Hrvatske ceste su nakon 18 mjeseci(!) konačno dobile građevinsku dozvolu od Grada Splita, a Strabag izvođač radova čeka upalit bagere više od godinu dana. Koliko će koštati radovi rekonstrukciji najfrekentnijeg križanja na ovu inflaciju je i neozbiljno govoriti, ali počelo se s 8 milijuna kuna. Rok za gradnju je 8 mjeseci, a nadzor nad radovima obavit će tvrtka Terestrika.
Kad će izvođač biti uveden u posao rekonstrukcije Stobrečkog raskrižja još se ne zna, ali vjerojatno kad značajnije padne promet poslije turističke sezone. Rekonstrukcijom su predviđene dodatne trake za desno skretanje, zelene površine uz državnu cestu te nogostupi na dijelovima gdje ih sad nema. Ukupna duljina zahvata na državnoj cesti iznosi 466 metara, a duljine traka za desna skretanja 125 metara. Desno skretanje sa DC8 u ulicu 4. gardijske brigade obrađeno je i usklađeno s narednim fazama izgradnje (prema TTTS-u). Autobusna stajališta sa sjeverne i južne strane državne ceste locirana su nakon križanja gledano u smjeru Omiša. Zelene površine uz kolnik širine su 2 metra, a uz njih nogostupi širine 2,5 m odnosno 2 m tamo gdje to nije moguće zbog ograničenih gabarita.
- Da bi se značajnije smanjio problem ulaza i izlaza u Stobreč potrebno je raskrižje na dva nivoa. Ovo će samo djelomično pomoći. Ne znam razlog zašto je izdavanje građevinske dozvole toliko trajalo, al građani ne bi trebali biti žrtve prepucavanja između lokalne i nacionalne vlasti - komentirao je Ivica Katić, dosadašnji predsjednik Mjesnog odbora Stobreč, piše Dalmacija Danas.
 

Nikad lakše do energije sunca

Kako postići energetsku neovisnost, to je pitanje svih pitanja, ne samo otkad se zaoštrio rat u Ukrajini i kada EK traži hitnu štednju energije preporučivši da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25. Zeleni plan EK je plan od 2020. godine, dakle ne od jučer. Dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija i demokratizacija – to je službena politika EU.
– Dvije trećine hotela na Jadranu i danas će grijati vodu na naftu a obasjani su suncem. Hrvati nisu u stanju izmisliti toplu vodu, unatoč Tesli. Srećom, Država je prestala ubijati solare. Broj papira potrebnih za vlastiti fotonapon je smanjen sa 66 na samo 3. Morate imati vlasnički list, dokaz o legalnosti i ugovor s mrežom. Danas je to lakše nego ikad prije. Sama instalacija sustava traje dva dana. No danas mi nemamo dovoljno radnika za instalaciju. A pogledajte škverove... te ljude koji su se bavili s metalom možete relativno jednostavno preškolovati da se bave instalacijom fotonaponskog sustava. Računajte da vas energetska neovisnost tipičnog kućanstva (bez previše apartmana) u Dalmaciji košta u startu 5.000-10.000 eura i to vam se isplati s poticajima u 4-7 godina. A još imate i poticaje od Fonda za zaštitu okoliša. 40% je na kopnu, 60% na brdima i na otocima i 80% na ratom razorena područja. A Fond će Vam uredno vratiti taj novac ako imate račun instalacije sustava. Daj Bože da nam Država više ne smeta i ne donosi glupe zakone i pravilnike. Država treba potaknuti osnivanje energetskih zadruga i zajednica. ekao je Vjeran Piršić, ekološki aktivist iz Eko Kvarnera za N1 televiziju..
 

Tri godine bez "Prometovanja"

Novi autobusi JP Promet Split, a bome ni stari, još od 8. kolovoza 2019. godine ne prevoze putnike općine Dugi Rat. Posljedica je to odluke Skupštine splitskog javnog prijevoznika iz lipnja 2019. o obustavljanju prijevoza putnika na navedenom području jer općina Dugi Rat uz još jednu lokalnu samoupravu iz naše županije nije potpisala skandalozni ugovor o pružanju komunalne usluge prijevoza putnika po triput većoj cijeni nego lani (i na rok od 10 godina!) te nadoknadi troškova prijevoza putnika u javnom prometu, na temelju europske uredbe 1370 koja regulira sufinanciranje javnog prijevoza.
Stanovnici općine Dugi Rat, njihovi gosti, radnici iz drugih mjesta i poneki slučajni prolaznici ostali su uskraćeni za 44 prolazaka dnevno u jednom te 44 prolazaka u drugom smjeru kroz općinu Dugi Rat.
Unatoč brojnim sastancima, pokušajima dogovora, dopisima i zamolbama da se linija broj 60 koja vozi kroz općinu iskoristi i za prihvat putnika, već tri godine gledamo kako nam autobusi prolazi kroz mjesta, a ne staju na stanicama.
Tri godine bez "Prometovanja" je već prošlo  (i još će kako je počelo...). JP Promet nam se, očito, osvećuje... kao, ono, nemaju više koncesiju...

No to nije sve glede "neprometovanja" i prometnih problema mještana općine Dugi Rat. Jer gdje će suza nego na oko... Putnici u Dugom Ratu od početka srpnja nisu okom vidjeli velike autobuse Dalmatinac busa i morali su se zadovoljiti mini busevima jer ni Dalmatinac nije više zadovoljan sa modelom sufinanciranja te je reducirao kapacitete voznog parka, odnosno vozi samo mini busevima.
Kako to?, pita se i Vojko V., a kako li neće marljivi i mahom šutljivi radni svijet iz naših malih mista koji nije više siguran hoće li i kad stići na posal u Split i kako će se s posla vratiti doma. A najesen opet u škole kreću naši učenici i studenti...  Nema nam druge nego opet u prosvjede. Ovaj put u Split, pred garaže i zgradu JP Promet i pred zgradu naše županije.
 
Španjolska energetska kompanija Acciona Energia najavila je gradnju dvaju parkova s vjetrenjačama u Hrvatskoj putem kojih bi se iz vjetra dobivala struja za oko 60.000 kućanstava. Jedan park trebao bi biti izgrađen na području Splita, a drugi između Šibenika i Knina, za što će biti potrošeno blizu 100 milijuna eura. "U tim parkovima bit će ukupno 16 vjetrenjača koje će proizvoditi 203 GWh čiste struje godišnje, što je jednako potražnji iz oko 60.000 kućanstava", priopćila je Acciona. "Nakon što ti parkovi počnu raditi 2024. godine, izbjeći će se godišnja emisija od 135.000 tona CO2", dodala je ta kompanija sa sjedištem u Madridu. Ta dva projekta nazvala je Opor i Boraja II. Acciona je taj posao dobila u sklopu javnog natječaja koji su bili raspisali Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), kompanija osnovana 2005. koja se bavi poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, i hrvatska vlada. Ugovor je sklopljen na 12 godina. Acciona je u području Splita počela raditi 2013. godine na tamošnjem projektu Jelinak.
 

Otvoren Pelješki most

Pelješki most čije je otvaranje zakazano za utorak 26. srpnja 2022., najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova, na tom projektu dugom jedno desetljeće radilo je, uglavom neuspješno, nekoliko vlada, a očekuje se da će njegove gospodarske koristi biti u najmanju ruku uz bok političkim i općedruštvenim.
Hvala komunističkoj partiji i marljivom i pametnom radnom narodu Kine na njegovoj izgradnji, te Europskoj komisiji na financiranju projekta i lijepom povodu za današnju svehrvatsku feštu.
Jer, kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), podružnica kineske državne tvrtke China Communications Construction Company (CCCC), dobila je posao na međunarodnom natječaju ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka. Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 milijuna eura od čega je EU sufinancirao 330 milijuna eura ili 78,5 posto. Peljški most je na vrijeme izgrađen i spaja Hrvatski jug s maticom zemljom. No još nije sve gotovo. Direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme (do 13. kolovoza) i u skladu s ugovorom. Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja 2022.
U nastavku članka pročitajte kronologiju aktivnosti oko pripreme i izgradnje Pelješkog mosta...
 
- Imamo apsurdnu situaciju gdje naše državne institucije ne štite građane i stoga mi kao općina Dugi Rat želimo kupiti zemljište bivše tvornice ferolegura Dalmacija. Jer svi znamo kako se godinama na tom zemljištu nalazi opasno brdo otpada, ništa se ne rješavala iako je tvrtka "Projekt Uvala" pokrala krom, zagadila okoliš i ostavila brda otpada, te joj je država još i darovala ogroman novac – direktan je Tonči Bauk, načelnik Općine Dugi Rat, koja je godina poznata i nažalost prepoznata po brdu šljake unutar tvornice, čija se sudbina, a ni namjena vrijednog zemljišta tik uz more, ne rješava desetljećima. Obećavane su i sanacije tog prostora, no nikako da se u državnom proračunu "pronađe" novac čime bi se uklonilo "brdo", te time i smanjilo raspršavanje opasnih čestica po mjestu, pa su čelnici lokalne samouprave krenuli u – protunapad, piše Slobodna Dalmacija.
 
Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna, u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. U bankama će se u prvih šest mjeseci 2023. moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu.
Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja za pristupanje dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će vrlo izgledno odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen, piše portal Index.hr.
 
Europska komisija se nada da će pokrenuti masovno uvođenje solarne energije i obnoviti europsku solarnu proizvodnu industriju. Plan je dio nastojanja da se zemlje odviknu od ruskih fosilnih goriva, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio Reuters. ’Solarna struja i toplina ključni su za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskom prirodnom plinu", stoji u nacrtu Komisije. Troškovi solarnog fotonapona pali su za više od 80 posto tijekom posljednjeg desetljeća, ali tehnologija je 2020. godine proizvela samo 5 posto električne energije u EU. Udio solara u proizvodnji topline bio je još niži. od 1.5 posto. Solarni zaokret nikada nije konkretno riješen, rekao je Micheael Bloss, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, te je pozvao Bruxelles da se pozabavi i tim pitanjem pravnim alatima, a ne dobrovoljnim programima, piše Jutarnji list.
 
Naša saborska zastupnica Marijana Puljak, izvjestila je preko svojih Facebook stranica da je opet odbijena sanacija šljake na prostoru bivše tvornice "Dalmacija" u Dugom Ratu.
- "Ponovo mi je odbijen amandman, ovaj put na rebalans državnog proračuna, kojim bi se osiguralo 15 mil. kn za početak sanacije opasne šljake na području bivše tvornice "Dalmacija" Dugi Rat. Dragi sugrađani, dišite i dalje opasne čestice, državu nije briga.
Iako je bivši ministar gospodarstva, sada jedan od viceguvernera HNB-a, u svom odgovoru na moje zastupničko pitanje potvrdio da će Ministarstvo preuzeti sanaciju, ne zna se kad će to biti. Državni tajnik je rekao - u nekom budućem razdoblju. Od sada pa do vječnosti.
Na predstavljanju novog ministra Filipovića upoznala sam ga s problemom. Čekala sam, možda će u rebalansu proračuna RH staviti stavku za tu sanaciju ili će prihvatiti amandman, ali ne. Ministarstvo nastavlja kršiti Zakon o zaštiti okoliša, jer su po Zakonu to trebali napraviti kad operater to nije napravio u zadanom roku, do kraja 2019." - napisala je Marijana Puljak.
Dragi sugrađani, dišite, a što s zrakom zapravo udišete, našu državu nije briga.
 

BlockSplit 3 konferencija u Splitu

BlockSplit 3 konferencija "u centru svita", našem Splitu, posljednja tri dana okupila je svjetski priznate blockchain stručnjake. Nakon dvije godine pauze lokalna crypto dev scena dočekala je povratak najvećeg regionalnog blockchain događaja. Domaćini skupa, udruga UBIK, okupila nas je oko tri pozornice - dvije u Hrvatskom domu, a jednu u Gradskom kazalištu lutaka.
- Ideja, cilj konferencije je ojačati zajednicu koja se bavi razvojem poslovnih modela i tehnologije u blockchainu. Želimo stvoriti ugodno mjesto za učenje, druženje i zabavu. Od samih početaka do danas konferencija je nadmašila očekivanja pa sada brojimo više od 600 sudionika, što je zaista veliki uspjeh. S obzirom na to da nas je pojava korona virusa nekako zaustavila u zaletu ostvarenja punog potencijala konferencije, oduševili smo se što je snaga zajednice jačala i u to vrijeme bez aktivnosti. Za sada su povratne informacije i više nego pozitivne te se nadamo da će ova konferencija biti odlična za sve sudionike. Iza nas stoji puno truda, odricanja, logističke koordinacije, potrudili smo se obuhvatiti potrebe svih i podignuti konferenciju na zavidnu razinu. Znate kako kažu dobar glas se daleko čuje - kazao je za Dalmatinski portal suosnivač BlockSplit konferencije, Antonio Perić-Mažar.
Osim niza specijaliziranih predavanja o prokolima, DeFi-jima, DAO-ima,  pa i o danas popularnim NFT-ovima i njihovoj primjeni (i zloupotrebi), brojnim radionicama i panelima, u ponedjeljak, 23. svibnja, održan je i sastanak u hotelu Park na temu kriptoregulacije te kvalitetnije porezne strukture za digitalnu imovinu. Sastanak je vodio Vlaho Hrdalo, predsjednik hrvatske krovne udruge za blockchain i kriptovalute UBIK, a prisustvovali su Filip Šaravanja, koordinator za fintech u HANFA-i, Linardo Martinčević, fintech koordinator HNB-a, Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina te drugi stručnjaci iz crypto svijeta.
 
Poznavateljima dalmatinskih maslinara priča je možda već poznata iz medija, ali zbog ovogodišnjeg nastavka priče, značajnog i za ovu našu malu sredinu, podsjetimo na ono najosnovnije.
Tomislav Duvnjak (36) diplomirani inženjer građevine i maslinar iz Vodica, koji je zajedno s ocem Antom vlasnik i moderne uljare "Sveti Ante", preklani je, slijedeći dr. Ivicu Vlatkovića, Nives i Gorana Morovića te još nekolicinu dalmatinskih maslinara, poslao svoja dva ulja u New York, na jedno od najcijenjenijih natjecanja i ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja u svijetu – New York Internacional Olive Oil Competicion (NYIOOC). Za svoja dva ulja dobio je zlatnu i srebrnu medalju, ali nije bio zadovoljan. Ne medaljama, već više nego skromnom zastupljenošću dalmatinskih ulja. Ukupno ih je bilo 10. Za usporedbu istarskih više od 50, odnosno ukupno 60 iz cijele Hrvatske. Osvojilo se 49 nagrada od kojih je 39 pripalo Istranima, a 10 Dalmatincima. To je ujedno bio podstrek da Tomo počne razmišljati kako organizirati dalmatinske maslinare da zajednički nastupe na ovom natjecanju. Krenuo je u akciju, najprije okupio ekipu iz svoje, Šibensko-kninske županije, dogovorio je i kako smanjiti troškove slanja uzoraka u New York. Tamo su tako lani stigla 53 ulja iz Dalmacije. Iz Istre 52, dakle ukupno iz Hrvatske 105 uzoraka (gotovo 75 posto više nego preklani). U konkurenciji 1.171 ulja iz 28 zemalja 66 zlatnih i 20 srebrnih lani je došlo u Hrvatsku. Od toga Istrani su osvojili ukupno 39 (32 zlatnih i 7 srebrnih), a Dalmatinci 10 više, ukupno 49 (36 zlatnih i 13 srebrnih). Senzacija ili ne, po broju osvojenih medalja Hrvatska je tako ove godine četvrta na svijetu! Odmah iza Italije, Španjolske i Grčke. Ako se gleda po kvaliteti maslinovih ulja, imamo udio od 10 posto najkvalitetnije svjetske proizvodnje.
Ne znam još kakvi su podaci i statistika ovogodišnjeg, nedavno održanog NYIOOC-a 2022. Nadam se još boljima od lanjskih, ali znam da je jedan od nagrađenih dalmatinskih maslinara na NYIOOC 2022. i naš sumještanin i maslinar (i vinogradar i vinar) Slavomir Kadić, koji je na najvećem i najprestižnijem svjetskom natjecanju ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja osvojio jednu od srebrnih medalja za kvalitetu svog ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz svog dugoratskog OPG Konoba Kadić. Čestitam našem, a svjetskom maslinaru! Bravo Slavo i Ana!
 

DUMP Days 2022. IT konferencija u Splitu

DUMP Days konferencija, koju organiziraju članovi DUMP-a, splitske udruge mladih programera, održava se 14. i 15. svibnja uživo na FESB-u, a ove godine donosi još više prilika za razmjenu znanja i iskustva, networking i pronalaska studentske prakse ili posla. Studentima će se predstaviti čak 32 vodeće IT tvrtke s uredima u Hrvatskoj, a marljivi organizatori pripremili su više sadržaja od svih prethodnih izdanja konferencije. Uz svjetski priznate sponzore među kojima se ističu Rimac Technology, Photomath, Maurer Electronics Split, Extension Engine, Blank,.. konferenciji se pridružuju i brojni istaknuti predavači koji će pokriti posljednje trendove iz domena ICT tehnologije, razvoja softvera, dizajna i marketinga, piše Dalmatinski portal.
Praktične radionice prilika su studentima i zainteresiranima da se upoznaju s najmodernijim tehnologijama i tehnikama korištenim u ICT struci. Sponzorski štandovi firmi biti će otvoreni za sve posjetitelje, a nalaziti će se u atriju i akvariju fakulteta. Ako ste u ozbiljnoj potrazi za poslom u IT-ju, pozivamo vas da se prijavite na Fly Talks, jer kratki "speed dating" intervjui su dobar način za predstaviti sebe i svoje životopise poslodavcima. Uz Fly Talks, tu su i Campfire Talks, mini panel rasprave između brojnih profesionalaca i publike.
- Kada se organizaciji tech eventa pristupa s profesionalizmom koji zbog takvog kapaciteta nadilazi stopostotnu razinu, rezultat je uvijek spektakularan, pamtljiv i zarazan pozitivom, znanjem i stručnošću. Ja dolazim opet – a vi kako hoćete… - dodao je Dragan Petric, IT novinar i glavni urednik časopisa web portala BUG koji je već nekoliko puta sudjelovao na DUMP Daysima, a ove godine vodi panel raspravu. Vrata konferencije otvorena su za sve koji žele kročiti u poslovni svijet. Prijavite se na days.dump.hr i pridružite se novoj generaciji digitalaca.
 

Isplata povrata poreza počinje 2. svibnja

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da povrat poreza kreće od ponedjeljka, 2. svibnja. Ukupno 1.7 milijardi kuna preplaćenog poreza dobit će 663.564 poreznih obveznika, dok 91.179 poreznih obveznika mora državi uplatiti 316 milijuna kuna manje uplaćenog poreza. Novac će biti isplaćen do kraja svibnja, rekao je ministar. Čim Porezna uprava donese rješenje, na vašoj porezno-knjigovodstvenoj kartici u sustavu e-Građani evidentira se stanje pa možete vidjeti koliko ćete povrata dobiti, odnosno koliko ste dužni platiti ako vam je utvrđena razlika.
 

Predložen je predstečaj za škver Brodosplit

Splitski Trgovački sud zaprimio je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad Brodograđevnom industrijom Split, potvrdila je Hini predsjednica suda Franka Buzov. Kako je rekla, prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad splitskim škverom zaprimljen je jučer, a predlagatelj je sam Brodosplit. Brodosplit je zapao u poslovne poteškoće zbog nemogućnosti povlačenja punog iznosa kredita ruske banke VTB, koja je obuhvaćena zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu. Predstečaj je predložen i za Brodosplitova vlasnika, grupaciju DIV.
 
Proteklog je tjedna u Zagrebu u Vlaškoj ulici otvoren Bots&Pots, prvi restoran na svijetu u kojem roboti kuhaju mediteranska jela iz jednog lonca. Konkretno, za kuhanje je zaduženo čak pet GammaChef robota koji u potpunosti oponašaju recepte stvarnog, iskusnog i hvaljenog chefa. Iza projekta stoje već dokazani, serijski IT poduzetnici Đulijano Nola, Dražen Drnas i Hrvoje Bujas, suvlasnici Bots&Potsa, uspješnih tvrtki Pravi klik i Siguran klik koje stoje iza brendova Crno jaje, GoHome i Osiguraj.me. Ovaj iskorak u inovativno ugostiteljstvo predstavlja svojevrsni nastavak projekta kućnog robota za kuhanje GammaChef, Đulijana Nole i Dražena Drnasa. Sva jela u restoranu samostalno priprema pet robota kuhara koji uče od profesionalnih kuhara kao “ljudskih instruktora” – i to jela u jednom loncu (“one pot”). Prosječno vrijeme pripreme jela za dvije osobe je 15 minuta, a ponuda jela je uistinu raznovrsna – od hobotnice s domaćim njokima i slanutkom, rižota sa škampima, različitih tjestenina do indijskog currya – “za svakoga ponešto”. Cijene jela su vrlo pristupačne, lonac rižota s kozicama koji je količinski primjeren za četiri osobe – platiti će te svega 149 kn, a za onaj s curryem povoljnih 89 kn i to isključivo karticama ili online – tzv. cashless model. Sustav restorana je u potpunosti digitaliziran, od nabave namirnica do narudžbi gostiju – jedini “ljudski touch” je prilikom posluživanja hrane od strane konobara, a cijeli proces nadzire chef Vedran Varvodić, koji pazi da priprema hrane protekne u najboljem redu. Ovo u potpunosti mijenja dosadašnji koncept ugostiteljstva i pruža sasvim novo gastronomsko iskustvo...