Ono što ostaje, uvijek ljubav je

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, Narodna knjižnica Omiš poziva vas na predstavljanje knjige Ivane Plechinger "Ono što ostaje, uvijek ljubav je." Knjiga Ivane Plechinger otkriva nam poznatu glazbenicu, televizijsku i radijsku voditeljicu u jednom novom svjetlu. Autorica nam daje dobra rješenja za osobni rast kroz vlastite primjere, i kako - unatoč teškim životnim trenucima i traumama - živjeti sada i ovdje u zahvalnosti i ljubavi, a ne u strahu. Predstavljanje knjige održat će se u Knjižnici u utorak, 17. 10. 2017. u 19 sati.
 
Već petu godinu za redom i Republika Hrvatska obilježava 23. kolovoza - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Na taj dan Jakoslav David Rojnica iz Ciste Velike posjetio je ponovno Goli otok, stravičnu kaznionicu u komunističkoj Jugoslaviji, u kojoj je proveo "tri godine i pola dana", od 1978. do 1981. godine, jer ga je Titov režim, nakon batinanja i liječenja elektrošokovima u bolnici tijekom istražnog postupka, osudio na strogu kaznu zatvora jer je poznanicima, koji su svjedočili na sudu, dao nekoliko brojeva inozemnog lista "Nova Hrvatska" i knjigu Ive Rojnice. U dokumentarnoj knjizi naslovljenoj "Ja sam 6387", u izdanju splitske web tiskare Redak, Rojnica opisuje svoj boravak na Golom otoku, zatim služenje JNA, život građanina "drugog reda" u Jugoslaviji, te stvaranje samostalne Republike Hrvatske i Domovinski rat (u kojemu mu brat Stipe prolazi kalvariju kao pripadnik specijalne policije RH). Jakoslav David Rojnica je predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, još nema stalni posao niti je dobio pravičnu naknadu za političko uzništvo u bivšoj državi, a u četvrtak, 5.10. s početkom u 19 sati u Narodnoj knjižnici Omiš predstavit će svoju knjigu "Ja sam 6387" o Golom otoku u društvu predstavljača don Ivana Vrdoljaka, Petra Buljevića, Marka Juranovića i voditeljice programa Svjetlane Buljević. Dođite, poslušajte, saznajte.
 
Narodna knjižnica Omiš poziva Vas u četvrtak, 21.9. s početkom u 19:30 sati na predstavljanje zbirke pripovijetki "Pregršt iverja" iz rukopisne ostavštine omiškog pisca, knjižara i prevoditelja Jakova Tomasovića. Knjigu će predstaviti dr.sc. Ivan Bošković, tekstove će čitati Mate Tavrić, a za glazbeni ugođaj zadužen je Silvio Bilić na klasičnoj gitari. Vidimo se.
 

Književni maraton: Podijeljeni gradovi

Udruga Kurs iz Splita poziva vas na proslavu desete obljetnice svog djelovanja na kulturnoj sceni, koja će se održati u srijedu, 20.9. s početkom u 20 satu u klubu Ghetto (Dosud 10, Split). U suradnji s Festivalom Poligon iz Mostara na jednovečernjem će književnom maratonu biti predstavljeni splitski pisci: Olja Savičević Ivančević, Jurica Pavičić, Renato Baretić i Edi Matić, te pisci koji dolaze s njemačkog govornog područja praćeni predstavnicima fondacije Allianz Kulturstiftung: Julia Franck, Lindita Arapi i Thomas Brussig. Gosti večeri su i Ivana Sajko iz Zagreba, Mirko Božić iz Mostara i Anna Best, britanska multimedijalna umjetnica, stipendistica najvećeg hrvatskog rezidencijalnog programa za pisce i umjetnike koji vodi Udruga Kurs. Ovaj međunarodni susret omogućit će publici uvid u najnovije poetike i teme, koje danas dominiraju u europskim književnostima, a istodobno će biti "poligon" za diskusije o suvremenim društvenim temama.
 

Slikar dobitnik nagrade za književnost

Hrvoje Marko Peruzović akademski je slikar iz Splita i dobitnik Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za 2016. godinu. Ta ga je nagrada dovela do poetskoga prvijenca "Nekoga moramo voljeti (kako na webu tako i na zemlji)" (Jesenski i Turk, 2017.) koji će biti predstavljen na KaLibar bestiValu 21. rujna, piše tportal. Hrvoje Marko Peruzović je član HZSU-a i HULU-a Split, a osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na tridesetak samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti.
- Nagrada je nešto što je svakako utjecalo na moj život, čovjek stekne dodatno samopouzdanje i potvrdu da ono što radi ipak ima nekog smisla i određenu vrijednost. Osim toga, jednim potezom postaješ dio jednog novog, ne likovnog umjetničkog svijeta, koji mi je uglavnom bio stran. To je lijepo i neobično iskustvo. Upoznao sam mnoštvo zanimljivih i dragih ljudi. Ostao sam i dalje slikar, jedino sam sada uz to i malo više pjesnik. Čini mi se da to dosta dobro ide jedno s drugim. Pišem i dalje, većinu pjesama još uvijek stavljam na Facebook, ali imam i nešto materijala u bilježnicama koji tek treba urediti. Razmišljam i o tome da na neki način spojim svoje slikarstvo s pjesništvom u jednu zajedničku formu. Mislim da bi to moglo biti zanimljivo. - rekao je Peruzović u razgovoru za tportal.
 
Peti Festival svjetske književnosti (FSK) koji već petu godinu za redom organizira nakladnička kuća Fraktura ugostit će u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna 50-ak autora iz 17 zemalja Europe i svijeta koji će nastupiti u više od 60 festivalskih programa, a otvorit će ga u nedjelju u Zagrebu razgovor s jednim od najistaknutijih suvremenih književnika njemačkog govornog područja Danielom Kehlmannom, dok će splitski program otvoriti gostovanje talijanskog spisateljskog para Monaldi & Sorti. O značaju Festivala svjetske književnosti u kontekstu i drugih sličnih manifestacija govorio je na zagrebačkom predstavljanju slovenski pisac i urednik Aleš Šteger, dok je gost prošlogodišnjeg FSK-a, belgijski pisac Stefan Hertmans govorio o svojem otvorenom pismu Europi, u kojemu problematizira migrantsko pitanje u kontekstu današnjeg globaliziranog svijeta, i u kojemu upozorava i na sustavno potkopavanje mislećeg pojedinca.
 

Predstavljanje knjige 'Sinovi svetog Josipa'

U Narodnoj knjižnici Omiš u utorak, 27.6.2017 s početkom u 20 sati predstaviti će se zainteresiranima knjiga "Sinovi svetog Josipa" autora Tomislava Bašića. Sjećanja i zapisi dragovoljca Domovinskog rata Tomislava Bašića opisuju realno i bez patetike stvarna događanja iz autorovog života kada se kao student povijesti i povijesti umjetnosti iz Šibenika koji je brutalno granatiran, odlučio sa grupom svojih prijatelja dragovoljno priključiti obrani Hrvatske. Literalnu vrijednost romana "Sinovi svetog Josipa" naglašavaju snažni emocionalno složeni odnosi prema majci koja je nedavno ostala bez supruga, obitelji, prijateljima, prvim ljubavima, uvjetovani spoznajom da je vrijeme postalo najdragocjenija valuta koju treba maksimalno brzo trošiti.
 
Trenutno je vidljivo jedno opće nezadovoljstvo hrvatskim političarima, pogotovo kod onih koji misle da je u politici presudna ideologija, a zaboravljaju kako politika na ovim našim prostorima stvarno djeluje. Doktorat Davorke Budimir, knjiga 'Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.', svjedoči o nastanku hrvatske političke elite. Tema je to o kojoj se ne govori puno, a zapravo ima dosta veze i s trenutnim temama i trenutni koalicijama. Knjiga se sastoji od šest velikih cjelina, prva se bavi pojmom elite kao takve, druga cjelina je o hrvatskoj komunističkoj eliti u 1989. godini, treća se bavi parlamentarnom elitom od 1990. do 2000., zatim tu je cjelina o vladama, sljedeća je o predsjedniku Tuđmanu i ljudima oko njega, a zadnja cjelina posvećena je HDZ-u i SDP-u. Ovo djelo je možda problematično za političare, zato jer je ovo knjiga o prebjezima i fluktuaciji stare partijsko-političke elite koja se lagano pretvarala u HDZ i SDP, gotovo nevjerojatno zvuče podaci iz jeseni 1989. koje autorica donosi, način na koji se komunizam raspao organizacijski i u svakom drugom pogledu daleko prije izbora koji su bili u proljeće 1990. Naš najveći problem je u tome što je komunistički način upravljanja društvom i državom uspješno preživio tranziciju. Prilozi u knjizi su više nego fascinantni, poput popisa javnih ličnosti koji su 1990. stali iza SKH-SDP, od kojih su mnogi do danas promijenili mišljenje, a neki su čak izraziti katolici i hrvatski nacionalisti. S druge strane, dok se čita tko je bio u izvornom HDZ-ovom krugu 1989., jedino je još aktivan nepoderivi Vlado Šeks. Kako će vrijeme prolaziti, ova će knjiga dobivati na važnosti i spriječit će neugodan povijesni zaborav. Nadajmo se da će drugi istraživači shvatiti ovo djelo kao poticaj i da će knjiga imati i 'znanstveno potomstvo'..,  piše Mislav Miholek na stranicama portala politikaplus.com
 

IN MEMORIAM: Mirko Tomasović

Potiho, uz tihi pogreb i minimum publiciteta, Hrvatska se ovih dana oprostila od jednog od najvažnijih i najplodnijih filologa koje je imala. Naime, u Zagrebu je u 79. godini preminuo, a potom i tiho pokopan Mirko Tomasović, dugogodišnji profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, vrhunski stručnjak za hrvatsku renesansu, te plodni prevoditelj s talijanskog, španjolskog i portugalskog. Autor gotovo četrdeset knjiga, prevoditelj kanonskih djela, Tomasović je čovjek čije se djelo u hrvatskoj filologiji gotovo ne može precijeniti. Akademik Tomasović je možda i najpoznatiji kao vodeći hrvatski ekspert za Marka Marulića, kojem je posvetio pet knjiga i bezbroj radova, a bio je jedan od ključnih ideatora osnivanja Marulianuma - znanstvene ustanove za izučavanje Marulića u Splitu..
 

Go West

Zoran Vukman, publicist iz Trogira u četvrtak, 11.5. u 20 sati u hotelu "Plaža" u Omišu promovira svoju najnoviju knjigu "Kuda ide Zapad?" koja intrigantno obrađuje suvremene teme iz kuta tradicionalnog svjetonazora. Svi koji žele polemizirati o smjeru u kojem se razvija zapadna civilizacija i mi s njom, dobrodošli su u četvrtak na "čašicu" razgovora. Kao uvod u ozbiljne teme, tribinu će otvoriti domaća klasična gitaristica Željana Jerić, a razgovor s autorom vodit će Ivica Ursić.