DUGI RAT

Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne Poljičke knežije. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U Gornjim Poljicima tradicionalna priprema za Božić traje i prije početka zime, a od blagdana svete Kate 25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu Badnju večer i u Badnjoj noći. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima Poljica štuju se i danas.
Na dobro vam došla Badnja večer!
Iz diplomskog rada Antonie Perica "Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...

Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne svečanosti u povodu ovoga velikog događanja.  Svečanost je organizirao Savez za Poljica, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.
- "Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Svi znamo da su se Poljičani stoljećima svake godine na Jurjevo okupljali na Gracu i Podgracu u Gatima, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u Poljicima bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i velikoga kneza i vojvodu. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde, te "Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića u kojima se spominje kako 20. lipnja 1756. veliki knez Ivan Pavić izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...

U povodu 57. godina postojanja, blagdana Sv. Josipa i Dana Općine Dugi Rat, KUD "Dalmacija" Dugi Rat priređuje svečani koncert koji će se održati u nedjelju,17. ožujka 2024. u dvorani nekadašnjeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. Vidimo se...

Baš na Međunarodni dan žena, tamo daleke 1967. u Dugom Ratu se osnovalo kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija". Neki su se u to vrijeme pentrali s stotinama drugarica po Mosoru, što je isto tako lipo, no naši Dugoraćani su odlučili s svojim drugaricama početi organizirano plesati, pjevati i družiti se večerima u plesnoj dvorani u našem radničkom mistu koje nije zaboravljalo na kulturno uzdizanje i slobodne aktivnosti. I tako su krenuli zajedno uz probe, nastupe, putovanja, gostovanja, festivale, diljem domovine i svijeta promicati našu bogatu kulturnu baštinu te našu lipu tradiciju prenositi na nove generacije. Rade to oni nesmanjenim elanom i istim guštom i danas kad im je u druženju uz glazbu, ples i pjesmu, ali i naporne probe, prolazi i 50 i neka godina zajedničkog rada. Sve se mijenja, samo par detalja u našem KUD-u ostaje i nakon pustih godina navlas isto: bala se, pleše, svira i dalje, slijede im novi nastupi, nove turneje, nove vježbe, nove fešte i novi rođendani. A idući je već sutra, na Dan žena. Čestitamo 50 i neki rođendan KUD 'Dalmacija' Dugi Rat! Naravno, da ne bude sad neke zabune, ovim šesnim krasoticama sa slike je tek 20-ak ljeta..