Sabatina 2017. u studenom u Primoštenu

Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2017. održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u Šibensko-kninskoj županiji, u primoštenskom Adriatiq Hotelu Zora. Sabatina godišnje okuplja i povezuje vinogradare i vinare međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potrošnje hrvatskih proizvoda, organizatori iz Zadružnog saveza Dalmacije su okupili tim ovlaštenih stručnjaka koji vrše ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vrši se u razdoblju 5. – 20. listopada 2017. Uzorci vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru Sabatine mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti uzorak vašeg vina od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili poštom radnim danima od 7 do 15 sati. Proglašenje najboljih proizvoda tj. Šampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primoštenu.
 
Naše komunalno poduzeće Peovica d.o.o., u ime grada Omiša prijavilo je ranije ove godine projekt izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta na bespovratno sufinanciranje iz EU fonda Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Nakon provedenih provjera, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prihvatilo je projekt, te je odobrilo gradu Omišu bespovratno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 2.263.504,00 kn. Ovim projektom sufinanciraju se radovi na izgradnji i opremanju reciklažnog dvorišta, kao i aktivnosti vezane za edukaciju korisnika, te nadzor radova. Reciklažno dvorište biti će na raspolaganju korisnicima s područja grada Omiša, općina Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje, dakle područja na kojem djelatnost prikupljanja otpada obavlja komunalno poduzeće Peovica d.o.o., tvrtka koje je u vlasništvu spomenutih jedinica lokalne samouprave (JLS). Korisnicima će, izgradnjom ovog objekta, biti omogućeno besplatno deponiranje posebnih vrsta otpada (više od 20 frakcija: papir, plastika, tekstil, metal, staklo, razna ambalaža, EE otpad, gume, određene frakcije opasnog otpada kao i građevinskog otpada,..), a posebno se očekuje značajnije smanjenje količine nepropisno odloženog glomaznog otpada. Reciklažno dvorište "Furnaža" u Zakučcu biti će opremljeno i transportnom trakom te uređajem za baliranje, kao i sortirnicom korisnog otpada. Očekuje se da opremanje ovog objekta donese dodatni rast odvojenog prikupljanja otpada po stopi od 1.5% godišnje čime će se dodatno smanjiti potreba odlaganja na splitskom Karepovcu ali i ostvariti financijske uštede zbog toga, kako direktne zbog smanjenog troška deponiranja, tako i indirektne kroz umanjenu eko rentu i poticajnu naknadu. Očekivani ukupni financijski efekti kroz rast ušteda očekuju se u iznosu od 300.000,00 kn godišnje. Ovime su grad Omiš i općine Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje postale prve JLS u zemlji kojima je izgradnja reciklažnog dvorišta bespovratno sufinancirana iz ovog EU fonda. Čestitke očito uigranoj ekipi mladih i poduzetnih stučnjaka iz tvrtke Peovica na ovom uspjehu!..
 

Reforme? Koje reforme?

- "Trenutačni gospodarski trendovi u Hrvatskoj su povoljni, političke ankete HDZ-u daju lijepu prednost pred političkim konkurentima, a takva situacija je, čini se, sasvim uljuljkala Vladu i vodstvo HDZ-a. Iako premijer Andrej Plenković, potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić često znaju kazati kako su svjesni da se mora nastaviti s potrebnim reformama kako bi se omogućio održivi gospodarski rast, a državna birokracija i svi javni servisi učinili efikasnijima, činjenica je da se na tom planu zasad radi malo ili presporo, a od nekih potrebnih mjera se potpuno odustalo. U nastavku dajemo pregled pet važnih reformskih područja koja su za ovu Vladu ili apsolutno nebitna ili su izvan njezina prioriteta i fokusa.." -  piše Frenki Laušić, "prvo pero" Dugog Rata, na stranicama Slobodne Dalmacije o važnim temama o kojima je sve donedavno brujala čitava Hrvatska.. a danas, da se poslužim stihovima Petra "nepomjenjivog" Graše.. "Sad te se samo rijetko sjetim.. uvijek sve završava bliže bolu, mrvice od ljubavi na tvom stolu.." Tralalala.. Reforme? Koje reforme?
 

Riviera: Odmarališta 'naša' bajna

Prodaje se Zeničko odmaralište, fala Bogu i Allahu, no što ćemo s ostalim predratnim odmaralištima omladine i radnog naroda bivše države koja se nalaze na području naše općine, a od kojih su "najatraktivnija" pantaganama i ostalim njihovim dugogodišnjim stalnim gostima ova u Dućama? Nije da je Zeničko odmaralište jedino, daleko od toga da je i posljednje, tu su i Studentsko sarajevsko odmaralište, pa odmaralište nekadašnje ekipe Crvenog Križa iz Našica, Donjeg Miholjca, Orahovice, nedaleko je i čuveno Leskovačko odmaralište koje je, ako me sjećanje ne vara, u tranziciji pronašlo novog kupca. Ima ih još. Dućani i općinari ih sve znaju, no za potrebe ovog članka zadržimo se na ova dva čije Vam prekrasne eksterijere donosimo na slikama snimljenim u srpnju. Ovo smeće i razni građevinski i mještovit otpad uredno se odlaže na igralištu odmarališta Crvenog Križa. Ne treba valjda posebno napominjati da su skoro svi susjedi ovih nekadašnjih odmarališta etablirani iznajmljivači privatnog smještaja, popularni u Srednjoj Europi, da su obližnje kuće i vile pola godine pune turista, najčešće stranaca koji uživaju u Dućama, njihovim plažama, moru, plažnim kafićima i ostalim koncesionarskim sadržajima.. ali ne dao bog većeg zla pa da nevina dječja igra odvede bezbrižnu ili nestašnu djecu pred ovakvu opasnu ruinu koja tu, na susjednoj parceli, stoji takoreći "od stoljeća sedmog", ruina koja najbolje svjedoči odnosu vlasnika ili naše lokalne samouprave spram svog (našeg!) okoliša, dok mi, mještani, koja to sve naizgled "trpimo" (dok preko noći tu deponiramo "višak" od rekonstrukcije četvrtog kata) ili općinara koji "muče" (jerbo plaća stiže uredno, mučao ti, pričao ili pak radio). Nećemo sad uputiti u eter ona teška pitanja.. da li ova "odmarališta" plaćaju komunalnu naknadu, slivne vode.. i ostale sitnice koje lokalce bacaju u očaj, a nerjetko i u ovrhu? Mogu li se odmarališta pantagani i naša odlagališta građevinskog otpada barem očistiti i ograditi da ne predstavljaju opasnost za okolinu, naravno, na račun vlasnika, ma tko on u tranziciji i pretvorbi sada bio? Ne, to bi bilo previše. Ta lito je. Sve je OK. A nije loše ni mučat i gledat svoja posla. (A priko noći tu iskrcat karijolu šuta od dogradnje drugog kupatila u apartman A6). Dobrodošli na rivijeru!
 
Omiško (i dugoratsko, op.ur.) komunalno poduzeće Peovica prvo je u Hrvatskoj kojem su odobrena sredstva za izgradnju reciklažnog dvorišta iz EU fonda Konkurentnost i Kohezija, pohvalili su se iz gradske vlasti u priopćenju koje potpisuje gradonačelnik Ivo Tomasović. Riječ je o priličnom uspjehu gradske komunalne tvrtke koja se predvođena direktorom Leonardom Ljubičićem i njegovim mladim i poduzetnim stručnim timom već godinama naveliko priprema kako bi u zadanim rokovima ispunila obveze koje su definirane Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kao i Planom gospodarenja otpadom, piše Slobodna Dalmacija. Naime, zahvaljujući investiciji i bespovratnim sredstvima u izosu od 2,26 mil.kuna izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta u Zakučcu gdje će mještanima Omiša, Dugog Rata, Šestanovca i Zadvarja biti omogućeno besplatno deponiranje više od 20 raznih frakcija otpada, tvrtka Peovica će plaćati manju rentu za korištenje Karepovca odnosno Regionalnog centra za obradu otpada u Lećevici, a može računati i na poticajnu naknadu predviđenu spomenutom Uredbom za smanjenje količine nerazvrstanog otpada. Kada se uzme u obzir da su u Peovici već dobro odmaknuli i s projektom odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, po čemu će već od ove jeseni Omiš postati treći grad u Hrvatskoj s takvim sustavom, uštede bi mogle biti i veće. Peovica je naime zadnje dvije godine investirala 2,5 milijuna kuna u osam projekata koji se odnose na izgradnju zelenih otoka, kupovinu podzemnih kontejnera i opremu za odvojeno prikupljanje, odnosno čipove i posebne kante za smeće. Mještani će tako uskoro smeće odlagati u čipirane kante i naplaćivat će im se svako pražnjenje kante - što je više otpada odvojeno za recikliranje i odloženo na zelenim otocima ili u reciklažnom dvorištu, manji je račun za odvoz smeća. Kompletni sustav trebao bi početi fukncionirati do kraja sljedeće godine, a u planu je i izgradnja kompostane i nabavka novih vozila. Ukupno se investicije tako penju na 13 milijuna kuna. Početak radova na reciklažnom dvorištu se planira u studenom ove godine.
 

Premijer odgodio primjenu poreza na nekretnine

Premijer Plenković sinoć je u razgovoru za HTV rekao da će kolegama iz Vlade predložiti odgodu primjene poreza na nekretnine, koja je trebala početi 1. siječnja sljedeće godine. Peticija Udruge poreznih obveznika "Lipa" nesumnjivo je bila uzrok, ali ne i glavni povod za Plenkovićevu odgodu poreza na nekretnine. Naime, Lipinu peticiju potpisalo je više od 130 tisuća ljudi, ali treba imati na umu da je ona pokrenuta prije gotovo pola godine. Radi se o temi koja je postigla ono što je u Hrvatskoj dosad bilo gotovo nemoguće - ujedinila je najšire slojeve društva i to one posve različitih svjetonazora, od liberala do komunista. Plenković je odgodom primjene poreza na nekretnine prvenstveno odgodio probleme svoje Vlade i probleme vladajućeg HDZ-a. Nakon katastrofalne reakcije na požar koji je zahvatio Split, koja mu je, po zadnjim istraživanjima javnog mnijenja, poprilično srušila rejting, Plenković jednostavno nije smio dozvoliti da ga šira javnost "zamrzi" još više. Prisjetimo se, ni SDP-ova vlast nije usudila uvesti porez na nekretnine unatoč snažnom pritisku tadašnjeg ministra financija Slavka Linića. Činjenica je, isto tako, da su Hrvati za malo što vezani kao za svoje nekretnine, koje se desetljećima u široj javnosti smatraju jedinim razumnim ulaganjem (ma koliko god da to bilo netočno). No pod ovakvim poreznim opterećenjem rada i stanovnika, na koje se većina Hrvata takoreći i ne buni, uvođenje još jednog poreza na "nacionalno blago" - nekretnine i zemlju - izgleda da je bila kap koja je prelila čašu. No ne bojte se za naše "pijane milijunere", naše političare, uhljebe po agencijama, županijama, gradovima i općinama i "njihovim" poduzećima,.. naći će već oni načina da provuku "ispod žita" kakav sličan ili neki drugi porez. Jer državi treba još više vaših para! Koje reforme? Rehabilitacija!
 

Dobar vam tek! (žanjemo što smo posijali)

Na hrvatskim bespućima Facebooka nađe se i odličnog štiva. Evo jednog, "pisac" je Saša Cvetojević, hrvatski poduzetnik (između ostalog). Pročitajte..

Kažu - kome su ovdje porezi preveliki, kome ovdje ne odgovara - neka ide drugdje. Pa i idu ljudi. Razmislite tko odlazi? Daju li otkaz zaposlenici Zagebačkog Holdinga? Koliko znate referenata za ovo i ono, načelnika Službe za kopanje nosa, voditelja Sektora za češkanje testisa, pomoćnih prometnika kolodvora ili sličnih koji su dali otkaz i sad rade na baušteli (ili bilo gdje) u Irskoj ili Njemačkoj? Daju li otkaze zaposleni u Hrvatskim šumama, možda ovi što su ih zaposlili da gledaju požare? Jel' otišao neki načelnik općine, dožupan, državni tajnik ili carinik?
Odlaze oni koji rade i plaćaju porez. Ostaju oni koji kopaju nos i troše sredstva skupljena kroz porez.
Odlaze i liječnici i sestre, ali ne voditelji službe u HZZO-u ili zaposlenici ministarstva. Odlaze konobari i kuhari ali ne voditelji turističke zajednice ili zaposleni u ministarstvu turizma. Odlaze vozači ali ne i zaposleni na naplatnim kućicama Mijatove tvrtke.

Razmislite, koliko je, od onih koje poznajete, a otišli su iz Hrvatske, imalo dobro plaćena radna mjesta na kojima su radili malo, ništa ili neki besmisleni posao javne ili lokalne samouprave? Sigurno ih ima, i svakom tko se javi, osobno ću se ispričati.
 
- "Na današnji dan za točno 5 mjeseci počet će najveća organizirana pljačka u povijesti hrvatskog naroda. I neće je izvesti nitko izvana. Bar ne direktno. Izvest će je naše “cvijeće”. Porez na nekretnine imat će nesagledive posljedice. Jednim birokratskim potezom izvlastit će vas od svega što ste stekli vi, vaši roditelji, djedovi ili pradjedovi. Sve će vam to nezasitne pijavice uzeti ako ne budete redovno plaćali najamninu. Najamninu za ono što je VAŠE. I što ste već višestruko isplatili sa stotinu poreza i nameta. Nevjerojatno mi je da mnogima i dalje nisu jasni razmjeri onoga što se sprema? Jeste li svjesni da ćete morati raditi da biste plaćali najamninu za STAN KOJI JE VAŠE VLASNIŠTVO? Jeste li svjesni da će vam UZETI DJEDOVINU ako upadnete u krizu i ne budete mogli plaćati cifre koje će oni sami odrediti? Kad im bude malo, a bit će – cifre će narasti. I opet. I opet. I opet dok god ne puknete. Politička opcija koja je danas na vlasti žestoko se protivila porezu na nekretnine dok je bila u opoziciji i tumačila kako je taj porez ČIN VELEIZDAJE. U predizbornoj kampanji su obećavali da će baš oni taj porez spriječiti..." - piše novinar Bernard Jurišić koji poziva građane da, kao što su zaustavili požare i poplave, zaustave i ovaj novi porez na nekretnine.
LIPINU online peticiju protiv poreza na nekretnine možete potpisati na http://www.manjiporezi.hr/peticija/ ili isprintati formular sa http://www.manjiporezi.hr/formular/ i skupiti potpise susjeda, rođaka, baka i djedova i poslati LIPI mailom ili poštom.
 
Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima. I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka. - piše Dnevnik.hr. - "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u zagrebačkoj tvrtci Infinum. Programeri se traže kao suho zlato, a tvrtke su često u situaciji da moraju i odbiti neke odlične projekte zato što jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta i resursa da se to odradi. Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz Hrvatske. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike. - "To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi" - tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX. No njihovi napori da u to uvjere i da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora. Zasad. - "CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko" -  tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna. - piše Dnevnik.hr..
 
Odakle dolazi otpad u moru i tko ga stvara? Kolika je njegova stvarna štetnost i na koji način se manifestira? Na koji način Republika Hrvatska zbrinjava otpad u moru? Što kao pojedinci možemo napraviti kako bi spriječili nastajanje otpada u našem moru? Sve su to pitanja na koja će se pokušati pronaći odgovore na međunarodnoj konferenciji “Otpad u moru – izazovi i rješenja” koja će se održati u utorak, 18. srpnja 2017. u 9:30 sati u Splitu, u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca. Cilj ovog susreta je podizanje svijesti javnosti o ozbiljnosti problema morskog otpada, ali i o potrebi uspostavljanja učinkovitog i održivog modela zbrinjavanja morskog otpada u Republici Hrvatskoj. O tome će se raspravljati s brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima, predstavnicima državnih institucija te aktivistima, koji će kroz različite panele ukazati na nepovoljne utjecaje otpada u moru opasne po zdravlje mora, životinja te u konačnici i po ljudsko zdravlje. Program konferencije potražite ovdje.
 

SpliTech: IoT radionica na FESB-u

Uoči Ultra Europe festivala, u sklopu SpliTech konferencije koja traje od 12.-14. srpnja u Splitu će se održati jednodnevna IoT (Internet of Things) radionica s ciljem povezivanja IoT tvrtki, startupova, fakulteta, studenata, znanstvenika te svih geekova i zaljubljenika u IoT kako bi podijelili svoje znanje, iskustvo i viziju o tehnologiji, rješenjima i poslovnim prilikama vezanim uz IoT. Na Splitskom FESB-u vas 13. srpnja očekuje niz predavanja kao i predstavljanja na kojima će se moći vidjeti najnovije IoT ideje ili projekti. Jednodnevna radionica prilika je i za direktan razgovor s ljudima iz poznatih IoT firmi iz Hrvatske, Italije, Amerike, Švedske i Švicarske, a u opuštenoj atmosferi uz kavu možete sudjelovati na predstavljanjima demo-a najnovijih IoT rješenja i produkata. Kako je ovo područje jedno od najbrže rastućih grana industrije, predviđa se da će u 2018. godini broj IoT uređaja koji uključuje povezane automobile, strojeve, različita brojila, daljinsko mjerenje i potrošačku elektroniku zasjeniti broj mobilnih telefona. Primjene IoT-a su široke, te uključuju pametne zgrade, pametnu logistiku, upravljanje voznim parkovima (Smart City), agrikulturu, kao i pametno upravljanje energijom, što su ujedno i teme koje IoT radionica obuhvaća. Ove godine se prema najavama očekuje 400 ljudi na SpliTech konferenciji. Osiguraj svoju ulaznicu ovdje.
 

Kvaliteta koja ne blijedi na sezonskom sniženju

Sezonsko je sniženje do 50 posto u dućanima omiškog Galeba! Ne propustite priliku te se odjenite u udobnost, mekoću i kvalitetu po povoljnim cijenama. Posjetite Galeb (web)shop jer u tijeku je veliko sezonsko sniženje! Iskoristite do 50% popusta na kolekciju brendova Galeb, Adriatic i GLB - poručili su javnosti iz popularne omiške tvrtke.
 

Financijska elita okupila se u Dubrovniku

U Dubrovniku se okupila financijska elita - glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, guvereneri i ministri financija iz 25 europskih zemalja - raspravljat će kako zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe mogu dosegnuti standarde zapadne Europe. Bit će riječi i o uvođenju eura u Hrvatsku, saznaje HRT. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je kako sada na dnevni red dolaze složenija pitanja, koja se obično nazivaju strukturne reforme.
Nepopularnost strukturnih reformi u Hrvata guverner Vujčić, s jedne strane, pripisuje neupućenosti šire javnosti u značanje strukturnih ili institucionalnih reformi, izgradnje institucija i sl. S druge strane, "nekolicina koja razumije obično je ona koja se tim reformama i suprostavlja, jer je vrlo vjerojatno riječ o predstavnicima jedne od posebnih interesnih skupina", odnosno dobro organizirane manjine koja bi bila na gubitku u slučaju provedbe tih reformi.
 
Grad Zenica, u čijem su vlasništvu nekadašnje Zeničko odmaralište u Dućama, objavio je Međunarodni javni poziv za dostavu pisma namjere s ciljem kupovine nekretnina Zeničkog odmarališta u mjestu Duće, u općini Dugi Rat. Informacije ponuđačima su navedene ovdje. Ukupna površina parcela na kojima se nalazi bivše odmaralište iznosi 11.788 m2. Trenutno su predmetne nekretnine pod administrativnom zabranom raspolaganja, koja je u vidu zabilježbe upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, na zahtjev Splitsko – Dalmatinske županije. Predmet spora su čestice područja u pojasu između magistrale i mora, koje je upisano kao pomorsko dobro RH. Grad Zenica je pred nadležnim sudom u Splitu pokrenuo postupak brisanja administrativne zabrane raspolaganja predmetnom nekretninom i postupak je toku. Prema prostornom planskoj dokumentaciji općine Dugi Rat, lokacija je obuhvaćena ugostiteljsko turističkom zonom GOLUBINKA-2, površine cca 0,9 ha, na kojoj se umjesto građevina Zeničkog odmarališta planira gradnja hotela, gdje je najmanja visina građevine P+1, a najviša P+4, te obzirom da se radi o zamjeni postojeće građevine dopušta se da nova građevina može zadržati postojeću udaljenost od granice građevinske čestice. U sklopu uređenja okoliša određuje se mogućnost gradnje otvorenih bazena, a dopušta se tokom zimskog perioda zatvaranje bazena montažnim providnim elementima. Omogućeno je zadržavanje postojećeg prometnog priključka na državnu cestu D-8, te veza za plažu (parcele ispod magistralne ceste Omiš-Split). Nekretnine Zeničkog odmarališta u Dućama mogu se obići uz prethodnu najavu i u prisustvu članova komisije 19. srpnja i 9. kolovoza 2017. u vremenu od 10.00 do 16.00 sati, a članovi komisije pružiti će im sve dodatne informacije. Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu nekretnina Zeničkog odmarališta u Dućama u "viđenom stanju" je 28. kolovoza 2017. do 11 sati. I najvažnije, prodaja će se vršiti javnom licitacijom ponuđivača ponuda sa svom traženom dokumentacijom, s tim da je minimalna cijena 4,601 milijuna eura.
 
Nakon malo neplanirane odgode zbog kašnjenja s zahtjevnim radovima na dovršenju, hotel "Plaža" na Dućama je napokon širom otvorio vrata (i sobe!) turistima. Prekrasan hotel tek ću (najvjerojatnije najesen) u miru razgledati i uživati u njegovim lobbyjima, kavanama, pogledu na bazen (a ako bude prilike i u bazenu), wellnesu, restoranu,.. a dotad neka naši dragi gosti u njemu guštaju. No kako već nije bilo svečanog otvorenja novog hotela, njegovo "vatreno krštenje" ipak nije izostalo (a voljeli bi smo da jest). Naime, u ranim večernjim satima srijede došlo je do vatrogasne intervencije na 7. katu hotela u Dućama. Vatrogasci su intervenirali na dojavu vatre u jednoj od hotelskih prostorija. Ipak, zapovjednik DVD "Dalmacija" Dugi Rat, Pave Tomić, kazao je da su vatricu svladali samo djelatnici hotela i da nije bilo nikakvih šteta na objektu. – Zapalio se otpad u gospodarskom dijelu objekta kojega koriste samo zaposlenici. On je u jednom nedovršenom dijelu hotela. Mogu kazati da nije bilo štete, nitko nije bio ugrožen, nije bilo ikakvih posljedica. Na kraju su vatru ugasili sami zaposlenici, a dugoratski vatrogasci su  samo prekontrolirali stanje – rekao je za portal DalamacijaDanas zapovjednik Pave Tomić.