Svjedoci smo i ove godine raznih apsurda u našem turizmu i raznih događanja, koje možemo okarakterizirati kao opću ludnicu u trci za novcem i uništavanju našeg toliko vrijednog resursa – turizma. Svjedoci smo kao i svake godine kako turisti „rezerviraju“ svoj dio plaže ručnicima. Svjedoci smo kako i dalje kronično nedostaje parkinga u našim turističkim destinacijama. Svjedoci smo kako sad odjednom kada smo poznati i puni turista, više ne odgovaraju neki turisti tj. njihovo ponašanje. Svjedoci smo kako nam je super kada imamo veliku zaradu od turista, no pitamo se jer baš moraju tako glasno puštati glazbu i tulumariti tijekom večeri. Spomenuti problemi, kao i razno razni drugi, samo su još jedan dokaz kako nam nije stalo do turista i turizma te kako se turizmom ne bavimo, nego nam se i dalje događa. Da, svi ti problemu proizlaze iz jedne žalosne činjenice, da kao turistička destinacija gdje se turizam događa desetljećima i dalje se ne razvijamo strateški tj. strateški ne razvijamo turističke destinacije...,  piše Goran Rihelj na portalu HRTurizam. Pročitajte..
 
Ide nam dobro ali.. Ovako neobično pitanje u godini kada bilježimo pojačan interes sa gotovi svih ključnih tržišta, čini se suvišnim. Zaista hrvatskom turizmu pušu povoljni vjetrovi “u krmu”,pa se, i zbog tog razloga, sve vrti oko turizma, turizmom se svi žele baviti, turizam “spašava hrvatsku ekonomiju”. Brojke su iz godine u godinu bolje u svakom pogledu i privlače nove i nove investicije, uglavnom u smještajne kapacitete. Ipak, staro iskustvo kaže “kada ti ide jako dobro, moraš raditi još više”, odnosno “dobra žetva” nije razlog za “zapuštanje zemlje”. Na žalost intenzitet investicija u građevine ne prati u jednakoj mjeri i ulaganje u ljude. Ljudi su trošak. Nužno zlo. Što zbog jedne od najvećih stopa doprinosa na plaću u Europskoj uniji, što zbog pohlepe vlasnika turističkih kompanija, turistički i ugostiteljski radnici u Hrvatskoj imaju prosječno najniže plaće. Onda kada rade, a rade sve manje. Zastupljenost sezonskih radnih mjesta u velikim kampovima i hotelskim kompanijama kroz dvadeset godina višestruko je uvećana. Rad na neodređeno privilegija je tek rukovodećih kadrova, svi ostali bi trebali sa prosječnom sezonskom zaradom od 16 – 20.000 kn živjeti 12 mjeseci. To bi značilo da, u najboljem slučaju, sezonski radnici u turizmu mjesečno raspolažu sa 1.600,00 kn. Da je ovaj iznos i dvostruko veći , još uvijek bi bio daleko ispod hrvatskog prosjeka koji se kreće oko 5.400,00 kn. Plaće u uslužnim djelatnostima, u koje spada i turizam, niže su od prosječnih za više od trećine. Sve navedeno dovoljno je motivirajuće da stručni i sposobni turistički i ugostiteljski radnici svoju egzistenciju potraže izvan granica RH, u zemljama gdje su ova zanimanja deficitarna ali i cijenjena. Turistička industrija traži hitno donošenje mjera za “uvoz” radne snage. Pitanje je da li bi i te mjere pomogle. Naime sadašnje plaće i uvjeti rada u Hrvatskoj malo kome su atraktivniji od uvjeta u zemljama u koje i sami hrvatski građani odlaze “trbuhom za kruhom”. Kada se uspoređuje neto i bruto plaća, prema nekim informacijama, bugarski i rumunjski radnici, na primjer, zaposleni u talijanskim tvrtkama koje obavljaju usluge u Hrvatskoj, ostvaruju bolje plaće kao talijanski zaposlenici nego što bi imali plaću kao hrvatski zaposlenici..., piše Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, u izvrsnom komentaru naše turističke stvarnosti objavljenom na portalu HRturizam.hr
 

Podstransko ljeto 2017 - Program

Vrata u kulturni život Podstrane i ovoga su ljeta širom otvorena svim posjetiteljima. Pozivamo Vas da uđete i prepustite se čarima podstranskih pozornica. Očekuju Vas bogata scenska, glazbena, zabavna i sportska događanja te pučke fešte i kulinarski susreti, koje su za Vas organizirali Vaši podstranski domaći i njihovi gosti. Dobrodošli na Podstransko ljeto 2017.! Program događanja je u nastavku..
 

HGSS: Dear tourists, Welcome to Croatia! (2)

Hrvatska gorska služba spašavanja uputila je na društvenim mrežama upozorenje inozemnim turistima koji planiraju ljetovati na hrvatskoj obali.
 
Ministarstvo turizma objavilo je rezultate programa dodjele bespovratnih potpora u 2017. godini pod nazivom 'Konkurentnost turističkog gospodarstva' putem kojega će sa ukupno 24 milijuna i 896 tisuća kuna sufinancirati 606 projekata usmjerenih na podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva na području svih županija Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena povećanju kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoju novih proizvoda u destinaciji, održivom razvoju, internacionalizaciji poslovanja, korištenju novih tehnologija i sl. Korisnici sredstava su subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge te fizičke osobe - privatni iznajmljivači. - Želimo ojačati ponudu, ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeti produljenju turističke sezone - istaknuo je ministar Gari Cappelli..
 
Usred turističke sezone mijenjaju se tri Zakona kroz javnu raspravu. Ministarstvo turizma pokrenulo je treću javnu raspravu, nakon Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata koji bi po novome omogućili tzv. robinzonski smještaj u obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima i domaćinstvima te Zakonu o boravišnim pristojbama, pokrenula javnu raspravu na novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Kako ističu iz MINT-a, s ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja uvjeta za pružanje usluga u turizmu, Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je stavljen na javnu raspravu. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s Direktivom (EU) 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-Savjetovanje do 26. srpnja 2017. Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje zakona s Direktivom (EU) 2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do 1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online poslovanja, na način da se stvara potreba veće transparentnosti i pravne sigurnosti za putnike i trgovce. Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, ali i na smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju.. Uključite se u javnu raspravu ovdje.
 
Udruga Žrvanj iz Žrnovnice i Planinarsko društvo Perun iz Podstrane, proteklih mjeseci uključili su se u izradu poučnih, turističkih staza kojima žele doprinijeti turističkoj ponudi Podstrane, ali i Žrnovnice koja administrativno pripada Gradu Splitu. Na taj žele obogatiti ponudu svog područja i lokalnom stanovništvu pomoći u uređivanju njihovih povijesnih staza čime žele povećati ukupan broj rekreativaca i turista, piše portal DalmacijaDanas. Akcijom čišćenja i označavanja, odnosno markiranja kasnoantičke staze koja spaja Žrnovnicu i Podstranu i prolazi kroz kanjon Vilar s druge strane asfaltne ceste, uspjeli su napraviti i očistiti kružnu stazu koja vodi do brda Perun. Kružna staza ide od centra Žrnovnice - rimski put kroz Vilar - sv. Jure na brdu Perun - plaža u Strožancu - šetnjica uz rijeku Žrnovnicu, te se vraća u centar Žrnovnice. U šetnji ovom stazom susrest ćete se i s morem, rijekom, planinom kulturnom baštinom, te gastronomskom tradicijom kojom Žrnovnica obiluje, a sve ovo je vrlo privlačno  stranim turistima i domaćim planinarima. – Ovaj projekt je star 10 godina i konačno se realizirao. Bit će i kartografiran  na poticaj Turističke zajednice općine Podstrana koja je od Gorske službe zatražila izradu zemljovida Podstrane u koji jednim dijelom ulazi i Žrnovnica – kazao je Ivica Lolić član uprave Udruge Žrvanj i član Planinarskog društva Perun.
 
Iznajmljivači, prelistajte i preuzmite vrlo koristan priručnik za sve Vas iznajmljivače privatnog smještaja. Priručnik je napisala naša sumještanka Ana Brničević, a izdala izdala turistička zajednica naše županije. U njemu će te naći na pregršt smjernica, savjeta i ideje kako urediti smještaj, kako komunicirati s gostom, odgovora na najčešća pitanja iznajmljivača, pa sve do popisa svih obaveza za iznajmljivače te liste najpopularnijih portala i agencija za oglašavanje. Neke od "potvrda", poput lječničke za iznajmljivača, srećom više nisu potrebne, pa ne bi bilo zgorega da se u novoj verziji priručnika uskladi tekst sa akutalnim nametima i obvezama, te da se doda i kazalo sadržaja (indeks) priručnika radi lakšeg korištenja.
 

Kako unaprijediti turističku infrastrukturu?

Sustav hrvatskih turističkih zajednica teritorijalno je vezan uz jedinice lokalne i regionalne samouprave, financira se isključivo iz boravišne pristojbe i turističke članarine, ali kao obvezatno izdvajanje temeljem zakona. Ti se prihodi raspoređuju na način da 65% ostaje u mjestu, 10 % županijskoj zajednici, a 25% nacionalnoj turističkoj zajednici. Od onih 65% lokalnim turističkim zajednicama, 30% se uplaćuje na račun jedinice lokalne samouprave. Što se samih zadaća turističkih zajednica općina, gradova i županije tiče, one su zakonom propisane na gotovo identičan način s razlikom u obuhvatu prostora i subjekata. Hrvatska turistička zajednica ima zadaću nacionalne promocije u inozemstvu, ali i stalne edukacije djelatnika iz sustava, stalno istraživanje tržišta, konzultacije sa strukovnim udrugama, koordinacija aktivnosti zajednica iz sustava, razvoj selektivnih oblika turizma, itd. Zakon o turističkim zajednicama trebao bi različito tretirati i usmjeravati aktivnosti zajednica na lokalnoj razini od onih na regionalnoj pa bi se raspodjela sredstava trebala rukovoditi prema zakonskim obvezama djelovanja. Djelovanje bi pak trebalo biti vezano uz konkretne akcijske planove koji su proizašli iz strategija razvoja turizma. Dakle lokalne turističke zajednice (udružene) trebale bi voditi razvojne projekte zadane akcijskim planovima. Regionalne bi trebale biti zadužene za "paketiranje“ i "marketiranje“ regionalnog proizvoda uključivši i labeling odnosno brendiranje, a nacionalna turistička agencija/organizacija bi zapravo trebala biti nacionalna vladina agencija tijesno povezana s vanjskotrgovinskim poslovima i financirana iz javnih proračuna. Djelatnici te agencije bili bi državni dužnosnici. Tada bi svatko radio svoj posao, imao za to osiguran novac, svi bi imali konkretne ciljeve i konkretnu odgovornost. Gospodarski subjekti bi mogli biti članovi turističke zajednice na način da plaćaju članarinu i koriste benefite robne marke i marketinga destinacije i destinacijskih proizvoda. Možda sam otišao predaleko, mnogima se neće svidjeti moja razmišljanja, ali nakon odvolontiranih više od 20 godina u sustavu Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore i 28 godina radnog staža u privatnom sektoru kao poduzetnik i istraživač turističkih destinacija, uzimam si za pravo postaviti pitanje iz naslova koje muči svih i o kojemu ovisi dosizanje zacrtanih ciljeva s početka ove kolumne.., piše Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK, na stranicama portala HRTurizam, specijaliziranog za turizam..
 

HGSS: Dear tourists, Welcome to Croatia!

Dear tourists, Welcome to Croatia! We are the Croatian Mountain Rescue Service (CMRS). Google it. You might need us. We hope not. During your visit here, especially if you prefer to spend your time in nature (and in Croatia we do have that, big time! And it is great! Huge! Greatest ever!) we would like you to pay attention to a few things as it follows.
-  The air is clean, the sky is blue, the sea is great, mountains are high and then you get lost. Who you gonna call? 112 (emergency number in Croatia) and not GhostBusters.
- As much as we appreciate you and we hope that you do it yourself, please do not overestimate your skills. Doing so usually starts the “shit hit the fan” situation and then we end up driving you home. Sounds like a love song, but it is not. We'd prefer that you enjoy your holidays without us.
- The moment you put your flip-flops on your feet, hiking mode is off. Trust us on this one.