Boris Jokić: Ljudima je dosta nazadnjaštva

Bivši voditelj Ekspertne radne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu Boris Jokić u razgovoru za portal Novosti: Kada me pitate kako komentiram uspjehe svih onih koji su rušili, pomislim kako su i oni nečiji roditelji. Kada malo razmisle o svemu, bez obzira na pozicije na kojima se sada nalaze, shvatit će da su rušeći tuđi rad rušili sebe.. Iza cijele priče o građenju institucija i povratku institucijama krije se jedno veliko ništa. Mi smo društvo koje dugoročno urušava institucije, a to najviše čini upravo politika. Međusobno si svakog dana sve manje vjerujemo.. Katolička je crkva, kao i Pravoslavna crkva i Islamska zajednica, davala podršku reformi. Različite udruge koje se predstavljaju kao vjerničke imale su problema s reformom. Kada zaronite malo dublje, jasno je da je ideološki obrazac često samo maska, a da je u Hrvatskoj, kao i drugdje, ideologija gotovo isključivo novac..
 

Projekt podizanja razine financijske pismenosti

Ministarstvo financija s Finskim institutom za javno upravljanje pokrenulo je projekt podizanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, vrijedan 250.000 eura, a financirat će ga EU i državni proračun. Finska ima jednu od najviših stopa financijske pismenosti u Europi te je na drugom mjestu, iza Francuske, a Hrvatska zauzima 29 mjesto od 31 zemlje. Bolje obrazovani ljudi bolje razumiju financije. Finci su dosta oprezni kada se radi o financijama i žele izbjeći dugovanja. U Hrvatskoj puno ljudi ne zna osnove financija. Ne zna, recimo, kako funkcioniraju mirovinski fondovi, gdje uložiti svoja sredstava i slično. Tu nam finsko iskustvo može puno pomoći, rekao je Branko Baričević, voditelja Ureda predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
 

Prvih 7.000 BBC micro:bit računala stiže u škole

Nenad Bakić je objavio plan aktivnosti projekta BBC micro:bit - STEM revolucija i najavio slanje prvih 7.000 primjeraka BBC micro:bit računala školama i ustanovama Croatian Makers lige. BBC micro:bit – STEM revolucija je novi projekt Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) koji je do sada bio najpoznatiji po organiziranju Croatian Makers lige - natjecanja iz robotike koje okuplja preko 360 škola, udruga, knjižnica i drugih ustanova po Republici Hrvatskoj i otprilike 8.000 njihovih učenika i učenica. BBC micro:bit je uzbudljiva nova tehnologija koju su razvili BBC, Microsoft i drugi partneri upravo s ciljem masovne uključenosti u osnovnim školama, ne samo u STEM području, nego i u dizajnu, umjetnosti i ostalim predmetima. STEM revolucijom želimo je masovno uvesti u hrvatske škole, saznaje N1 TV.
 

Razvoj medijske pismenosti

U procesima donošenja odluka ključnu ulogu za što kvalitetnije sudjelovanje građana imaju mediji, bilo da je riječ o informiranju građana o tome da je određeni proces donošenja odluka u tijeku (kao i o načinima i uvjetima za sudjelovanje u istom) ili pak o tome da se putem medijskog sadržaja vezanog uz teme na koje se određeni proces odnosi građane dodatno informira o pojedinostima temeljem kojih građani mogu izgraditi vlastite stavove i mišljenja. Kvalitetna informacija kao i način na koji je oblikovana ključna je i za utjecaj na (ne)motivaciju građana za sudjelovanjem u procesima bitnim za njihov život. Nepotpune ili u potpunosti netočne informacije, izvlačenje iz konteksta ili uvrštavanje u neki drugi, potpuno neadekvatni kontekst, neprikladna oprema teksta (naslovom, fotografijom, videom ili ilustracijom), izbor sugovornika/ca,.. samo su neki od primjera (ne)svjesne manipulacije onih koji informaciju konzumiraju. Pogotovo nas živcira kad to rade mediji, iako smo deklarativno od medija digli ruke odnosno ponosno smo zaključili tko više vjeruje medijima. Publikacija "Čitajmo između redaka - Priručnik za razvoj medijske pismenosti", nastala kao rezultat obrazovnih aktivnosti za učitelje i mlade koje provode udruge GONG i Kurziv, tu bi zaintersiranima, a pogotovo mladima mogla pomoći u razumjevanju medijskih poruka u ovom svijetu informacijskog obilja, ali i svijetu punom "alternativnih činjenica" i "polu-istina". Publikacija je dostupna je za slobodno preuzimanje i dijeljenje i možete je slobodno preuzeti ovdje. Publikacija obuhvaća pet tematskih poglavlja: medijsko obrazovanje i pismenost; abeceda medijskog polja: medijski sustav i politika; kritičko čitanje medija; produkcija – stvaranje medijskog sadržaja; javne komunikacije o obrazovnima aktivnostima i aktivnostima u zajednici. Svaka tema obrađena je u teorijskom dijelu nakon kojeg su navedeni korišteni izvori koji su ujedno i preporuke za daljnje istraživanje pojedine teme, a nakon toga i preporuke vježbi za mlade koje su primarno namijenjene srednjoškolskom uzrastu, ali ih se može prilagoditi i za druge dobne skupine mladih, piše Darko Čop na stranicama splitske InfoZone.
 

Kako pripremiti studente za tržište rada

Kako povezati obrazovanje i tržište rada? Kako povezati studente s poslodavcima? Što je sa studentskim praksama? Na ova i slična pitanja koja su ključna upravo u današnje vrijeme rastuće stope nezaposlenosti mladih i njihovih odlazaka u druge države u potrazi za poslom tijekom četvrtka pokušalo se odgovoriti u sklopu okruglog stola "Kako pripremiti studente za tržište rada". Panel je organiziran na Ekonomskom fakultetu u Splitu u sklopu predstavljanja inicijative HUP-a i EBRD-a: Tjedan Inicijative privatnog sektora za mlade. Inicijativa odražava zajednički napor pružatelja usluga obrazovanja i poslodavaca, uz prepoznavanje važnosti rješavanja neusklađenosti vještina mladih ljudi i širenja gospodarskih mogućnosti u procesu tranzicije prema konkurentnom, tržišno orijentiranom gospodarstvu, koje podržava dugoročno održiv rast.
 

Predavanje: Kurikularna reforma ili propast

Napravimo od republike prošlosti republiku budućnosti. Izgradimo bolju Hrvatsku, to je više nego moguće. Naš je uvjet da struka bude neovisna, ako 10 godina postoji 'zaštitna ograda', onda ima nade. Nije kurikularna reforma borba desnice ni ljevice, zaboravite to. To je borba dvije perspektive, napretka i nazadnjaštva. Vrijednosti su znanje nasuprot bahatosti i plagiranju, identitet, odgovornost nasuprot laganju, solidarnost i integritet, poštivanje, zdravlje i poduzetnost. Zamislite društvo s tom vizijom i vrijednostima. Možda je opasno, ne odgovara političkim elitama.. Ova država je zemlja boljeg svijeta. Malo nam treba. Možemo li stati zajedno? Splićani, boduli, vlaji, Hercegovci, ljubavnici, gubitnici, frajerice, doktorice, novinari, vjernici, ateisti, agnostici, konzervativci, liberalni, kćeri i sinovi... sve što nam se baca u lice je prošlost koja služi za kontrolu budućnosti. Napravimo od republike prošlosti republiku budućnosti. Izgradimo bolju Hrvatsku!
Ovo su samo neke od misli koje je bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme dr. Boris Jokić poslao s nadahnutog predavanja održanog u četvrtak u hotelu Park u organizaciji Rotary Cluba Split, piše Dalmatinski portal.
 

Osigurajte milijun kuna za svoju školu

Europski socijalni fond raspisao je natječaj 'Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja', koji je otvoren do 27. ožujka ove godine. Poziv na dostavu projektnih prijedloga usmjeren je na razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje podizanjem razine informacijske pismenosti učenika osnovnih i srednjih škola. Prijaviti se mogu osnovne i srednje škole. Da, i naša! Provedbom različitih aktivnosti koje uključuju razvoj i provedbu novih kurikuluma s područja informacijske pismenosti, izvođenje projekata i projektne nastave, opremanje školskih knjižnica, stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika, uz intenzivan rad s učenicima, unaprijedit će se razvojni potencijali škola. Specifično, škole će projektnim aktivnostima podići razinu kompetencija svojih djelatnika za inovativne pristupe poučavanju te razviti i uvesti nove kurikulume koji će dovesti do razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Ukupni iznos Poziva je 26.775.000 kuna, a po projektu se može dobiti od 500 tisuća kuna do milijun i 500 tisuća kuna..
 
Na predavanju "Tijelo u ogledalu" predstavit će se rezultati istraživanja koji pokazuju u kojoj mjeri mediji utječu na to što mladi grada Splita misle o sebi, odnosno uspoređuju li se s medijskim slikama idealnih tijela. Predavanje će se održati u utorak, 31. siječnja, u 19:30 u Klubu Zona. Predavanje se održava u ciklusu Mala škola sociologija u sklopu kojeg Imaginacija - splitsko društvo sociologa jednom mjesečno u Klubu Zona održava predavanja o aktualnim društvenim pitanjima. Prvostupnica sociologije Ivona Pehar predstavit će rezultate gore navedenog istraživanja te što mladi grada Splita misle o sebi, odnosno uspoređuju li se s medijskim slikama idealnih tijela. - Budući da su mladi dobna skupina koja je najranjivija i najpodložnija raznim utjecajima, tako mediji imaju najviše utjecaja upravo na njih. Najveća važnost se pridaje vanjskom izgledu i vanjštini, a ostale stvari su skoro nebitne. Mediji kao što su internet, televizija, reklame i oglasi, nude savjete kako izgledati savršeno i imati savršeno tijelo; samo takvo tijelo je formula za sretan i ispunjen život - objašnjava Zvonimir Parać iz udruge Imaginacija, upozoravajući da upravo zbog takvih sadržaja, mladi mogu potpuno izgubiti kontrolu nad svojim tijelima i prepustiti se mišljenju tzv. stručnjaka, te iskriviti sliku o sebi.
 
Zašto se čudite što je premijer Andrej Plenković čvrsto stao iza svog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića? Da, shvatili smo, plagijator je. Čuli smo i sumnje da je to možda netočno, ali u te je sumnje vrlo teško povjerovati. U raspravi o Barišiću gubi se iz vida ono najvažnije. Barišić može biti čak i loš znanstvenik, ali ključno je pitanje hoće li biti dobar ili loš ministar znanosti i obrazovanja. Jedan od ključnih trenutaka u informatičkoj povijesti bio je kad je Xerox na svojim fotokopirkama izmislio funkciju copy-paste. Kamo sreće da će to Barišić svesrdno koristiti i kao ministar. I tu zapravo popis Barišićevih poslova tek počinje. Zašto nismo tehnički opremili škole (a potpisali smo sporazum s Microsoftom)? Zašto Hrvatska nema privatne institute? Zašto ne uvede vlastiti pandan američkog SBIR-a i time kreira model inovativne javne nabave koji bi podupirao razvoj u Hrvatskoj? Zašto ne reformira Zajednicu tehničke kulture? Zašto ne inzistira da sve pokretačke industrije u Hrvatskoj postanu ujedno i vertikalne industrije u Strategiji pametne specijalizacije? Dobrih primjera reforme znanosti i obrazovanja u Izraelu, Finskoj i Švedskoj ima na pretek. Inovativnost tamo raste, a u Hrvatskoj pada. Barišiću, primi se posla! Copy-paste!.., piše Bernard Ivezić na stranicama Poslovnog dnevnika.
 
Akcija je uspjela. Kupnjom ulaznica i donacijama za popunu fonda knjiga školske knjižnice omiške osnovne škole "Josip Pupačić" u jednoj je lijepoj večeri prikupljeno čak 13 tisuća kuna. Više od tisuću Omišana i prijatelja čitanja i knjiga okupilo se u nedjelju navečer u novoj sportskoj dvorani na Ribnjaku kako bi svojim prisustvom i plaćenom ulaznicom na malonogometnoj utakmici između domaćina "Olmissuma" i makarskog prvoligaša "Novo vrijeme", pomogli prikupiti sredstva za kupnju knjiga. U sportskom dijelu večeri domaćini, oimiški MNK Olmissum, vodio je s dva gola prednosti doslovno do posljednjih minuta utakmice, kada su gosti iz Makarske ipak uspjeli izjednačiti. Iz dvorane su domovima svi otišli zadovoljni, djeca će dobit knjige kakve zaslužuju, gledatelji su se izvrsno zabavili uz sport i revijalni zabavni program, a domaće snage futsala pokazale su da je pred njima svjetla budućnost..
 
S obzirom da možemo zaboravit na bilo kakvu reformu školstva u državnom aranžmanu, jedina šansa za budućnost naše djece su edukacija i projekti koje možemo sami financirati i organizirati, ili pomoći drugima koji imaju vremena a prije svega volje za to da takve poduhvate provedu u djelo. BBC Micro:Bit po Micro:Bit, veća šansa za bolju budućnost bar nekih od naše djece! Croatian Makers (IRIM - Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih), najveća inicijativa u hrvatskom školstvu, i to u STEM području, pokrenula je "crowdfunding" kampanju kojoj je cilj (u prvoj fazi) prikupiti 60.000 U$D i donirati barem 3.600 micro:bitova u barem 360 škola i ustanova uključenih u Croatian Makers ligu, što su zahvaljujući sjajnom odazivu uspjeli ostvariti u nepuna 24 sata! Sada kreću na još veći cilj - prikupiti 100.000$, s čime će uključiti više od 500 ustanova u projekt, a samo o nastavnicima ovisi da li će se u projekt (ako već nisu) uključiti i naše škole u Oriju, Omišu, Podstrani.. BBC micro:bit je uzbudljiva nova tehnologija koju su razvili BBC, Microsoft i drugi partneri upravo s ciljem masovne uključenosti u osnovnim školama, ne samo u STEM području, nego i u dizajnu, umjetnosti i ostalim predmetima. Reforma školstva u praksi, u STEM području, tako da svako dijete dobije primjerak najmodernije tehnologije i pripadajuću edukaciju. Hakiranjem sustava iz 19. stoljeća prečicom u 21.! Da, može se i u Hrvatskoj! I (zasad) bez podrške institucija čiji se čelnici terete za plagiranje.
 

Svi za lektiru

U nedjelju 22. siječnja odigrat će se prijateljska donacijska utakmica malonogometnih klubova OLMISSUM Omiš i NOVO VRIJEME Makarska u gradskoj sportskoj dvorani Ribnjak u Omišu. Utakmicu i cjelokupnu akciju organizira OŠ Josip Pupačić, a tvrtka Studenac d.o.o. je partner u akciji kojoj su se odazvala brojna omiška poduzeća s namjerom obnove dotrajalog knjižnog fonda školske knjižnice. U poluvremenu utakmice nastupit će plesna skupina "Korak po korak", Taekwando klub Omiš te školske mažoretkinje. Svojim dolaskom podržite ovu akciju.
 

U ponedjeljak opet u školske klupe..

Drugo polugodište školske godine za naše osnovce i srednjoškolce počinje u ponedjeljak, 16. siječnja 2017. Nakon blagdana i zimskog odmora naši će školarci opet vedri i čili u školske klupe na Oriju, Omišu,.. Praznici su prebrzo prošli, a valjda će do ponedjeljka i ova hlada zima malo popustiti..
 
Portal Index.hr pokrenuo je akciju prepisivanja - poziva sve profesore, nastavnike i učitelje da dozvole prepisivanje na ispitima i seminarima, te diplomskim, magistarskim i doktorskim radovima, sve do smjene ili ostavke ministra plagijatora, Pave Barišića. -  "Barišić ne može predstavljati Hrvatsku u međunarodnoj zajednici i samoj Hrvatskoj. Trebaju se uvesti novi standardi u Hrvatskoj"  - kazao je znanstvenik Ivan Đikić, koji je o slučaju ministra Barišića razgovarao i s premijerom Plenkovićem. Ni drugo oko u "vladajućoj glavi", HDZ-ov partner MOST, još ne vidi, ili se ne želi javno izjasniti, oko "čudnovatog slučaja" ministra Barišića, koji je jučer na sjednici Vlade kolegama predstavio, khmm.. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima!? WTF?
Komentirajući "slučaj Barišić", premijer Plenković je poručio kako ministar u ovom trenutku ima njegovo povjerenje. Podsjetio je kako ga je ministar  znanosti i obrazovanja  Pavo Barišić  uvjeravao da se radi o tiskarskoj pogrešci zbog koje je iz rada ispuštena jedna fusnota, pogreška koja je u drugim verzijama rada ispravljena. - "Vidimo i u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja", rekao je Plenković i dodao  kako ima onih koji ministra kritiziraju, ali i onih koji ga podupiru smatrajući da napravljena pogreška nije i plagijatorstvo.  
 

Splitsko sveučilište dijeli 125 stipendija

Sveučilište u Splitu raspisalo je natječaj za dodjelu 125 stipendija studentima Sveučilišta u Splitu za akademsku godinu 2016./2017. Stipendije će se dodjeljivati za razdoblje od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2017., a ukupni godišnji iznos stipendije po studentu iznosi 9600 kuna, odnosno 800 kuna mjesečno. Prijave na natječaj za dodijelu stipendija podnose se do 20.siječnja 2017. i to osobno ili preporučenom poštom, na adresu Sveučilišta (Livanjska 5, Split).