Predsjednički izbori: Ni Dugoraćani ne vole stavljati sve mućke u istu košaru
- Details
- Datum: 13 Sjecanj 2025
- Autor: MB
I Dugoraćani su, baš kao i velika većina Dalmatinaca, birača, građana Hrvatske s pravom glasa u drugom krugu Predsjedničkih izbora 2024./2025. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Imamo novog, starog predsjednika. Koji će i idućih pet godina uživati u (ne)radu na Pantovčaku i u obilasku Hrvatske, a kojiput i hrvata u inozemstvu. O izazivaču, protukandidatu ne treba više trošiti riječi. Ni čestitati "japajapalo" po bontonu ne zna. Ali njemu je opet dobro. Dio dugova je vraćen. A na drugom zagrebačkom brdu još 3 i kusur godine stolovati će i njegov i naš Veliki Vođa. Ta dva susjedna brda i nadalje će biti u tvrdoj brđanskoj kohabitaciji. Ni dimni signali, a kamoli emailovi, brzojavi, pisma, ma ni razglednice se ne probijaju do tih neslućenih visina njihovih ega, a pod pravim kutem ispružena ruka i nadalje neće nalaziti na svoju v(l)ažnu družicu. I dalje će naši "junački zecovi" svojim verbalnim dosjetkama i politikantskim smicalicama samo zabavljati hrvate u vrijeme Dnevnika i ostalih noćnih mora. I to je sve što će pametno raditi. U međuvremenu, živimo u "interesantnim" vremenima, ne dao ih više Bog, kada se Svijet današnjice ubrzano pretvara u onaj iz strašnih snova malih naroda, u kojem se sve poznato i sigurno polako nepovratno mijenja, najčešće iz lošega u gore, dok naša dva tužna svjetionika mraka i dalje luče svoju opačinu i mračinu u noćima koje vape barenko za trakama mjesečine... Ali u zemlji sljepaca i obrnutih, pa i nakaradnih vrijednosti samo takvi nas vode. No dobro, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje i za kakvu glasa. Ovaj put nismo ni imali izbora. Zadovoljna može biti samo naša mladost koja neće s puškom opet u galicijske, pardon ukrajinske rovove. Barem zasad. A moji Dugoraćani su na ovim za bolje i sadržajnije životarenje još uvijek lijepim obalama, na sasvim nevažnim izborima odlučili poput velike većine hrvata u domovini i inozemstvu ne staviti baš sve mućke u istu košaru. No teško da je ovaj izabrani mućak naš Kinder surprise, a bome teško da je i Pisanica, uskršnje jaje pa da se možemo nadati nečem boljem... Ne, nema nam spasa uz ovakve nas, lijene, jalne, pasivne.. i uz ovakve političare.
Tko ostane zadnji neka ugasi mrak.
Tko ostane zadnji neka ugasi mrak.
Nikša opet u sridu!
- Details
- Datum: 13 Sjecanj 2025
- Autor: FB Nikša Marinović
- "Nevjerojatna je količina napuhivanja Milanovićevog rezultata i čudenja spektakularnoj pobjedi, no sve je sasvim logično kad shvatite da je Z.M. kandidat A.P. a i većine HDZ-a. Da to nije istina, teško bi mu s druge strane postavio kandidata karizme tijekom završnog sezonskog čišćenja nehotice odmrznute lignje zaostale na dnu frizera u restoranu, i s pogledom koji bi i najopuštenije roditelje u par sekundi ohladio od ideje da mu ostave dijete na čuvanje na duže od 10 minuta, bez obzira na spol djeteta.
Prije 13 godina Z.M. je došao na vlast s potpunom slobodom da pomete ostavštinu HDZ-ovog kriminalnog poduhvata i pusti HDZ-ovce i s njima slizanu ekipu da propadnu pod teretom krize i neizbježne odgovornosti za bezakonje koje su uveli u sve pore države. Suprotno očekivanom, Z.M. je u par godina ozakonio sva moguća bezakonja i svinjarije, i ostavio HDZ-ovcima sav novac i dovoljno vremena da se pregurupiraju, odmore i krenu u završnu pljačku i uništenje države koju nikad nisu voljeli više od bankomata. Zato sam prije pretprošlih izbora napisao da će HDZ vladati u kontinutitetu još najmanje 4-5 mandata. Da sam HDZ-ovac, osim onih 14 članova koji vole i poštuju ovu državu, uvijek bi glasao za Milanovića.
Zoran Milanović je nezaobilazna nit u tom tkanju, ispratit će ih i u 4. uzastopni mandat i osigurati da kao i dosad bezbrižno oglođu zadnje zdravo tkivo ove države dok on priča guposti, preko A.P.-a se svađa sa samim sobom i u slobodno vrijeme crni još ono malo ugleda što RH ima u svijetu. I to samo zato da bi raja imala privid demokracije, jer eto Z.M. i A.P. nisu iz iste stranke." - piše popularni "croatian lifestyle" analitičar i bloger u slobodno vrijeme Nikša Marinović na svom čitanom facebook profilu. Komentar je to, i to ponajbolji koji sam danas pročitao, na epilog Predsjedničkih izbora 2025. Amen.
Prije 13 godina Z.M. je došao na vlast s potpunom slobodom da pomete ostavštinu HDZ-ovog kriminalnog poduhvata i pusti HDZ-ovce i s njima slizanu ekipu da propadnu pod teretom krize i neizbježne odgovornosti za bezakonje koje su uveli u sve pore države. Suprotno očekivanom, Z.M. je u par godina ozakonio sva moguća bezakonja i svinjarije, i ostavio HDZ-ovcima sav novac i dovoljno vremena da se pregurupiraju, odmore i krenu u završnu pljačku i uništenje države koju nikad nisu voljeli više od bankomata. Zato sam prije pretprošlih izbora napisao da će HDZ vladati u kontinutitetu još najmanje 4-5 mandata. Da sam HDZ-ovac, osim onih 14 članova koji vole i poštuju ovu državu, uvijek bi glasao za Milanovića.
Zoran Milanović je nezaobilazna nit u tom tkanju, ispratit će ih i u 4. uzastopni mandat i osigurati da kao i dosad bezbrižno oglođu zadnje zdravo tkivo ove države dok on priča guposti, preko A.P.-a se svađa sa samim sobom i u slobodno vrijeme crni još ono malo ugleda što RH ima u svijetu. I to samo zato da bi raja imala privid demokracije, jer eto Z.M. i A.P. nisu iz iste stranke." - piše popularni "croatian lifestyle" analitičar i bloger u slobodno vrijeme Nikša Marinović na svom čitanom facebook profilu. Komentar je to, i to ponajbolji koji sam danas pročitao, na epilog Predsjedničkih izbora 2025. Amen.
Načelnik Bauk najavljuje milijunska ulaganja i ambiciozne projekte
- Details
- Datum: 13 Sjecanj 2025
- Autor: Slobodna Dalmacija
U izbornoj smo godini, taman je završila "superizborna" 2024., evo sinoć smo dočekali i novog-starog predsjednika, a za mjesec, dva, čeka nas opet odlazak na birališta, na važne, neki će reći i najvažnije izbore, na lokalne izbore! Birati ćemo našeg načelnika-icu, svi kandidati se još ne znaju, o tome ćemo idućih mjeseci, pomalo, ima vremena.
Načelnik općine Dugi Rat, Tonči Bauk, u nedavnom članku za Slobodnu Dalmaciju najavio je ambiciozne projekte i milijunska ulaganja u općinu Dugi Rat. Proračun općine za 2025. godinu iznosi skoro devet milijuna eura. Naglasak će i ove godine biti na izgradnji komunalne infrastrukture, te na održavanju iste.
- Kako je osnovna djelatnost svake općine prostorno planiranje, s kojim definiramo našu budućnost u smislu pravila ponašanja te određivanju kapaciteta i vrsti samih objekata u prostoru, odredili smo smjernice za uređenje prostora. S obzirom na to kako se događa nagla urbanizacija ne samo kod nas već i kod drugih priobalnih područja, želimo jasna pravila što se radova u prostoru tiče. U skladu s Prostornim planom Dugog Rata, u proceduri smo za osiguranje sredstava od Državne geodetske uprave za rješavanje vlasništva zemljišta u građevinskoj zoni. Predviđeno je područje prve faze Dugi Rat-Sumpetar, a ugovorili smo izradu i našeg GIS-a, odnosno geo-informacijskog sustava, kako bi imali sve katastarske i vlasničke podatke na jednom mjestu a koji će biti dostupni stanovnicima – rekao je načelnik Bauk novinarki Slobodne Dalmacije...
Načelnik općine Dugi Rat, Tonči Bauk, u nedavnom članku za Slobodnu Dalmaciju najavio je ambiciozne projekte i milijunska ulaganja u općinu Dugi Rat. Proračun općine za 2025. godinu iznosi skoro devet milijuna eura. Naglasak će i ove godine biti na izgradnji komunalne infrastrukture, te na održavanju iste.
- Kako je osnovna djelatnost svake općine prostorno planiranje, s kojim definiramo našu budućnost u smislu pravila ponašanja te određivanju kapaciteta i vrsti samih objekata u prostoru, odredili smo smjernice za uređenje prostora. S obzirom na to kako se događa nagla urbanizacija ne samo kod nas već i kod drugih priobalnih područja, želimo jasna pravila što se radova u prostoru tiče. U skladu s Prostornim planom Dugog Rata, u proceduri smo za osiguranje sredstava od Državne geodetske uprave za rješavanje vlasništva zemljišta u građevinskoj zoni. Predviđeno je područje prve faze Dugi Rat-Sumpetar, a ugovorili smo izradu i našeg GIS-a, odnosno geo-informacijskog sustava, kako bi imali sve katastarske i vlasničke podatke na jednom mjestu a koji će biti dostupni stanovnicima – rekao je načelnik Bauk novinarki Slobodne Dalmacije...
Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji"
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: PLU Krug, MB
- "Kneževina ova može se smatrati za najnarodniji predjel hrvatski u Dalmaciji" - davno je obilazeći Poljica rekao Ivan Kukuljević Sakcinski, hrvatski povjesničar, književnik i političar, osnivač je arheološke znanosti u Hrvatskoj, upamćen i kao prvi koji je održao zastupnički govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku (01.05.1843.). I doista, sretni smo što i Ljeta Gospodnjeg 2025. živimo i radimo u ovom ponajljepšem dijelu Lijepe naše. U Poljicima. Čiju nam tradiciju i kulturu te običaje valja i dalje baštiniti, živjeti (u skladu s vremenom), njegovati, čuvati i prenositi na nove generacije, te promovirati u svakoj prilici, u svojoj svakodnevnici, među nama Poljičanima, tako i među prijateljima, gostima i turistima.
Poljička likovna udruga "Krug" Dugi Rat prvih dana novog Lita Gospodnjeg 2025. objavila je Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji". Na poziv se mogu prijaviti i sudjelovati svi umjetnici bez ikakvog ograničenja.
Pravila su jednostavna. Fotografije likovnih radova i skulptura šalju se na e-mail: krugdugirat @ gmail.com , a fotografije trebaju biti kvalitetno snimljene, spremljene u JPG format slike veličine od 1 do max 2 MB, te u nazivu trebaju sadržavati ime i prezime autora, naziv rada, tehnika i dimenzije. Prijave se zaprimaju do 21.03.2025.
Odabir radova za Izložbu izvršiti će Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od dva do tri člana odabrana između eminentnih i profesionalnih djelatnika iz područja likovne umjetnosti. Odluke Prosudbenog povjerenstva su konačne. Odabrani autori biti će obaviješteni o izboru do 25.03.2025.
Opremljeni radovi se šalji na adresu: Poljička likovna udruga „Krug“, Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat ili dostavljaju osobno. Radovi upućeni dostavnim službama trebaju biti isporučeni do 07.04.2025. Dostava odabranih radova za Izložbu je o trošku autora.
Povratak radova poslije Izložbe je o trošku organizatora.
Izložba će biti priređena 18. travnja 2025. u Galeriji KRUG Dugi Rat u čast Sv. Jure nebeskog zaštitnika Poljica.
Druga izložba prirediti će se 16. srpnja 2025. u sklopu proslave "Pozdrav Gospi Karmelskoj" u Starom selu Jesenice.
Ukoliko se pokaže interes za postavljanje Izložbe u drugim izlagačkim prostorima izložbe će se prirediti o trošku PLU Krug.
Slanjem radova na ovaj Javni poziv prenose na PLU "Krug" pravo korištenja i javnog reproduciranja svojih radova za potrebe organizacije, izrade kataloga i programskih materijala te objavu radova, foto i video materijala na društvenim mrežama, ostalim promidžbenim izdanjima te drugim sredstvima javnog priopćavanja, za što ne potražuju materijalnu naknadu. Sva ostala prava zadržavaju autori, prema Zakonu o autorskim pravima.
Cilj Izložbe je promocija Poljica, umjetnika i njegovog djela.
Poljička likovna udruga "Krug" Dugi Rat prvih dana novog Lita Gospodnjeg 2025. objavila je Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji". Na poziv se mogu prijaviti i sudjelovati svi umjetnici bez ikakvog ograničenja.
Pravila su jednostavna. Fotografije likovnih radova i skulptura šalju se na e-mail: krugdugirat @ gmail.com , a fotografije trebaju biti kvalitetno snimljene, spremljene u JPG format slike veličine od 1 do max 2 MB, te u nazivu trebaju sadržavati ime i prezime autora, naziv rada, tehnika i dimenzije. Prijave se zaprimaju do 21.03.2025.
Odabir radova za Izložbu izvršiti će Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od dva do tri člana odabrana između eminentnih i profesionalnih djelatnika iz područja likovne umjetnosti. Odluke Prosudbenog povjerenstva su konačne. Odabrani autori biti će obaviješteni o izboru do 25.03.2025.
Opremljeni radovi se šalji na adresu: Poljička likovna udruga „Krug“, Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat ili dostavljaju osobno. Radovi upućeni dostavnim službama trebaju biti isporučeni do 07.04.2025. Dostava odabranih radova za Izložbu je o trošku autora.
Povratak radova poslije Izložbe je o trošku organizatora.
Izložba će biti priređena 18. travnja 2025. u Galeriji KRUG Dugi Rat u čast Sv. Jure nebeskog zaštitnika Poljica.
Druga izložba prirediti će se 16. srpnja 2025. u sklopu proslave "Pozdrav Gospi Karmelskoj" u Starom selu Jesenice.
Ukoliko se pokaže interes za postavljanje Izložbe u drugim izlagačkim prostorima izložbe će se prirediti o trošku PLU Krug.
Slanjem radova na ovaj Javni poziv prenose na PLU "Krug" pravo korištenja i javnog reproduciranja svojih radova za potrebe organizacije, izrade kataloga i programskih materijala te objavu radova, foto i video materijala na društvenim mrežama, ostalim promidžbenim izdanjima te drugim sredstvima javnog priopćavanja, za što ne potražuju materijalnu naknadu. Sva ostala prava zadržavaju autori, prema Zakonu o autorskim pravima.
Cilj Izložbe je promocija Poljica, umjetnika i njegovog djela.
Hrvatski problemi: Poplava radnika na minimalcu, preskupa hrana i siva ekonomija
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2025
- Autor: Poslovni dnevnik
Hrvatska se sve više suočava s ekonomskim nejednakostima. Dok su jedni za Badnjak "investirali" stotine eura u luksuz, većina građana, bez obzira što u božićnoj čestitki želio AP, jedva spaja kraj s krajem. Siva ekonomija raste, a prehrambeni proizvodi koji su nekad bili svakodnevni postaju luksuz. Plaće u javnom sektoru rastu, ali privatni sektor stagnira, što dodatno pogoršava stanje. Strani vlasnici na periferiji EU-a, poput Hrvatske, izvlače profite dok domaća ponuda i tržišna konkurencija slabe. Bez regulatorne zaštite, osiromašenje srednjeg sloja i odljev kvalitetne radne snage samo će se nastaviti, piše u svojoj najavi 2025. godine Poslovni dnevnik ...
Dugoratska Narodna knjižnica u novom, modernom prostoru
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2025
- Autor: Općina Dugi Rat, MB
Sredinom prosinca 2024. Narodna knjižnica Dugi Rat osvanula je u novom, modernom prostoru. Nakon dvadeset godina rada u manjem prostoru, naša knjižnica sada je smještena u modernom i prostranom prostoru od 130 m², u samom centru Dugog Rata, na prostoru bivše kavane "Maestral". Opremljena suvremenom računalnom opremom, ugodnom čitaonicom za odrasle te izdvojenim dječjim kutkom, knjižnica je spremna postati pravi dnevni boravak za sve generacije. Čeka vas veći prostor za knjige, aktivnosti i druženja, moderan ugođaj i prepoznatljiv izgled te raznovrsni kulturni i edukativni sadržaji, novi internet kutak s tri računala s pristupom internetu, te udobne fotelje koje mogu poslužiti i kao "udaljeno" radno mjesto na par sati, idealno za današnje mobilne radnike i "digitalne ratnike" koji samuju u "home office"-u. Ljubitelji dnevne štampe i kvalitetne periodične literature čekaju još samo na najavljeni javni caffee aparat (a da se netko u općini javi šjor Draženu na Mali Rat?), pa da im jutarnji ugođaj bude potpun: mir i tišina, dobre knjige, friške novine i crna kava, a sve to bez dima cigareta i glasnih svakidašnjih jadikovki s kafanskih stolova - pa tko ne bi svoj radni (neparni) "home-office" dan započinjao u Narodnoj knjižnici! ...
Srdela (i marendaši) na suhom
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2025
- Autor: Igor Lasić / Novosti
Naziva se često i hraniteljicom našom, iako moderni čovjek u tome prepoznaje određeni sarkazam, jer srdela nema izbora. No taj nadimak potječe iz davnine, i zapravo oslikava dublji odnos zahvalnosti prirodi i štovanja života. Nešto poput onoga kad Indijanci pjevaju duhu bizona kojeg su usmrtili da bi njegovim mesom nahranili pleme. Čovjek se tu ne izdiže ponad ostatka svijeta, a ujedno nalazi viši smisao u integralnoj međuovisnosti svega postojećeg. Uglavnom, vezanost naroda s Mediterana, tako i ove strane Jadrana, za tu konkretnu riblju vrstu korjenita je i sudbonosna. Takav jedinstven status duguje srdela ponajprije činjenici da je uvijek bila relativno lako dostupna, u velikim količinama, stoga i jeftina, piše Igor Lasić na stranicama portala Novosti.
Pa, tako je bilo makar dosad, stotinama godina unatrag, ali po novome više nije, i svašta smo tu prinuđeni revidirati. Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov.
Prije svega, nema više toliko srdela u Jadranskome moru, osim što je ovih dana nastupila i redovna zimska zabrana njihova izlova sve do polovine veljače, a tradicijske vrijednosti neće nam pritom biti od pomoći. S dodatnih mjesec dana lovostaja na proljeće, i s reduciranim kvotama u međuvremenu, kroz ukupno mjesec i pol, od njih ćemo svježih u idućih pola godine očito više apstinirati negoli ih uživati. A još će biti dobro ako zatim odmah ne budemo prinuđeni uvoditi interventni lovostaj, ako se populacija srdele dovoljno ne obnovi.
Nema tu puno misterije, duh srdele nije nam okrenuo leđa samo tako! (Ali ulovit će Izvršni Dopredsjednik i njegov Prvi Zamjenik barenko komarču, dvije, u akvatoriju ispred Dugog Rata za iduće (d)ruženje marendaša petkom..., op.ur.)
Boće: Mateo Jurčević "Kralj Bakelita 2024."
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2025
- Autor: Siniša Stipić / Dalmacija Balote
Dugoraćanin Mateo Jurčević je novi "Kralj bakelita" za 2024. godinu! On je u prošloj sezoni naprosto izdominirao konkurenciju po svim parametrima. Postao je prvi Hrvatski sportaš, boćar koji je osvojio mušku medalju na velikom natjecanju, dakle računajući svjetska i europska prvenstva, u povijesti igranja sa bakelitnim balotama. Osmi je ukupno osvajač titule "Kralj bakelita" nakon Luke Žure (7), Petra Bilokapića (2), Siniše Stipića, Hrvoja Milavića, Marijana Botice, Tonća Jerića i Ane Juginović. Uz navedena dostignuće iz Ternija (Italija), još je jednom postao MVP-em ili najkorisnijim igračem prve Hrvatske boćarske raffa lige na način da je završnicu odigrao bolje, kvalitetnije i dominantnije od ijednog igrača dosada u povijesti igranja lige, piše specijalizirani portal Dalmacija Balote.
U sklopu matičnog raffa kluba, BK Gorčina je naprosto protutnjao Zadrom početkom rujna. U sklopu polufinala nije promašio nijednu boću tokom dvije klasične igre (Trojka i Pojedinačno), dok je u finalu u sklopu pojedinca klasično promašio jednu boću, a u trojci pogodio svih 11 Volo hitaca kao pucač i sve to mnogo bliže zadnjoj crti nego prvoj. Dobio je oba Precizna izbijanja na način da je savladao direktne konkurente za reprezentaciju. Izvedba koju će biti teško ponoviti u skoro vrijeme i za koju će se trebati izmijeniti generacije boćara da bi ju dostigle...
U sklopu matičnog raffa kluba, BK Gorčina je naprosto protutnjao Zadrom početkom rujna. U sklopu polufinala nije promašio nijednu boću tokom dvije klasične igre (Trojka i Pojedinačno), dok je u finalu u sklopu pojedinca klasično promašio jednu boću, a u trojci pogodio svih 11 Volo hitaca kao pucač i sve to mnogo bliže zadnjoj crti nego prvoj. Dobio je oba Precizna izbijanja na način da je savladao direktne konkurente za reprezentaciju. Izvedba koju će biti teško ponoviti u skoro vrijeme i za koju će se trebati izmijeniti generacije boćara da bi ju dostigle...
U utorak počinje drugo polugodište (s novim sigurnosnim pravilima)
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Hina
Nastavlja se drugo polugodište školske godine 2024/2025.. Nastava u utorak, 7. siječnja u našoj Osnovnoj školi "Jesenice" na Oriju održati će se prema redovnom rasporedu, smjena A u školske klupe dolazi ujutro, a smjena B popodne. Poželimo našim školarcima i njihovim nastavnicima marljivi, bezbrižni i nadasve uspješni nastavak školske godine!
Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, zaštite učenika i svih radnika te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.
Protokol se odnosi na osnovne i srednje škole te učeničke domove, a njime se definira kontrola pristupa prostorima školske ustanove - zaključavanje i nadzor ulaza u prostore školske ustanove, ulaske i izlaske tijekom odmora učenika, ulazak roditelja i drugih vanjskih posjetitelja u školsku ustanovu te pregled osoba i predmeta učenika i drugih posjetitelja. Govori i o edukaciji i informiranju učenika, radnika i roditelja, uspostavi sigurnosnog tima, međuresornoj suradnji te evaluaciji i unapređenju internih protokola školskih ustanova. Tako su školske ustanove dužne žurno provjeriti i osigurati tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti svih sigurnosnih sustava. Svaka školska ustanova formirat će školski sigurnosni tim koji se sastoji od ravnatelja, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, zaštite učenika i svih radnika te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.
Protokol se odnosi na osnovne i srednje škole te učeničke domove, a njime se definira kontrola pristupa prostorima školske ustanove - zaključavanje i nadzor ulaza u prostore školske ustanove, ulaske i izlaske tijekom odmora učenika, ulazak roditelja i drugih vanjskih posjetitelja u školsku ustanovu te pregled osoba i predmeta učenika i drugih posjetitelja. Govori i o edukaciji i informiranju učenika, radnika i roditelja, uspostavi sigurnosnog tima, međuresornoj suradnji te evaluaciji i unapređenju internih protokola školskih ustanova. Tako su školske ustanove dužne žurno provjeriti i osigurati tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti svih sigurnosnih sustava. Svaka školska ustanova formirat će školski sigurnosni tim koji se sastoji od ravnatelja, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera.
Bogojavljenje
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2024
- Autor: Portal
Po kršćanskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. siječnja i znači objavu Boga čovječanstvu u ljudskom liku - u osobi Isusa Krista. Riječ je o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje te Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena, a blagoslovljena voda koristi se za blagoslov kuća i obitelji. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Blagdan Sveta tri kralja je i praznik i neradan dan u RH.
Omiški srednjoškolci pokrenuli podcast s ciljem da olakšaju učenicima najveći životni odabir
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: Dalmacija Danas
Kako pronaći pravi put nakon srednje škole? Među stotinama različitih smjerova i desecima fakulteta koji se nude u Hrvatskoj kako odabrati onaj pravi? Ova pitanja muči mnoge maturante koji se suočavaju s izazovom odabira fakulteta, što često predstavlja jednu od najvažnijih odluka u životu kada je obrazovanje u pitanju. U tom ključnom trenutku života, prioriteti se razlikuju – neki traže financijsku sigurnost, drugi slijede svoje strasti, dok treći prate trendove na tržištu rada. S ciljem da pomognu vršnjacima u ovom izazovnom procesu, učenici iz Omiša pokrenuli su podcast "U centru pažnje", u kojem raspravljaju o važnim temama, razmjenjuju iskustva i pružaju korisne savjete za sve koji su pred ovim velikim životnim odabirom. Oni su Ivano Perišić Marušić, Nikola Petrović i Jakov Sovulj, učenici trećeg razreda srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Novinari portala Dalmacija Danas porazgovarali su s njima...
Vodič za spajanje neradnih dana u 2025.
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: MB
U Hrvatskoj neradni dani obuhvaćaju državne praznike i blagdane, a često se kombiniraju s vikendima. 2025. godina donosi brojne prilike za zasluženi odmor, zahvaljujući neradnim danima koji omogućuju produžene vikende, idealne za planiranje kraćih putovanja ili provođenje vremena s najdražom ili obitelji. U 2025. sveukupno će biti 14 neradnih dana, na koje će se obilježiti osam blagdana i šest državnih praznika čiji datumi omogućuje više prilika za spajanje vikenda i produžene odmore nego lani, tako da oni koji razmišljaju unaprijed i planiraju, kombiniranjem praznika s vikendima ili godišnjim odmorom mogu ostvariti solidan broj dana odmora tijekom godine.
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Geopolitika: Europskoj uniji ne piše se dobro
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: Zoran Meter / Geopolitika
Onaj kome 2025. ne nosi ništa dobro, prema predviđanjima brojnih analitičara je Europska unija. Nju potresa sve veća unutarnja politička nestabilnost: popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, čija je vlada nedavno pala, dostiže rijetko viđene minimume ispod 20 posto; koalicijska vlada njemačkog kancelara Olafa Scholza prije desetak dana je pala; u Rumunjskoj su nedavno poništeni predsjednički izbori zbog uvjerljive pobjede u prvom krugu proruskog kandidata iza koje je navodno hibridnim djelovanjima stajala Rusija da bi se prošli tjedan utvrdilo kako u to nije bila umiješana Rusija, već rumunjska Liberalno-demokratska stranka ali izbori su ostali poništeni; migracijski valovi prema europskom kopnu ne posustaju, a terorističke aktivnosti s islamistima u pozadini ne dozvoljavaju da se na njih zaboravi, poput napada na Božićne sajmove u europskim gradovima itd.
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Tradicija Dice Orija koja traje gotovo pola stoljeća
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Slobodna Dalmacija
Cilo misto diše isto! Već skoro 50 godina na Stipandan se na školskome igralištu u Oriju igra nogometna partija u kojoj Mladi udare na Stare, samo što se o tome baš i ne piše po portalima i u novinama. Slobodna Dalmacija je krajem 2024. "ispravila" taj propust, pa je njen novinar Krešimir Milić zapisao par dojmova sa tradicionalne Orijanske balunjerske prazničke fešte.
- Napiši ovako. Kad je u ciloj državi zastoj zbog nevrimena, kad ne voze trajekti i katamarani, a Lika je odsičena od sniga, čak i kad vamo dere bura, pa i da je od 100 bofori, mi ćemo zaigrat! - rekli su mu Orijani, a iskreno vam kažemo i bilo je tako. Pa ni 20 minuta prije nego će početi, nije jenjavala dugoračka orkanska bura od koje se na momente činilo da uvija i asfalt na koji će istrčati, a ne samo grane okolnih koštela. Nisu se ljuljala samo ta stabla nego i auta parkirana uzduž Đačkog puta, za one koji možda ne znaju jedne od najpoznatijih nogometnih ulica u Dalmaciji i okolici.
Stavi i da je ovde prvi put balun udarilo pet prvoligaških igrača - govori mu Nikola Lozić, ikona Orija i jedan od pokretača većine društvenih aktivnosti u mistu i okolici, novinaru Slobodne Dalmacije, misleći na rođake Juru i Tonča Žilića, braću Antu i Franu Vitaića te Ivana Delića, Ivana Jukića, a kako je krenulo bit će ih još! Nikolin glas mogli ste čuti na gotovo svakom sportskom događaju u Dugom Ratu i okolnim mistima koje je vodio kao spiker. Bilo da je rukomet, vaterpolo, veliki i mali balun u điru, on je tu, a tu je bio i da nas uputi u ovu priču koja traje gotovo pola stoljeća.
Oni upućeniji u malonogometne terene sjetit će se ekipe Dica Orija koja traje od 1977. godine, baš onoliko koliko i jedan od najstarijih običaja u Oriju, Jesenice. Evo sad je 47. godina da se svakog svetog Stjepana skupe stari i mladi iz mjesta na školskom igralištu pa zaigraju turnir među četiri ekipe raspoređene po dobnim kategorijama, a prije se na groblju prisjete uz molitvu i paljenje svijeća onih koji više nisu s njima. Igraju jedni protiv drugih oni do 20, oni do 30 pa do 40 i preko 40.
- Ovaj običaj traje skoro pola stoljeća i procedura je svake godine ista na Svetog Stipana. Prvo se pomolimo svi zajedno, a onda slijede utakmice i na kraju zajedničko druženje uz večeru. Najbitnije je to prijateljstvo i druženje mista koje nas krasi, a moran dodat i da većinom pobjedimo mi stari - govori novinaru Stipan Bekavac, vlasnik kultne Oaze, na mjestu gdje se nalazila legendardna dugoratska gostionica Kadić, u kojoj je svojevremeno nenadmašni Tin Ujević plaćao pića pjesmama, a koja se nalazi u prostoru kuće dugoračke obitelji Kadić, mjesto je to gdje je osnovan i NK Orkan (1918. godine), dugorački nogometni vječni mladić, u kojem je većina sudionika ovog tradicionalnog Orijanskog turnira zaigrala i trenirala...
- Napiši ovako. Kad je u ciloj državi zastoj zbog nevrimena, kad ne voze trajekti i katamarani, a Lika je odsičena od sniga, čak i kad vamo dere bura, pa i da je od 100 bofori, mi ćemo zaigrat! - rekli su mu Orijani, a iskreno vam kažemo i bilo je tako. Pa ni 20 minuta prije nego će početi, nije jenjavala dugoračka orkanska bura od koje se na momente činilo da uvija i asfalt na koji će istrčati, a ne samo grane okolnih koštela. Nisu se ljuljala samo ta stabla nego i auta parkirana uzduž Đačkog puta, za one koji možda ne znaju jedne od najpoznatijih nogometnih ulica u Dalmaciji i okolici.
Stavi i da je ovde prvi put balun udarilo pet prvoligaških igrača - govori mu Nikola Lozić, ikona Orija i jedan od pokretača većine društvenih aktivnosti u mistu i okolici, novinaru Slobodne Dalmacije, misleći na rođake Juru i Tonča Žilića, braću Antu i Franu Vitaića te Ivana Delića, Ivana Jukića, a kako je krenulo bit će ih još! Nikolin glas mogli ste čuti na gotovo svakom sportskom događaju u Dugom Ratu i okolnim mistima koje je vodio kao spiker. Bilo da je rukomet, vaterpolo, veliki i mali balun u điru, on je tu, a tu je bio i da nas uputi u ovu priču koja traje gotovo pola stoljeća.
Oni upućeniji u malonogometne terene sjetit će se ekipe Dica Orija koja traje od 1977. godine, baš onoliko koliko i jedan od najstarijih običaja u Oriju, Jesenice. Evo sad je 47. godina da se svakog svetog Stjepana skupe stari i mladi iz mjesta na školskom igralištu pa zaigraju turnir među četiri ekipe raspoređene po dobnim kategorijama, a prije se na groblju prisjete uz molitvu i paljenje svijeća onih koji više nisu s njima. Igraju jedni protiv drugih oni do 20, oni do 30 pa do 40 i preko 40.
- Ovaj običaj traje skoro pola stoljeća i procedura je svake godine ista na Svetog Stipana. Prvo se pomolimo svi zajedno, a onda slijede utakmice i na kraju zajedničko druženje uz večeru. Najbitnije je to prijateljstvo i druženje mista koje nas krasi, a moran dodat i da većinom pobjedimo mi stari - govori novinaru Stipan Bekavac, vlasnik kultne Oaze, na mjestu gdje se nalazila legendardna dugoratska gostionica Kadić, u kojoj je svojevremeno nenadmašni Tin Ujević plaćao pića pjesmama, a koja se nalazi u prostoru kuće dugoračke obitelji Kadić, mjesto je to gdje je osnovan i NK Orkan (1918. godine), dugorački nogometni vječni mladić, u kojem je većina sudionika ovog tradicionalnog Orijanskog turnira zaigrala i trenirala...
Dobro došli u 2025.! Novi zakoni, veći porezi, pinkicu veće plaće, rodiljne naknade...
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: 24sata.hr, Slobodna Dalmacija
1. siječnja 2025. naš i sugrađane dočekale su brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada. Kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan. Imat ćemo pinkicu više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30%osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35% ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana. Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina. Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno. Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine...
Neno Munitić novi ravnatelj Opere HNK-a Split
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Kastela.org, MB
Novi ravnatelj Opere Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split je omišanin Neno Munitić, magistar glazbene umjetnosti, istaknut hrvatski glazbenik, pedagog i organizator, pokretač i organizator neprežaljenog Omiš Guitar Festa i drugih kulturnih manifestacija, te dugoraćanima dobro poznati donedavni voditelj orkestra KUD "Dalmacija" Dugi Rat. Čestitamo dragi Neno!
Neno Munitić će na položaju ravnatelja Opere splitskog HNK-a zamijeniti dosadašnju vršiteljicu dužnosti Sunčanu Tušek kojoj se u toj kazališnoj kući zahvaljuju na predanom radu i zalaganju. Iz bogatog profesionalnog životopisa Nene Munitića spomenimo ovdje samo par crtica. Diplomirao je gitaru na Visokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković" u Lovranu gdje je kasnije obnašao funkcije prodekana i dekana. Utemeljitelj je i organizator značajnih gitarističkih natjecanja poput Omiš Guitar Festa, "Male žice Dalmacije" u Splitu i "Ivan Padovec" u Lovranu. Kao plod izvrsnog pedagoškog rada, njegovi učenici osvojili su preko sto nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dobitnik prve nagrade na međunarodnom natjecanju u Italiji 2002. godine i niza drugih nagrada. Uz bogatu pedagošku karijeru, Munitić je aktivan i kao skladatelj klasične i popularne glazbe. Munitić je i član Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. Za svoj rad primio je brojna priznanja, uključujući Plaketu grada Omiša i "Oskar znanja" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Živi u Omišu.
Neno Munitić će na položaju ravnatelja Opere splitskog HNK-a zamijeniti dosadašnju vršiteljicu dužnosti Sunčanu Tušek kojoj se u toj kazališnoj kući zahvaljuju na predanom radu i zalaganju. Iz bogatog profesionalnog životopisa Nene Munitića spomenimo ovdje samo par crtica. Diplomirao je gitaru na Visokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković" u Lovranu gdje je kasnije obnašao funkcije prodekana i dekana. Utemeljitelj je i organizator značajnih gitarističkih natjecanja poput Omiš Guitar Festa, "Male žice Dalmacije" u Splitu i "Ivan Padovec" u Lovranu. Kao plod izvrsnog pedagoškog rada, njegovi učenici osvojili su preko sto nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dobitnik prve nagrade na međunarodnom natjecanju u Italiji 2002. godine i niza drugih nagrada. Uz bogatu pedagošku karijeru, Munitić je aktivan i kao skladatelj klasične i popularne glazbe. Munitić je i član Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. Za svoj rad primio je brojna priznanja, uključujući Plaketu grada Omiša i "Oskar znanja" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Živi u Omišu.
Podstrana: Kapitalni projekti i izvedeni radovi komunalne infrastrukture
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: DP
Načelnik Podstrane Mijo Dropuljić obično svako pola godine navede što se odradilo u tom razdoblju. Tako je i danas objavio kraći pregled kapitalnih projekata i izvedenih radova komunalne infrastrukture u razdoblju od početka srpnja do kraja prosinca prošle godine. Evo Dropuljićevog pregleda...
Omiš uskoro dobiva potpuno obnovljenu i moderniziranu luku
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Dalmacija Danas
Grad Omiš uskoro će dobiti potpuno obnovljenu i moderniziranu luku zahvaljujući značajnom projektu kojeg vodi Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Projekt, vrijedan približno 13 milijuna eura (5.734.476,25 eura su bespovratan sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije), fokusiran je na poboljšanje pomorske povezanosti između istočnog dijela otoka Brača i kopna, posebno Omiša. Ključni segment radova je izgradnja novog obalnog zida dužine 267 metara, što će omogućiti sezonski prihvat većeg broja plovila. Po završetku, luka će imati kapacitet za 70 nautičkih plovila i približno 60 brodica lokalnog stanovništva. Također, operativna obala namijenjena ukrcaju i iskrcaju putnika dodatno će unaprijediti funkcionalnost luke i povećati sigurnost pomorskog prometa, piše Dalmacija Danas.
Projekt obuhvaća i uređenje šetnice ukupne površine 7.435 četvornih metara, koja će značajno pridonijeti urbanom uređenju grada i stvoriti prostor za opuštanje i rekreaciju. Ovaj zahvat ne samo da mijenja izgled gradske luke i njezine okolice, već i obogaćuje turističku ponudu grada Omiša što će zasigurno dodatno privući posjetitelje.
Projekt obuhvaća i uređenje šetnice ukupne površine 7.435 četvornih metara, koja će značajno pridonijeti urbanom uređenju grada i stvoriti prostor za opuštanje i rekreaciju. Ovaj zahvat ne samo da mijenja izgled gradske luke i njezine okolice, već i obogaćuje turističku ponudu grada Omiša što će zasigurno dodatno privući posjetitelje.