U utorak, 28.2., s početkom u 18 sati u popularnoj splitskoj knjižnici na devetom katu(!) stambene zgrade, knjižnici Brodarica, u Klubu čitatelja kojeg vodi Liljana Aviani gostovati će hrvatski književnik Damir Karakaš, a govoriti će se o njegovom romanu "Sjećanje šume". Eto lijepe prigode da posljednjeg dana veljače oni koji baš i nisu ljubitelji karnevala u spokojnom miru splitske knjižnice skinu poslije napornog radnog dana sve svoje maske i prepuste se kratkim pričama Damira Karakaša. Njegov posljednji objavljeni roman, njegova deveta knjiga, sastoji se od 33 kratke priče koje prate djetinjstvo i odrastanje osjetljivog i osjećajnog dječaka u krajnje surovom i grubom okruženju ruralnog dijela Like. Karakaš piše o ličkoj provinciji sedamdesetih i osamdesetih godina, koja nije nimalo idilična, gdje svakodnevni život iziskuje od ljudi snagu i izdržljivost sa potpunim skrivanjem i potiskivanjem osjećajnosti od koje nema nikakve koristi. Sve je tu mračno i bolno, puno trauma i straha, ali i težnje za boljim životom..
 

Umro je Predrag Matvejević

Predrag Matvejević, jedan od najvažnijih i najprevođenijih pisaca i publicista Balkana, ali i Europe, ali i istaknuti intelektualac, preminuo je u četvrtak oko 14 sati u Zagrebu, u 85. godini, nakon duge i teške bolesti. Bio je humanist, kozmopolit, poliglot i aktivist, posjećujući prosvjede do svoje kasne dobi, zalažući se uvijek za ljudska prava, mirotvorstvo i razum. Njegov 'Mediteranski brevijar' preveden je na brojne svjetske jezike, a šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da mu se dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog 'Mediteranskog brevijara'. Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris. 'Brevijar' je koncipiran kao otvorena knjiga o Mediteranu u kojoj se skladno spajaju znanje o moru, obalama i ljudima koje su taj ambijent i njegova povijest dubinski formirali te ‘mediteransko osjećanje svijeta’, osjećaj povezanosti i pripadanja jednom prostorno-kulturnom specifikumu. Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 1932. godine, gdje je završio školu, pa zatim iz njega otišao trajno, da bi mu se često vraćao u tekstovima, intervjuima, fizički. Studirao je u Sarajevu, pa u Zagrebu, u kojem je živio i radio (predavao je francusku književnost) na Filozofskom fakultetu sve do 1991., kada je odlučio otići na nekoliko godina u Pariz, a potom u Rim. Matvejević je doktorirao na Sorbonni, na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), predavao je slavenske književnosti od 1991. do 1994., a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na rimskom sveučilištu La Sapienza, primio je brojne počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji, počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Bez sumnje, karijera je to kakvu imaju samo rijetki. No Matvejević nije bio tek akademski karijerist, dapače suha znanost koja se perpetuira sama unutar sebe nije ga zanimala. Cijeli je njegov rad (knjige, tekstovi, javno djelovanje i izbori) dubinski određen impulsom da djeluje na stvarnost, na politiku i ‘živu’ kulturu, i angažira se kako bi i za druge i za sebe osvojio što više prostora slobode. Protestirao je podjednako protiv progona i srpskih, i hrvatskih, i slovenskih, i muslimanskih intelektualaca u bivšoj državi, braneći samo načelo slobode govora i pravo na različito mišljenje, i to dosljedno. Bio je otvorena duha i široke perspektive, spreman javno se angažirati, kritizirati vlast i ukazivati na društvene anomalije u prezentu. Zbog svega toga često je bio napadan, i od vlasti i od specifične intelektualne klike.
 

ST Bookvica: Jasen Boko o biografiji Dioklecijana

U ovotjednom izdanju splitskog književnog programa Bookvica, koje će se održati u četvrtak, 2. veljače 2017., s početkom u 20:30 sati u splitskom klubu Quasimodo (Gundulićeva 26a/II), voditeljica Patricija Vodopija razgovarat će sa splitskim autorom Jasenom Bokom o njegovoj kontroverznoj biografiji rimskog cara Dioklecijana objavljenoj u izdanju Profila krajem prošle godine. U knjizi "Dioklecijan – Biografija kontroverznoga rimskog cara: reformator ili progonitelj kršćana?” Boko ispreda zanimljivu i uzbudljivu priču o životu ovoga slavnog, ali malo poznatog cara kojemu Splićani imaju itekoliko toga zahvaliti. Na duhovit i uvjerljiv način iznosi niz dosad nepoznatih činjenica o Dioklecijanu, ali i skandalozne tvrdnje kao što je ona da Dioklecijan nije bio velik progonitelj kršćana, kao što to tvrdi katolička crkva koja mu je "podmetnula2 iz vlastitih interesa, a dovodi u pitanje čak i postojanje Sv. Duje kao povijesne osobe. Osim o caru Dioklecijanu, Sv. Dujmu i Rimskomu carstvu u to doba, u Bookvici će biti riječi o manipulaciji povijesnim podacima, o mitovima i legendama u suprotnosti s povijesnim dokazima, o zaslugama, krivnjama i pogrešnim interpretacijama, o usporedbi suvremene politike i ekonomije s onovremenom, o reakciji crkve na ovu knjigu i drugim zanimljivim temama.
 

Izgubili smo najvećeg živućeg hrvatskog pisca

Samo tri i pol mjeseca nakon smrti supruge, također književnice Jele Godlar Brešan, u osamdeset i prvoj godini života umro je i znameniti hrvatski dramski pisac, prozaist i scenarist Ivo Brešan. Jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga rođen je 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. Gimnaziju je završio u Šibeniku, dok je jugoslavistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No cijelog je života pripadao više nego talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je da se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, a umirovljenje je dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života Brešan se posvetio pisanju romana i kratkih priča. Amblematska mu je drama svakako groteskna tragedija “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, napisana 1965., ali praizvedena tek 1971. godine u Teatru &TD, u režiji čuvenog Božidara Violića. Riječ je o jednoj od najuspjelijih hrvatskih drama nastalih u drugoj polovici 20. stoljeća koju su prigrlila i strana kazališta pa je izvođena i u Njemačkoj, Austriji, bivšem SSSR-u, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Švedskoj.., a na domaćim se pozornicama zadržala do današnjih dana. Među dramskim Brešanovim djelima ističu se i drame "Nečastivi na Filozofskom fakultetu”, “Svečana večera u pogrebnom poduzeću”, “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P ”, “Anera”, "Hidrocentrala u Suhom dolu”, “Veliki manevri u tijesnim ulicama”, “Julije Cezar”, “Smrt predsjednika kućnog savjeta”, "Arheološka iskapanja kod sela Dilj”, "Potopljena zvona”, “Utvare”, "Nihilist iz Velike Mlake” i Gnjida”. Brešanove drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika što je privlačilo i publiku i kritiku te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima.
 
Svi će učenici knjigoljupci jedva dočekati kraj ovog napornog polugodišta kako bi imali što više vremena i za uživanje u književnim poslasticama. Nema ništa boljeg od čitanja dobrog štiva uz šalicu vruće čokolade u hladnom zimskom danu. Ako još niste pronašli nešto zanimljivo, nema problema, portal za srednjoškolce i studente donosi prijedlog knjiga, od klasičnih kultnih romana do modernih bestselera koje svakako morate pročitati tijekom ovih praznika..
 
Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara, Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba i Županijska zajednica KLA Splitsko - dalmatinske županije, u povodu Mjeseca knjige i Mjeseca borbe protiv bolesti ovisnosti, priređuju predstavljanje knjige našeg sumještanina Davora Grgata "Zbirka radova objavljenih u Alkohološkom glasniku i na internetskom izdanju www.hskla. hr/ag". Predstavljanje će biti odrržano u utorak, 15. studenoga u 19 sati u Narodnoj knjižnici u Omišu, Punta 1. O knjizi će govoriti Anita Ćudina, Mate Smolić, urednik knjige Mladen Vuković i sam autor Davor Grgat.
 
U prepunoj prostoriji nekadašnjeg Ilirskog Sjemeništa na Priku, upriličeno je predstavljanje knjige "Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska" (bivše Poljičke Republike) koje je zapisao don. Filip Banić (1881. -1885.) o kojoj su govorili akademik Josip Bratulić, i dr. sc. Tanja Perić-Polonijo, a guslar Ivica Marušić, guslio je jednu od prvih pjesama zapisanih iz tog vremena, koje je sakupljao don Filip Banić, (1881- -1885), i što je rukopis na poziv Matice hrvatske bio pohranjen u Odsjeku za etnologiju HAZU, tiskan je tek 2015. godine, i to na inicijativu don Ivana Banića. Predstavljena je i knjiga: "Zbornik o biskupu mons. Ćirilu Baniću, biskupu šibenskom (1951.-1961.)". Riječ je o Zborniku radova sa Znanstvenog skupa o pedesetoj obljetnici smrti našeg velikog poljičanina, biskupa Ćirila Banića, a na prezentaciji su govorili dr. sc. don Slavko Kovačić, dr. sc. don Josip Dukić i mr. sc. don Roko Glasnović.
 

Vrijeme badema: Promocija putopisa Maje Klarić

Povodom Mjeseca hrvatske knjige Narodna knjižnica Omiš poziva na promociju putopisa s hodočašća Camino de Santiago "Vrijeme badema" autorice Maje Klarić, uz projekciju fotografija s putovanja. Krajem 2010. godine u 35 dana Maja Klarić prehodala je 880 kilometara dug put, a dojmove je zabilježila u knjizi. Promocija knjige i pojekcija fotografija održat će se u utorak, 8.11. u 19.00 u Narodnoj knjižnici Omiš.
 
Povodom Mjeseca hrvatske knjige Narodna knjižnica Omiš poziva vas u četvrtak, 27.10.2016. s početkom u 19.00 sati na književni susret s dr. Zdenkom Čorkalo, autoricom čija su književna djela nastala radom u bolnicama Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata. Uz autoricu sudjeluju i Ksenija Prohaska (glumica HNK Split) te Ante Nadomir Tadić Šutra (književnik i skladatelj).