjih sati mediji šire vijesti i informacije za turiste i vozače, broje prometne nesreće i komuniciraju s carinskim i graničnim djelatnicima kako bi što prije dobili što točnije brojke ulazaka i izlazaka iz i u Hrvatsku.

Alternativa masovnom turizmu je "meki" ili zeleni turizam - također poznat kao ekološki turizam, nježni turizam, održivi turizam ili ekoturizam.

U osnovi, cilj je da se napuste turističke destinacije te se okrene ka turizmu koji ne ostavlja poharano okruženje nakon odlaska mnogobrojnih gostiju.

"Ekoturizam je odgovorni oblik putovanja koji doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti lokalne zajednice", objašnjava Ayako Ezaki iz Međunarodnog ekoturističkog društva. "Od takvog turizma svi trebaju imati koristi u kulturnom, gospodarskom i smislu zaštite okoliša."

Dakle, zašto ekoturizam nije popularan? Uglavnom, zbog cijene, jer je znatno skuplji od paketa „10 dana na Jadranu za 2 osobe samo xxx kuna".  To je većini „muvatora" važnije nego čiste savjesti otići na neku destinaciju koja ne pruža komoditet klima uređaja i gužvu pretrpanih plaža, niti 24-satnu zabavu tipa Zrće, ali zato pruža sve uvjete za pravi odmor, štednju i pristojno ponašanje prema okolini.

Odgovorno putovanje je koncept koji još nikome nije „sjeo",  unatoč galopirajućem tempu klimatskih promjena. Kada cestari na naplatnim kućicama autoceste A1 broje novce ubrane od cestarina, a državna administracija unaprijed računa koliko će milijuna zaraditi od turizma „sezona 2011", nitko ne misli koliko su ti automobili izbacili CO2 u atmosferu, koliko smo kao fina država deklarativno vrlo „zelena" za svoja dva turistička mjeseca sudjelovali u pogoršanju klime.

Jonathan Tourtellot iz National Geographic Centra za održive destinacije kaže da je u porastu turistička svijest o pitanjima zaštite okoliša i potrebe za zauzdavanjem klimatskih promjena smanjenjem utjecaja masovnog turizma. Osim toga, tvrdi on, mnoge su se europske turističke agencije okrenule ekoturizmu kao elitnoj vrsti turizma, u koji su ukomponirali i zdravstveni značaj.

Tako se ugledne turističke agencije u Francuskoj i Njemačkoj svojoj potencijalnoj klijenteli obraćaju s ponudama „odmorom do boljeg zdravlja, kretanjem u prirodi do dužeg života" i slično. Tako turisti prestaju boraviti na pretrpanim plažama i u sterilnim hotelima i kreću istraživati ​​svoju okolinu upoznajući prirodne ljepote.

Iako se diljem Europe, pa i međukontinentalno, promovira željeznički i brodski promet, turisti, čak i oni "održivo" opredjeljeni, zadržavaju naviku avionskog putovanja do odredišta. Odustajanje od avio prijevoza je dio borbe protiv klimatskih promjena

Nije u pitanju samo korištenje aviona kao načina putovanja radi skraćenja vremena, nego je problem u pratećoj infrastrukturi jednog leta: silna količina energije utrošena u funkcioniranje zračne luke, od ventilacije do klima uređaja, od rasvjete do pokretnih traka i stepenica, od rada kontrolnih info punktova do silnih hladnjaka u aerodromskim barovima i trgovinicama.

Ekoturizam još nema perspektivu, pogotovo ne u Hrvatskoj, jer što bi onda radili graditelji hotela i bazena, vlasnici restorana i kafića koji radeći pod jakim osvjetljenjem do izlaska sunca konzumiraju ogromne količine energije.

Kako bi opstali i funkcionirali takovi objekti kada bi koristili obnovljive izvore energije? Nikako!

Hrvatska bi se trebala okrenuti zemljama koje su odlučile staviti kočnice na svoj utjecaj na klimatske promjene, koristeći jedan novi turistički aspekt- zeleno putovanje i zaštitu prirodnih staništa od pošasti masovnog turizma.

Naš Jadran je dom kornjačama, sredozemnoj medvjedici, dobrim dupinima, a zaobalje bogatog ekosustava je stanište rijetkih i ugroženih vrsta faune i flore. Sve će to preživjeti i ojačati samo ako se lokalnoj turističkoj privredi omogući nježniji tempo razvoja.

Jedan od aspekata odgovornog turizma je borba protiv siromaštva i promicanje lokalnog razvoja kroz isticanje lokalnih vrijednosti i tradicije.

Turisti se trebaju družiti  s mještanima, učeći nešto o povijesti i prirodi područja koju posjećuju, razmjenjujući informacije i gradeći komunikacije koje su konstruktivne, edukativne i etičke, a ne ometajuće i frustrirajuće za lokalni okoliš.

Who's Online

We have 187 guests and no members online