Noćnjak 2023. u Tučepima

Zadružni savez Dalmacije organizira jubilarnu 25. Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara “Noćnjak 2023.”, koja će se održati od 30.03. do 02.04.2023. u Tučepima u Bluesun hotelu “Alga”. Propozicije i prijave za sudjelovanje u ocjenjivanju maslinova ulja i proizvoda od masline mogu se pronaći na web stranici Zadružnog saveza Dalmacije www.zsd.hr, gdje se redovito objavljuju i sve novosti vezane uz Noćnjak. Rok u kojem se mogu dostaviti uzorci maslinovih ulja i proizvoda od masline za ocjenjivanje i natjecanje je  20.01.2023.
Uzorci maslinova ulja zaprimaju se i ocjenjuju u dvije kategorije, i to pakovine maslinova ulja i otvorena maslinova ulja, tj. ulja u rinfuzi, a za svaki dostavljeni uzorak maslinova ulja proizvođač dobiva certifikat s detaljnim rezultatima kemijske analize i senzorske ocjene. U kategoriji pakovina, osim ocjene kvalitete, posebno povjerenstvo ocjenjuje i izgled pakovine, odnosno boce i etikete, te bira najbolju. Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na Noćnjaku.
 

Video: (opet) o brzoj cesti Split - Omiš

Sve što trebate znati o budućoj brzoj cesti Split - Omiš, a niste se usudili ili imali koga pitati, od njezine planirane trase, važnosti te ceste i plana izgradnje, hodogramu izgradnje dionica ceste, terminima (fleksibilnim, dakako) pogledaje i saznajte u jubito videu u nastavku članka ...
 
U tjednu kada Vlada najavljuje veliku akciju protiv trgovaca koji su u trenutku zamjene kuna za euro podigli cijene i, zapravo, devalvirali kunu u trenutku konverzije, dobili smo pismo od našeg telekom operatera u kojem se obavještavamo o skorom poskupljenju telekom usluga, koju udruženi članovi hrvatskih telekoma ("kartela"?) pravdaju "usklađenjem s stopom inflacije". I još pišu da za to imaju podršku HAKOM-a, regulatora telekom tržiša. Državne agencije! U tjednu kada Vlada najavljuje veliku akciju protiv trgovaca koji su neopravdano podigli cijene. Lijepo bome.
- Kako će Vladini pravnici u nekom mogućem budućem procesu objasniti sudu zašto je Vlada krenula protiv supermarketa i ugostitelja dok je TELEKOMIMA dopustila da cijene proizvoda kojim trguju vežu uz stopu inflacije? Hoće li netko doista zaključiti kako podizanje cijena telekomunikacijskih paketa ne utječe na rast cijena proizvoda i usluga koje su sve više i čvršće vezane za online prodaju? - pita se VIKTOR VRESNIK u svom komentaru na stranicama Jutarnjeg lista.
 
U idućih mjesec do dva u državni proračun slit će se više od 154,9 milijuna eura. Iznos je to početne vrijednosti radio-frekvencija za koje se pet telekom operatera - HT, A1, Telemach, Digicom i Markoja - počelo nadmetati pri telekom. regulatoru HAKOM-u. Na dražbi su frekvencije koje operateri već koriste za svoje 2G, 3G, 4G i druge mobilne i ine mreže koje nam (pre)skupo naplaćuju, a za koje im dozvole istječu 2024.
Ovog puta HT, Al i Telemach prijavili su HAKOM-u interes za zakup frekvencija od 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz, dok su manji, regionalni operateri Digicom i Markoja zainteresirani za 3600 MHz-a. I dok je vrijednost prošle dražbe bila ispod 50 milijuna eura, vrijednost ove bit će najmanje tri puta veća.
Nije valjda da su nam za to već ispostavili obavjest o poskupljenju usluga? Ma, nije...
 

Bit će posla! Za nas ili robote...

Do 2025. godine kompanije će se nastaviti suočavati s problemom nedostatka kvalitetne radne snage te se procjenjuje da će svako deseto radno mjesto ostati nepopunjeno, a kao izravna posljedica očekuje se porast cijene rada od 16 posto, dok čak 93 posto kompanija planira manjak radnika nadomjestiti povećanjem opsega posla trenutnim zaposlenicima. Pokazalo je to najnovije istraživanje konzultantske kuće Horvath u kojem je sudjelovalo 50 financijskih direktora kompanija iz Europe i svijeta, prenoi Jutarnji List.
- Iako se često naglašava nedostatak zaposlenika s određenim tehničkim vještinama, poput programera ili pak zaposlenika u građevinarstvu ili turizmu, istraživanje je pokazalo da kompanijama najviše nedostaje vještina koja se tiču interakcije s kolegama - komunikacija, radna etika, motivacija i dobra suradnja - tvrdi Robert Ćuzela-Piljac iz konzultantske kuće Horvath.
Bit će posla! Za nas ili robote...
 
Ove godine trebao bi zaživjeti sporazum o roamingu prema kojem ćemo sve pozive mobitelom, baš kao i korištenje interneta mobitelom, na zapadnom Balkanu i EU plaćati po istim cijenama koje plaćamo u svojim državama, objavio je na Twitteru saborski zastupnik Bojan Glavašević. Isto je pravilo već neko vrijeme na snazi među članicama EU.
- "U Saboru je održana sjednica odbora za europske poslove, na kojem je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić rekla da je glavni sporazum već potpisan, ali treba potpisati još par manjih sporazuma", rekao je Glavašević. Dakle, ove godine mogli bi smo mobitelom komunicirati značajno jeftinije sa susjedima, građanima BiH, Srbije, Makedonije. Super.
 

Di si Mare, lungo Mare?!

Opa! Bageri! Radi se u Vili, u tvornici, čisti, uređuje, ravna... evo investitora i šetnice, marine, uskoro i bokun hotelčića, i par vila za nasljednike... Na Dućama niču hoteli kao poslje kiše, a valjda će kiša kapnuti i kod nas... zove je Vakula, a i nije odavno...
Ali ne raduj se puče dugorački, neće šljaka još nigdje, a kamoli da će se nešto pametno početi (g)raditi na budućnosti ove lokacije!
A dok pameti, sudske pravice ili barenko dobrog javno-privatnog kompromisa, ne dođe i do ovih naših sivih obala, valja nam pozdraviti barem ovaj kratkoročni pokušaj općine Dugi Rat s ciljem privođenja barem dijela, javnog dijela ovog priobalnog prostora nekoj dobroj, javnoj svrsi, od koristi mještanima Dugog Rata i našim posjetiteljima.
S službenih općinskih stranica ispod prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti...

"Dragi mještani,
mnogi od vas su zapazili radove na obalnom dijelu područja Vila u Dugom Ratu, na prostoru obale nekadašnje tvornice „Dalmacija“, i zasigurno se zainteresirali ŠTO SE RADI I ŠTO SE PLANIRA.
Dakle, dugo smo trpjeli nered na tom dijelu, od bacanja smeća preko zida u "tvornicu“, ostavljanja smeća u brodu koji je tu dugo stajao te razne druge neprimjerene radnje.
Odlučili smo da kao jedinica lokalne samouprave i tim dijelom „zagospodarimo“ kako nam to propisuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Plan nam je da u I. fazi, kao što ste i vidjeli, srušimo zid, uklonimo dio zemljanog materijala, izravnamo taj pristup odgovarajućim materijalom kako bi se stvorio dio površine za šetnju. Također bi uklonili i dio raznog otpada koji se nalazi na tom prostoru planiranom za uređenje, te ogradili prostor pomorskog dobra prema zemljištu na kojem je Projekt uvala obavljala gospodarsku djelatnost.
Kako smo i naveli, namjera ovog našeg zahvata je uređenje tog prostora ali i definiranje granice pomorskog dobra i stavljanja pomorskog dobra na opću uporabu", poručuju iz općine.
 
Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji izvješća o prijetnjama planetu za 2023. godinu, pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum (WEF) koji počinje u ponedjeljak, 16.01.2023., a koji se svake godine održava u švicarskom zimovalištu Davosu uz sudjelovanje globalne elite, tj. oko 1.200 stručnjaka i čelnika koji donose odluke važne za cijeli planet.
Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja, a koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.
- “Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane” - stoji u priopćenju.
- “Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti. Druge su velike prijetnje “polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”.
Rizici obuhvaćaju pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati prema predviđanjima iduće dvije godine Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja, jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu. Takva kretanja štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena i urušavanja bioraznolikosti", navodi se u studiji WEF-a. Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer “prozor za akciju brzo se sužava” ...
 

Siroti smo i siromašni

Trideset godina vam pričaju laži kako su važni zastava, grb i himna. Trideset godina vam ispiru mozak sukobima partizana i ustaša. Trideset godina pijete tu priču o vanjskim simbolima države koji ne znače ništa ako ta država ne može osigurati primjerene plaće radnicima, dignitet umirovljenicima, skrb nemoćnima, školovanje mladima i razvoj poduzetnicima. Uvjeravali su vas u bolju budućnost, ali u njoj vas zapravo čekaju sramotne mirovine, nepostojeća skrb za starije te djeca i unuci koje gledate preko mobitela jer su morali napustiti Hrvatsku kako bi se poslovno i privatno ostvarili.
Trebala je samo jedna promjena, iz kune u euro, da shvatimo koliko smo standardom zaostali i koliko smo s našim prihodima jadni i nikakvi. Ova tablica srodnih zemalja govori sve, ali baš sve. Smiješni smo i siromašni i prema susjednoj, bliskoj i usporednoj Sloveniji. Prema ovima drugima navedenima da i ne spominjemo. Kada shvatite ove iznose i razlike, a u usporedbu čak i nisu uključene one najbogatije europske zemlje, shvatite da su nam deset godina uzeli Milošević i četnici, a onda 20 godina HDZ i SDP, piše Goran Vojković, kolumnist Indexa.
 
Ivanišević, Frano, hrvatski javni djelatnik i etnograf (Jesenice u Poljicima, 1.I.1863. – Jesenice u Poljicima, 4.VI.1947.). Župnik u Vranjicu, Solinu i Jesenicama; narodni zastupnik u Carevinskome vijeću u Beču (1907–11). Osnivao seoske blagajne, borio se za uvođenje glagoljice u liturgiju i dr. Pisao o gospodarskim, društvenim, prosvjetnim i političkim pitanjima. Monografija "Poljica: narodni život i običaji" (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb, 1903–10; Split 1987) osobito je vrijedan etnografski izvor o životu i tradicijskoj kulturi poljičkoga kraja s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće. Pokrenuo i uređivao Pučki list, Zadrugar, Pučke novine, Pučku prosvjetu.

Gornji paragraf izbaciti će Vam Hrvatska enciklopedija, naš Google prije Googlea, o legendi našeg kraja - don Frani Ivaniševiću. Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice i okolni kraj, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu 'Poljica, narodni život i običaji' jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija.
Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša fabrika u Dugom Ratu. U Poljicima je tada vladalo pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde u Duće polju i Naplovinama uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od poljičke zemlje i trgovine i da će ta tvornica u Duće polju zapošljavati njihovu dicu...
U godini kada obilježavamo 115. godina Dugog Rata, odnosno 115. godina od početka gradnje Fabrike, naše tvornice karbida i cijanamida, oko koje je nastalo naselje Dugi Rat, danas gradić i sjedište istoimene općine, valja se prisjetiti čovjeka koji je uz talijanske investitore iz društva "SUFID" najzaslužniji za nastanak i fabrike i mjesta oko njega - don Frane Ivaniševića.
U nastavku članka prenosimo članak iz 2018., razgovor Ines Brajević, novinarke Dalmatinskog portala s Antom Ercegovićem, našim poznatim brodarom iz Orija koji se dobro sjeća don Frane Ivaniševića i svega što je napravio za svoje misto i mještane...
 
Saborska zastupnica iz redova Centra Marijana Puljak komentirala je danas situaciju koja je nastala nakon uvođenja eura, piše Dalmacija Danas.
- "Vlada je, kao i sve dobre projekte do sada, uvođenje eura pripremila vrlo aljkavo. Prvih dana svjedoci smo općeg kaosa u državi, kojeg možda Vlada potiče. Za taj kaos Vlada optužuje poduzetnike i trgovce. Krenula je s najavama drastičnih mjera prema njima, međutim danas u zaključku Vlade vidimo da je spušten gard te da je dana preporuka da se cijene vrate na staro stanje, prije uvođenja eura.
Uvođenjem eura, građani su postali svjesni, uspoređujući se u istoj valuti sa susjednim državama, koliko su plaće u Hrvatskoj niske, a cijene visoke te kako je vladavina HDZ-a u 30 godina dovela Hrvatsku među tri najsiromašnije zemlje u Europi. Dakle, za gospodarstvo u banani nisu krivi ni poduzetnici ni trgovci, kriva je Vlada, kriv je HDZ. To se sada jasno vidi, građani imaju priliku usporediti plaće i cijene s drugim državama i jasno vide gdje nas je doveo HDZ", kazala je Puljak...
 

Kupci mogu uzvratiti udarac! I to žestoko!

Trebamo li kukati što su pojedini trgovci i obrtnici iskoristili prelazak na euro za dozidavanje cijena? Već ciljano i svjesno nazidanih u prosincu za božićno-novogodišnju žetvu i što bolju pripremu za eurostart?
Baš i ne. Umjesto kukanja, a još manje plakanja državi da nas obrani od zločestih i pohlepnih trgovaca, treba uzvratiti udarac. Masovno i svom snagom. A imamo je puno, iako je nismo svjesni. Više od države i više od trgovaca. Kažu da vrč ide na vodu dok se ne razbije. E pa neka se razbije njima. Trgovcima. I svima što nazidavaju cijene. O glavu.
Kako? Ne previše teško ako znamo što trebamo i možemo učiniti. Ovo je tržišna ekonomija, a ne planska. I ne ni blizu monopolska. Jako puno je trgovačkih igrača na tržištu koji se nadmeću za privlačenje kupaca unutar ukupne kupovne moći koja ima jasan limit.
Puno je i obrtnika koji pružaju razne usluge. Ugostitelja, frizera, kozmetičara... A potrošači smo mi. Mi odlučujemo od koga ćemo kupiti i koju smo cijenu spremni platiti. S tim da mi, kupci, danas imamo i moćno oružje. Moćnije od svega što je postojalo u prošlosti. Ime mu je internet, a prezime društvene mreže. One sve zapasuju, sve registriraju, munjevitom se brzinom šire i, što je najvažnije, vrlo brzo kažnjavaju "zle" trgov..momke. Ako mi to hoćemo. Moćno "topništvo" protiv ružne pohlepe, dakle, imamo. Treba samo snažno zapucati.
Treba masovno početi uspoređivati cijene trgovačkih lanaca i obrta, dnevno dijeliti, širiti i prosljeđivati te informacije svimai svakome. Nastat će medijski bum. Vrlo brzo iskristalizirat će se najgori muljatori u eurotranziciji, najspremniji na podvale i obmane.
Treba ih iz dana u dan isticati. Udarati gdje ih najviše boli. Zaobilaziti njihove trgovine u velikom luku. Kupovati kod korektnih i stalno objavljivati tko su. Tek tada će tržište proraditi u vašu korist. Nema toga poduzetnika koji može izdržati masovni negativni udar potrošača. Dobit će bačeni bumerang s prevelikim cijenama ravno u glavu. I umjesto zarade, početi knjižiti pad prihoda, uz toliko loš tržišni imidž da ga nikakav marketing neće moći ispeglati. Jedini način da se operu, kako se ne bi dogodilo da ih kupci predugo zapamte kao “zle” momke, bit će sniženje cijena, akcije, ulagivanje...
Riječju, crne liste na društvenim mrežama jače su od svega. U to su se već uvjerili brojni političari na izborima. Uvjerite u to i trgovačke lovce u mutnom!   
 
odilo se ono što je valjda svima (osim tragično naivnima) odavno bilo jasno - ulazak Hrvatske u eurozonu iskorištenje za veliko povećanje cijena. Trgovci, a pogotovo mali obrtnici, poput vlasnika frizerskih salona, kvartovskih kafića i dućana, značajno su povećali cijene svojih roba i usluga. I ne, ne radi se o famoznom zaokruživanju cijena, riječ je o pravoj pljački. Jer daje riječ o prvome, onda" nas jutarnja kava u kvartovskom kafiću ne bi stajala 1,40 eura (10,5483 kune) već 1,20 eura. Naime, prije samo tri dana ista kava u istom kafiću stajala je 9 kuna, odnosno 1,1945 eura. Umjesto zaokruživanja na 1,20 dočekalo nas je "zaokruživanje" na 1,40.
Mogli bismo slične primjere redati unedogled, ali nema smisla. Stvar je jednostavna i sasvim jasna - frizeri, ugostitelji i trgovci jedva su dočekali 1. siječnja da nam pod "zaokruživanje" podvale još jedno veliko povećanje cijena, piše Marko Špoljarić, novinar Jutarnjeg lista u svojoj kolumni.
Sve te vijesti o novogodišnjem povećanju cijena strašno su razbjesnile premijera Andreja Plenkovića i njegova ministra gospodarstva Davora Filipovića. Odmah su sazvali krizne sastanke, sjevaju priopćenja,...
Zaključno, svaka raprava oko povećanja cijena mogla bi se svesti na tvrdnje trgovaca, ugostitelja i obrtnika da do poskupljenja nije došlo zbog zamjene kune eurom, već zbog dvogodišnjeg inflatornog pritiska kojim su i oni izloženi, a posebno zbog povećanja cijena struje, plina, goriva i rada.
 

Obećanje blijedi.. ali sritno brzocestaši!

Iznad grada Omiša, poviše kanjona rijeke Cetine, u tijeku je izgradnja mosta koji je dio omiške zaobilaznice. Podsjetimo kako je riječ o projektu vrijednom 180 milijuna kuna, a do proljeća sljedeće godine bit će završena ta dionica duga 3,5 kilometra.
No, ovaj most, odnosno zaobilaznica, neće biti rješenje gorućeg prometnog problema u Hrvatskoj, a to je nepostojanje brze ceste od Omiša prema Splitu. Omiška zaobilaznica, moguće je, manjim će dijelom rasteretiti promet magistralom, ali će itekako opteretiti lokalnu cestu od Žrnovnice preko Srinjina i Tugara do skretanja za Zakučac i Omiš.
Bilo kako bilo, na temu nedosanjane brze ceste danas se oglasila saborska zastupnica Marijana Puljak.
- "Sretan Božić i nova 2023. godina svima vama dragi članovi grupe Brza cesta Trogir Omiš! Još jedna nam godina prolazi, a Brza cesta se samo povremeno spominje u državnim planovima. Obećanje kako je to najvažniji projekt nakon Pelješkog mosta blijedi kad pogledate državni proračun gdje nema ozbiljnih novaca za ovu cestu. Svejedno, mi se i dalje nadamo da će netko kad tad shvatiti važnost ovog projekta za pola milijuna ljudi koji gravitiraju toj cesti. Sretno nam svima skupa u borbi za BCTO!" - poručila je Puljak u FB grupi "Brza cesta Trogir Omiš", objavivši staru fotografiju pojedinaca koji se i dalje, zasad uzaludno, bore za ovu cestu ...
 

Izmjene Zakona o radu donose niz novina

Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje. Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.