PREUZMITE I POGLEDAJTE NACRT PRIJEDLOGA (PDF, 2 MB)

Općinski načelnik Općine Dugi Rat objavljuje javnu raspravu o prijedlogu I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Dalmacija s lukom nautičkog turizma. Javna rasprava trajat će 8 dana, od 21.05.2018. do 28.05.2018. U vrijeme trajanja rasprave plan će biti izložen na uvid u prostorijama Općine Dugi Rat, Poljička cesta 133; svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Prijedlog plana dostupan je i na mrežnim stranicama izrađivača plana: www.aax.hr/planovi_u_izradi te na mrežnim stranicama Općine www.dugirat.hr/upu-tz-dalmacija/
Nositelj izrade i izrađivač plana održat će javno izlaganje o prijedlogu plana u Općini Dugi Rat u petak, 25.05.2018. točno u podne. Primjedbe na plan mogu se davati do zaključivanja javne rasprave na slijedeće načine: upisivanjem primjedbi u knjigu primjedbi, iskazivanjem primjedbi u zapisnik koji će se voditi pri javnom izlaganju, upućivanjem pismenih primjedbi Općini Dugi Rat. Krajnji rok za zaprimanje pismenih primjedbi je 28.05.2018. do 15 h.
 
Poljička Republika dobila je svoje pivo! U zemlji soparnika, bogate povijesti i stoljetne autonomije, konkretnije, u Dugom Ratu, u pivari smještenoj tik do famozne Jadranske magistrale, Tomislav Raos ostvario je svoje snove i nakon tradicionalne hrvatske borbe s birokracijom, napokon pustio u opticaj piva svoje Pivovara Barilo krajem prošlog tjedna. Imena piva i njihov imidž inspirirani su upravo poviješću kraja iz kojeg dolaze - i nimalo nije iznenađujuće da se prvo pivo, zlatni ale, nazvao Mila, po poljičkoj heroini Mili Gojsalić, koja se 1530. žrtvovala, paleći barut u turskom kampu i omogućila svojim Poljičanima da poraze nadmoćnijeg protivnika. Očekivano, stilski je to klasika s 5% alkohola i 27 jedinica gorčine, hmeljena challengerom, columbusom, styrian goldingsima i cascadeom, "svakodnevno pivo" stila popularnog u Dalmaciji, koje bi trebalo naći svoju vjernu publiku. Uostalom, ocjenite ga i sami i "pomozite" drugima...
Malduk (Maldučo Kačić) je bio omiški knez s početka 13. stoljeća koji je gusareći i ne dajući na svoje tvrdoglavo ljutio, pa, sve sile koji nisu bili Omišani - Mlečane, papu, Splićane, neretvane, ugarsko-hrvatskog kralja itd. U svakom slučaju, prilično neustrašiv čovjek. Nimalo čudno da mu je posvećeno upravo crveno pivo - red ale irskog tipa, stil čije su glavne karakteristike lijep izgled i pitkost. Uz niz specijalnih sladova korišteni su i britanski hmeljevi target i east kent goldings, pivo ima 5.1% alkohola i 28 jedinica gorčine. Pivo je dostupno od prošlog tjedna, a primarna mu je baza Turjun, caffe bar u samim omiškim zidinama! Zaželimo, kao i uvijek, našem sumještaninu Tomislavu Raosu svu sreću i konkretno podržimo naše lokalne pivare! Ale! Živjeli!
 
Da, dragi moji, pametan netko je već davno rekao: "Ludost je raditi istu stvar iznova i očekivati drugačije rezultate" (Albert Einstein), no naši općinari očito nisu bili pažljivi na Zelićevom satu fizike kada se ta lekcija učila. Pa su ovh dana već treći (ili četvrti?) put ponovili uvlas (skoro) isti javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u Jadranskoj 16, nekad popularne kavane, koja i danas, u osvit nove ljetne sezone, stoji pusta i neprivedena svrsi, dok nam mjesto (i turisti!) jednostavno vape za mirnim "kutićem" gdje će moći pojesti kvalitetan i ukusan obrok ili pak popiti odličnu kavu "s ladnim mlikom" i pogledom s nekad reprezentativne terase pune smišnica i lokalnog svita..

Dakle, opet se daje u najam atraktivni poslovni prostor bivše kavane "Maestral" u Dugom Ratu, Jadranska 16, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane), ukupne površine 238,66m 2 (od čega 120,60 m2 zatvorenog prostora, 24,10 m2 podruma te 93,96 m2 terase). Trajanje zakupa je opet na 5 godina, unatoč tome što ovaj, poduzetničkim očima očito "prekratak" rok, bio ponajveći uzrok što su propali prošli natječaji. Početni iznos mjesečne zakupnine je uvlas isti i iznosi opet 5.750,40 kn. Općina drži cijenu. Pošteno. Općina neće razmatrati nepotpune ponude niti "ponude" općinskih ili poreznih dužnika ili nesolventnih osoba/tvrtki. Odlično! Novina je da će se ulaganja u prostor kojim se u znatnoj mjeri povećava njegova vrijednost priznati zakupniku u visini kako to odluči općinski načelnik, a na način da se ista prebijaju s dijelom iznosa mjesečne zakupnine. Bravo! Možda sada, konačno i "prođe" natječaj i dobijemo novog koncesionara...
Sve detalje natječaja zainteresirani mogu pronaći ovdje, a rok za podnošenje pisanih ponuda je 6. lipnja 2018. godine do 12 sati. Sve informacije vezane uz natječaj mogu se dobiti radnim danom od 8 do 15 sati u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dugi Rat ili na tel. 021/734900 i 021/735291.

Eto, ova ljetna sezona za "Maestral" je nažalost propala, baš kao i ona lani, no dugoraćki ljubitelji kave, fjake, druženja i dobrog grilla se nadaju da neće i iduća!
 

Podrška gospodarstvu i izvori financiranja

HGK Županijska komora Split i Grad Omiš pozivaju tvrtke, obrtnike, OPG-ove i zadruge na prezentaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, županijskih natječaja za potporu razvoja gospodarstva, natječaja za sufinanciranje projekata europskim sredstvima, razvojnih kreditnih programa te aktivnosti i usluga HGK. Izlagači su predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Split, Splitsko-dalmatinske županije, Javne ustanove Rera SD, Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju i HGK ŽK Split. Prezentacija će se održati u srijedu, 23.05.2018. u 11,00 sati u dvorani Glagoljaškog sjemeništa na Priku, a prijaviti se možete ovdje.
 
Jedinstveni upravni odjel Općine Dugi Rat, poziva sve podnositelje zahtjeva za dodjelu koncesijskog odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru područja općine Dugi Rat za 2018. godinu, kako one koji su podnijeli nepotpun zahtjev tako i one koji još nisu podnijeli zahtjev, da su obavezni ovom tijelu, pored popunjenog zahtjeva, dostaviti i slijedeću dokumentaciju.. (popis dokumentacije nalazi se u nastavku članka!). Nakon što je utvrđeno da pojedini zahtjev za dodjelu koncesijskog odobrenja sadrži sve potrebno, pristupa se odlučivanju o dodjeli koncesijskog odobrenja, dok će se nepotpuni zahtjevi odbaciti.
 

Dan udruge maslinara Paićuša - Pisak

Udruga maslinara Paićuša - Pisak priređuje u subotu, 26.05.2018. na Slimenu, u Tadićima, 13. Dan udruge te poziva sve članove na druženje. Članovi udruge koji imaju svoje proizvode iste mogu i izložiti. Program Dana udruge maslinara iz Piska i šire je u nastavku članka. Izdvajamo panel diskusiju o obnovi maslinika nakon smrzavanja ili požara, zaštiti maslina i krajolika, kvaliteti maslinovog ulja,..
 

Dani otvorenih vrata LAG-a Adrion

Lokalna akcijska grupa "Adrion", čiji je član i općina Dugi Rat, i ove godine poziva sve zainteresirane da se pridruže na Danima otvorenih vrata grupe. U sklopu te manifestacije djelatnici LAG-a ADRION će u četvrtak 24.05. 2018. u Zadvarju, u prostorima na adresi Hrvatskih branitelja 13, savjetovati sve zainteresirane kako doći do bespovratnih sredstava i kredita. U petak 25.05. besplatno (kao i uvijek) savjetovati će zanteresirane i upoznavati ih kako se prijaviti na natječaje Ministarstava i Splitsko-dalmatinske županije.
 

Najava: SHIFT 2018. developerska konferencija

Ivan Burazin, osnivač i pokretač SHIFT konferencije za IT developere, koja je prošle godine u Splitu okupila 1200 sudionika iz svih dijelova svijeta, najavljuje novo izdanje konferencije, SHIFT 2018., na kojem će u dva konferencijska dana, 31.05. te 01.06. više od 20-ak stručnih govornika će na potornici HNK Split predstaviti najnovije tehnologije te govoriti o najaktualnijim developerskim temama. Biti će tu već standardnih tema iz područja web i mobile developmenta, ali i najaktualnijih IT tema o kojima su i domaći dnevni listovi počeli pisati, kao što su umjetna inteligencija, blockchain i decentralizirane aplikacije. Uz sve veći interes lokalne zajednice (Split i Dalmacija imaju sve jaču ICT scenu), mogućnosti primjene praktičnih znanja u svakodnevnom poslovanju, SIHIFT-ovci će, tradicionalno, organizirati i posebne radionice usmjerene na mlade developere. Burazin očekuje kako će ovogodišnju konferenciju posjetiti više od 1300 sudionika iz Hrvatske i regije.
 

Živi bili i Milu uskoro pili

Ljepota craft ili zanatskog pivarstva leži u tome što se naglasak stavlja na kvalitetu sastojaka i aromu piva. Craft pokret se vraća tradicionalnim sastojcima piva. Stoljećima se pivo proizvodilo od ječmenog slada, hmelja, kvasca i vode, a danas je sloboda izbora majstorima pivarima u korištenju sastojaka po svome izboru nikad veća, ali isključivo prirodnih i zdravih sastojaka.
Mlada dugoratska pivovara "Barilo" i njen vlasnik i meštar od piva Tomislav Raos uskoro izlaze u javnost sa svojim prvim svijetlim pivom pod nazivom "MILA". Naravno, pivo je nazvano po Poljičkoj heroini Mili Gojsalić, a po stilu je Golden ale pivo. Golden ale je vrsta piva kojeg odlikuje svijetla boja i mekoća okusa. Ta vrsta Ale piva je po okusu najbliža lager pivima. Idealna je za ljetnje vrućine. Poljičko pivo "Mila" proizvodi se od 4 vrste ječmenog slada i 4 vrste hmelja. Od 8 verzija Mile, koje je nekolicina ljubitelja piva već degustirala, ova verzija je dobila najbolje ocjene. Poljičko pivo "Mila" na svojoj etiketi imati će i QR kod koji će voditi do stranice koja će turistima i svim zainteresiranima približiti povijest ovog našeg kraja - Poljica!
Pivo je tu, pa što se čeka, kad ćemo ga više probati i moći kupiti? Uskoro, poručuje mladi dugoratski pivar Tomislav Raos, koji moli za još malo strpljenja i razumijevanje dok ne finalizira bitku s poslovično (ne)poduzetnom hrvatskom birokracijom. Živi bili i Milu pili!
 
Maslina je mitsko drvo, ona je ukras pejzaža. Njezin proizvod je posebno cijenjen te je najzdraviji proizvod jedne voćke. Od masline se proizvodi maslinovo ulje, plodovi se konzerviraju, od lista masline se proizvode čajevi, a od debla suveniri i drva za ogrjev. Stoljetna stabla maslina ne ostavljaju ravnodušnim nijednog čovjeka. Nekada, ne tako davno, maslina je značila život priobalnom i otočnom stanovništvu. Danas, maslina mijenja i oplemenjuje krajolik, a njezini proizvodi postaju delicije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Mediteranska prehrana ne može se zamisliti bez maslinovog ulja.
Maslina i te kako može oplemeniti hrvatski turizam te ga učiniti još privlačnijim i sadržajnijim. Mlinovi, kamenice, toćevi su dio kulturnog blaga našeg naroda koje je izloženo uništenju i propadanju. Stoljetna stabla maslina su zapuštena i nepristupačna. Loša kvaliteta maslinovog ulja koju turisti prepoznaju u našim restoranima i hotelima, a i u dosta domaćinstava, ne čini dobru reklamu hrvatskom turizmu.
Uređenje kušaonica maslinovog ulja, poboljšanje kvalitete ulja na svim razinama (u ugostiteljstvu, trgovini, domaćinstvima), uređenje maslinarskih putova, tiskanje maslinarskih karata za pojedina naselja, izrada suvenira i muzeja te drugih sadržaja i te kako može obogatiti hrvatsku turističku ponudu.
 

Mladen Krnić: Uljara je ulju 'pola zdravlja'

Tekst o maslinama i maslinovu ulju (kakav je naumio biti ovaj što ga upravo čitate), ovdje u Dalmaciji nije grijeh početi spominjanjem vinograda i vina jer su u mediteranskom podneblju – a tu, Bogu fala, spadamo – maslina i loza dvije zbilja sestrinske biljke. Idu zajedno k'o blitva i jaje na oko i zapravo ne znaš koja od njih bolje "iskazuje“ identitet ovdašnjih ljudi, osobito težaka, odnosno svih naviklih jesti kruha od motike. Dakle, svi ste već sto puta čuli onu tezu da naši poljoprivrednici znaju sve o lozi u vinogradu, da tu rade potpuno sigurni u sebe – kopaju, okopavaju, poliju, plive, takljaju, vežu, gnoje – ali se sve stubokom promijeni kad s ubranim grožđem dođu u konobu, u podrum, gdje treba praviti vino, imati čisto i zdravo suđe, kontrolirati temperaturu, poznavati tehnologiju i, općenito, znati do detalja kako se od vinskih bobica dobiva dobro i zdravo vino. E, tu se već mnogi puno, puno slabije snalaze i rezultat njihovoga velikog truda nerijetko ode na kvasinu – vino im ispadne slabo, s manjim ili većim manama, podložno je kvarenju.. Sve ovo, da se odmah razumijemo, navodim radi toga što se vrlo slične stvari, nažalost, događaju i u našem maslinarskom svijetu..
 
Kaštela su u srijedu bila domaćin sedmog gospodarskog foruma Splitsko-dalmatinske županije, koji je održan u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, u organizaciji javne ustanove RERA  i Splitsko-dalmatinske županije. Glavne teme ovog gospodarskog foruma, u čijem je radu tijekom prijepodneva sudjelovalo stotinjak gospodarstvenika, poduzetnika, turističkih djelatnika, dužnosnika i drugih zainteresiranih, kao i učenici Turističke škole u Splitu te škole Braća Radić u kaštelima, bile su ekonomija doživljaja, kreativne industrije i turizam posebnih interesa. Primjere zagrebačke kreativne ulice – projekt Ilica, sudionicima je govorila Ivana Nikolić Popović, Iva Silla prenijela je saznanja o temi „Razgledi gradova – iskustva iz tajnog Zagreba“.  Etnogastronomija bila je tema o kojoj je govorila Iva Uščumlić, dok je Lilijana Mađar sve upoznala s aktivnostima, ciljevima i uspjesima Regionalnog centra kreativne ekonomije ljubljanske urbane regije, a  Dinko Peračić naglasak je dao na nove prostore za provođenje kreativnih i kulturnih industrija. Silvija Jacić, koja je svima približila djelovanje Centra za promociju mediteranske prehrane u tradicijskoj konobi Spacio Matika – Ekomuzej Batana u Rovinju, ovom prigodom osvrnula se i na činjenicu da je u radu gospodarskog foruma sudjelovao i veći broj mladih. Moramo motivirati mlade ljude i na njih prenijeti taj entuzijazam kojim radimo svoj posao. Turizam budi emocije u gostima koji pristižu, ali mi prvenstveno moramo imati tu emociju prema svom poslu, domovini i baštini, kako bi sve što želimo prezentirati bilo uvjerljivo i kako bi taj doživljaj probudili u gostima, koji će ga zadržati i kad se vrate svojim kućama – zaključila je Jacić.
 
Prvi poziv za program WiFi4EU, koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti sredstva za nabavku najsuvremenije opreme za besplatni bežični internet na javnim mjestima u čak 8 tisuća EU gradova i općina, otvara se 15. svibnja u 13 sati. EU će financirati troškove opreme i instaliranja pristupnih točaka bežičnom internetu, a korisnici će se obvezati na financiranje povezivosti (internetska pretplata) i održavanje opreme za bežični internet građanima i posjetiteljima, u trajanju od najmanje tri godine. Za prvi poziv koji će biti otvoren 15. svibnja osigurano je 15 milijuna eura tj. 1.000 vaučera u vrijednosti od 15.000 eura, koje će 1.000 najbržih jedinica lokalne samouprave dobiti za nabavku i instalaciju najsuvremenije opreme. Dok će se kroz prvi poziv raspodijeliti 15 milijuna eura, kroz naredne se pozive taj iznos planira povećati na iznos između 20 i 25 milijuna eura. Kako podnijeti zahtjev za dobivanje vaučera WiFi4EU? Prijavljujete se na portalu www.WiFi4EU.eu. Za registraciju na portal potrebno je najprije pribaviti EU Login Key. Riječ je o jednostavnoj proceduri koja se može obaviti na sljedećoj poveznici: https://webgate.ec.europa.eu/cas/eim/external/register.cgi.
Podsjećamo i sve registrirane jedinice da svoje prijave, ako već nisu, nadopune s potrebna dva dokumenta: potpisan i skeniran dokaz o sporazumu o prijavi (obrazac dostupan na portalu www.WiFi4EU.eu.), te dokument kojim se dokazuje da je osoba ovlaštena zastupati jedinicu lokalne samouprave.
 
Povodom Dana Europe i Europskoga tjedna u Vili Dalmaciji prezentiran je projekt "Grad Split - ITU tehnička pomoć" i korištenje ITU mehanizma u  Urbanoj aglomeraciji Split. Istovremeno su u atriju Banovine "Dani otvorenih vrata EU projekata" na kojima će se posjetitelji moći upoznati sa svim EU projektima Grada Splita. Grad Split kao nositelj projekta osigurao je bespovratnih 16 milijuna kuna za sve troškove funkcioniranja Odsjeka za provedbu ITU mehanizma, koji kao provedbeno tijelo sudjeluje u ocjenjivanju i odabiru projekata Aglomeracije koji će se financirati iz ITU mehanizma. Kadrovski su ekipirani s 10 djelatnika, uredi su opremljeni, a izrađeni su i promotivni materijali. - Projektom su osigurana sredstva za plaće djelatnika i sve troškove vezane uz putovanja, uredski namještaj, promo materijale, obvezne edukacije, kao i organiziranje putovanja za naše članove Urbane aglomeracije i njihove edukacije. Kao posredničko tijelo, mi zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja pripremamo i objavljujemo pozive na koje će se javljati naši gradovi i općine i prihvatljivi korisnici s područja Urbane aglomeracije.. - kazala je Ana Jerkunica ovl. pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte i voditeljica Odsjeka za provedbu ITU mehanizma koja je na današnjoj prezentaciji predstavila sve aktivnosti vezane za korištenje ITU mehanizma u Urbanoj aglomeraciji Split, izradu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split za razdoblje do kraja 2020.godine, te pozive koji su trenutno u pripremi za objavu.
 
Ivo, Marin, Ante i još jedan Ivo Rakuljić mještani su Bajnica koji su nam se požalili na radove koji su nedavno počeli na mjesnoj plaži u Bajnicama. Prije 20-ak dana krenuli su, naime, radovi, za koje poker Rakuljića tvrdi kako ne zna što se tu uopće radi, a uz to dodaju i da se gradi bez projekta i dozvole. Najviše od svega im smeta što se prije radova nije srušio obližnji ilegalno izgrađeni objekt na pomorskom dobru, za koji već godinama postoji rješenje za rušenje, a koji je izgradio jedan od općinskih vijećnika.
- Godinama se na Bajnicama nije uložila kuna, ma ni lipa. Sad se počelo ulagati i raditi, i to pojedinoj gospodi ne odgovara - glasno će prozvani vijećnik Općine Dugi Rat Romeo Tomaš.
Načelnik općine Dugi Rat Jerko Roglić pojašnjava da se ne radi o projektu za koji je potrebna dozvola, nego o rekonstrukciji postojećeg pera, uređenju šetnice i sustava kanalizacije vrijednoj 300 tisuća kuna.
- Popravlja se jedno pero i uređuje šetnica, a za kanalizaciju smo se dogovorili da ćemo je postaviti te da ćemo s izvođačima spojiti i ljude koji već imaju kanalizaciju, a koja je u lošem stanju. Imamo suglasnost Lučke kapetanije da možemo popraviti i rekonstruirati sve što sam naveo. Priče da ja pogodujem vijećniku Tomašu nisu istinite. Ne može općine privatniku reći da sruši svoj objekt, mi idemo legalnim putem preko Ministarstva, i slažemo se da se rušenje mora obaviti - kaže načelnik Roglić, a radovi na Bajnicama bi trebali biti završeni za 10-ak dana, piše Slobodna Dalmacija o još jednoj maloj aferi iz našeg malog mista..