Župa sv. Luke evangeliste ugostila je u nedjelju navečer u crkvi Sv. Ante u Dubravi emeninente intelektualce, povjesničare koji su govorili o poljičkim "dokumentima, vapajima iz povijesti da se imena tih mjesta i ljudi koji su se o toj zemlji brinuli, trudili, radili i znojili da prežive, ne zaborave". Bio je to prvorazredni i izvanserijski kulturni događaj i uspješna prezentacija dviju povijesnih knjiga, doc.dr. Mehmeda Kardaša s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu "Poljičke isprave I" i "Pisani spomenici poljičkog sela Dubrave" koju je priredio Ivica Čotić, piše portal Dalmacija Danas. Na predstavljaju su bili i akademik Radoslav Tomić, doc.dr.sc. Marko Rimac te Zorica Muše iz omiškog Centra za kulturu. Crkvene klupe bile su dupkom pune zainteresiranih Poljičana, a navedene knjige pune preslika starih dokumenata originalno proizvedenih od 1507. do 1884. godine, najvećim dijelom za vrijeme čuvene Poljičke republike tj. Poljičke knežije.
 

Promocija monografije KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat

Promocija monografije KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat - promocija ukoričenih zabilješki i fotografija o 50+ godina pjesme i plesa, koncerata, nastupa, u Dugom Ratu, diljem Hrvatske i Svijeta, pa smotri, festivala, putovanja diljem Svijeta, uz pregršt uspjeha, dogodovština, lijepih uspomena i zanimljivosti..., a koje je u knjigu sabrao Vlade Zemunik, održati će se na 55. rođendan KUD Dalmacija Dugi Rat, u utorak, 8. ožujka. 2022. Da, baš na Dan žena, u 19:00 sati dođite u nekadašnju kino dvoranu "Dalmacija" na prigodni plesno - pjevački program i predstavljanje monografije našeg KUD-a, rad Vlade Zemunika i uređivačkog odbora, a poslije druženja s svojim primjerkom monografije svratite i na prigodni domjenak u prostorijama KUD-a. Vidimo se!
 
Slavljenje Nove godine je jedan od najstarijih običaja. Po nekim kazivanjima prvi koji su slavili su bili Kinezi, po drugim su to bili stari Germani ili Rimljani. Stari Germani su slavljem obilježavali smjenu godišnjih doba. Kako zima u njihovim zemljama počinje sredinom studenog kada se završava žetva, okupljali su se i veselili zbog obavljene žetve i predstojećeg odmora. Tako je, kažu, nastao veliki praznik: početak Nove Godine. Nakon osvajanja Evrope, Rimljani su promijenili početak slavljenja nove godine na prvi siječanj. Novu godinu su slavili kao simbol početka novog života i novih nada za budućnost. Taj običaj i značenje zadržali su se do današnjih dana.
Suvremenici, dobri poznavaoci mitologije i simbologije, kažu da Nova godina simbolizira regeneraciju univerzuma, obećanje novog rasta, čežnju za obnovom i počinjanje iznova, piše Kaštela.org.
Astronomska godina, to je znano, period je u kojem naš planet Zemlja obiđe putanju oko svog Sunca (revolucija) i traje približno 365 dana. Na bazi ove činjenice napravljeni su mnogobrojni kalendari: kineski, židovski, muhamedanski, ruski, sijamski, etiopski, iranski, julijanski i gregorijanski (reformirani julijanski).
Praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati utjecaj na događanja tijekom cijele godine i da ćemo ono što učinimo na dan Nove godine činiti tijekom cijele godine.
Stari Slaveni su obožavali vatru kojoj su pridavali natprirodne moći. Ukrašavali su trešnjeva stabla i palili svijeće u čast bogova plodnosti. Vatrom su istjerivali zle duhove, odvraćali nesreću od doma i prizivali dobre sile. Buka koja se pravila u ponoć puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i loncima imala je za cilj da odagna zle duhove iz stare godine.
Nova godina, bez obzira kada je slavili ili s kojim običajima ju dočekali, uvijek je simbol novog početka, novih mogućnosti i prilika koje želimo u životu za nas i naše bližnje.
 
Upravo bi tako naši pređi, Poljičani poštovani, jedni drugima čestitali Badnju večer i Božić, a kako su se pripremali za ovaj najveći i najveseliji blagdan u godini, kako su se družili i proslavljali, pročitajte u nastavku iz pera našeg velikog poljičkog etnografa, prosvjetitelja, dobrotvora, političara i svećenika Frane Ivaniševića rođenoga u Jesenicama 1. siječnja 1863. koji je život i običaje Poljičana zabilježio u svojoj nenadmašnoj etnomonografiji "Poljica – narodni život i običaji" iz koje u nastavku članka prenosimo prigodni ulomak Svetkovine čitavoga kraja (str. 360-367.)..
 

Kako su u Dalmaciji Božić svetkovali naši stari

Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun.  Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg.
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime...
 

Stigla nam je zima

Što je zimski solsticij? Pada li uvijek u isti dan? Ako ne, zašto je pao baš danas, na ovaj lipi, sunčani, prosinački dan? I tko ga voli, a tko ga slavi i zašto, a tko mrzi kao ja... Tiho, pjesma kaže, na prstima, stigla nam je zima... i što ćemo sad? Svi u toplo? Nee.. Svi na snijeg? A covid potvrde?
Stigla nam je zima, danas popodne, kažu, točno u 16:20. I ne lažu. Ajme koja nepravda, svitu! Australcima je danas stiglo ljeto, a nama zima! Pa kako ćemo ovako naprijed... oni su ionako već godinama u lock(o)downu, što će njima lito?! Ne bi bilo zgorega da ih službeno posjeti naš prčeviti El Presidente i pokuša dogovorit da nam ga posude barenko do Uskrsa. Lito dabome, jerbo ionako ga ne mogu down under uživat kao nekad.. a presidentea slobodno mogu i zadržat.
Danas je najkraći dan u godini i dok sam završio s poslom, dok sam popio popodnevnu kavu ogrijan zubatim dugoratskim suncem s pogledom na piramide šljake, već je pao mrak! To je taj nezvani gost, najkraći dan u godini.
Dobro, mrak je kod nas odavno prečest gost. Neki ne vide ništa ni u podne, a kamoli u 16 sati, neki su pali u svoj mrak dobrovoljno prije par desetljeća. Danas im nema velike štete, danas nam dan traje najkraće. Svjetlo se utopilo u bračkoj brazdi već u 16:20, a mjesec, ta luna što nas prati i igra se s morem, još nije izašao iza Montkemije. Čeka se da Zagor dođe Dalmatincem iz Splita i ponosno stane u svoj bljedožuti krug. Dobro, nama bi bolje došao jedan Batman da nas pokuša izvući iz našeg statusa quo ili barenko iz kaljuže hrvatske "politke & kriminala", no nema nam valjde računati ni na njega, on će tek u rano proljeće svratiti i najprije poharati blagajne splitskih kina...
Svi čekaju proljeće, lito, a nama došla zima, astronomska, a za koji dan će i meteorološka, pa Božić bijeli, mali Isus, sveti Stipan, nevina dječica, sve blagdan do blagdana, pa je najbolje prepustiti se blaženom duhu došašća ili barenko onom našem, starom, ilirskom, dalmat(in)skom, antičkom, uvijek hedonističkom, duhu kojem se u ovo doba godišća slobodno i pustopašno prepuštamo u mnogim kulturama širom i uzduž ove balote, kroz stare običaje, lokalne rituale, raspojasane festivale i stare slavenske legende.
Sjetimo se ovih dana i Peruna i Velesa, naša dva stara praslavenska boga, koji su nekad ljudima na ovom prostoru predstavljali red i kaos, ljeto i zimu, a njihova borba, zapravo smjenu doba, a evo baš danas, na najdužu noć u godini, jedan je od njih je opet preuzeo inicijativu.., oduvijek je u narodu bila važna, samo eto, malo je bilo staroslavenskih evanđelista da nam to zapišu i ostave na nekom skrivenom kožnom svitku ili utisnu kamenom u kamen, ispod neke antičke vile na Krilu ili Glavici koju su naposljetku poharali do temelja nakon što su se lipo pogostili njenim vinom i divljači, vješto iskoristivši izbivanje neopreznog domaćina, talijanskog analognog nomada pred penzijom, koji je sišao dolje, u nedaleko susjedno, primorsko selo, zaliti svoj kupus.
 

Pučki pjevači u Dugopolju

Nakon dvogodišnje stanke, ovog vikenda, 11. i 12. rujna 2021., KUD “Pleter” iz Dugopolja u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira Seminar pučkog tradicijskog pjevanja i svečani koncert pod nazivom “0 Marijo, majko”. Riječ je o višegodišnjoj dobroj suradnji KUD-a “Pleter” i Hrvatskog sabora kulture s uglednim etnomuzikologom dr.sc. Joškom Ćaletom na temu izučavanja hrvatske glazbene baštine. Polaznici seminara sudjelovat će na intenzivnoj dvodnevnoj vokalnoj radionici, te će se predstaviti na završnom koncertu 12. rujna u 19 sati, pozornici ispred crkve sv. Roka. Na seminaru će sudjelovati dvadesetak pučkih pjevača iz Dugopolja, Komiže, Studenaca, Solina, Kaštela, Marine, Splita, Ploča i Komina, a njima će se pridružiti i članovi Vokalnog sastava “Lovor” KUD-a “Korana” iz Slunja. U subotu je održano i predavanje dr.sc. Joška Ćalete na temu “Marijanske i hodočasničke pjesme kao dio repertoara baštine hrvatskog crkvenog pučkog pjevanja”.
 
Nakon nekoliko mjeseci priprema, dogovora i praćenja situacije članovi KUU Mosor Gata stigli su pred otvaranja Dani Ive Marjanovića 2021., a program je raznolik, usuđujemo se reći, za svakoga ponešto. Komedije, plesovi, i pjesma će odzvanjati Gatima sljedećih 4 tjedna. Program Dana potražite u nastavku članka. Dobrodošli!

20.08., petak, 20:30 sati, Gata, župna crkva svetog Ciprijana
Večer folklora i klapske pisme
nastupaju: KUD Putalj, KUU "Mosor" Gata i klapa Salona
svečano zatvaranje DIM-a
 
"Poletila vila prema moru, to je bilo baš u ranu zoru. Pa pozdravlja svoje Poljičane, i želi im svima sritne dane. Ponosita govori i leti – pomoga vas Bog i Jure sveti..."
Izborom Petra Rodića za Velikog Poljičkog kneza te Ante Antičevića, Željka Karamana i Darija Radovića za male knezove, predstavnika Poljičkog stola i nadzornog odbora, zaključen je ovogodišnji Poljički Sabor. Ovogodišnji Sabor u organizaciji Društva Poljičana i ogranka Podstrana, zbog epidemioloških mjera održan je tek krajem lipnja 2021. u Podstrani, na igralištu u Mutograsu. Nakon čak 359. godina Podstrana je tako opet ugostila Poljički Sabor, koji se tradicionalno održava na brdu Gradac u Gatima. No najvažnije je da se tradicija nastavlja, da se obred i prisega i dalje njeguje i održava pod Jurjevim barjakom i pred drvenom škrinjicom u kojoj se čuvaju štambilji i dokumenti Društva Poljičana "Sveti Jure – Priko", koja se brine da tisuću godina stara baština naše Poljičke, mosorske i morske pučke republike još diše... danas već pomalo, na škrge, jedva, ali diše..
Na Saboru Poljičana sudjelovali su i naš župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Ivica Puljak sa suprugom, jesničankom (djevojačko Rakuljić) i saborskom zastupnicom Marijanom Puljak, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović i ostali predstavnici općina i gradova. U kulturnom programu nastupale su klapa “Pasika“ i folklorna sekcija Kulturno umjetničke udruge “Mosor” Gata.
- "Svake godine, tradicionalno, Sabor se održava u dvorani Doma kulture u Gatima u mjesecu travnju uoči blagdana Sv. Jure. No, ove godine Sabor je odgođen za lipanj, uz održavanje na otvorenom" - rekao je novinarima "vječni" Poljički knez Petar Rodić...
 

Korčulanski jedrenjaci

U splitskom Pomorskom muzeju 24. lipnja predstavljena je knjiga "Korčulanski jedrenjaci" autorice Tee Marinović. Napisana kao ljetopis, knjiga obrađuje povijesnu drvenu brodogradnju i pomorstvo od 13. stoljeća do danas.
Drvena brodogradnja je pozicionirala otok Korčulu kao jedno od najvažnijih centara pomorstva na Jadranu. Korčula je izvor, ishodište brodograđevne tradicije na Jadranu koju su širili i na druga mjesta, ali danas na Korčuli nema ni jednog navoza.
Tea Marinović, iznimno aktivna pri udruzi koja njeguje baštinu drvene brodogradnje, godinama je prikupljala materijale i zaronila duboko u tršćanske, bečke, splitske, zagrebačke, Lloydove i bokeljske arhive i na više od 500 stranica, uz faktografiju i bogate ilustracije, vratila u kolektivnu memoriju, čak i Korčulanima, ono što je zaboravljeno. I njezina obitelj dio je te velike hrvatske priče, pojasnila je u razgovoru za Pomorsku večer Hrvatskog radija Split.

Kamo sreće da ova kratka vijestica može "upaliti lampicu" u nekom kulturnjaku i zaljubljeniku u naše, Jeseničke jedrenjake, ili barenko u mudrim glavama po "eko" stožerima naših udruga malih brodara, pa da jednog dana budemo listali i knjigu, svjedočanstvo, o našim salbunjerima, "Mikulama malim", prvim turističkim jedrenjacima, pa sve do današnjih ultramodernih plovećih hotela i kruzera, i na taj način se divili i čuvali našu bogatu tradiciju i promovirali hrabre poduzetničke iskorake naših ljudi od mora.
A još da nam je očistit, urediti i osuvremeniti i ovaj "njihov", odnosno naš, dio kopna, gdje bi nam bio kraj?!