Polumaraton kanjonom Cetine

Povodom Svjetskog dana turizma, Turistička zajednica grada Omiša u suradnji s gradom Omišom organizira rekreativnu utrku i polumaraton kanjonom rijeke Cetine, koji će se održati u subotu, 30. rujna 2017. godine s početkom u 10 sati.  Tako se polumaraton trči kroz kanjon Cetine četiri puta po 5,274 kilometra do izletišta Radmanove mlinice u ukupnoj dužini od 21,097 km. Rekreativna utrka se trči 3 kilometra uzvodno ravničarskom trasom kanjona Cetine i natrag do starta - Poljičkog trga, dijela povijesne jezgre Omiša (ukupno 6 km). Obje utrke počinju u 10 sati. Organizatori i domaćini svim sudionicima osiguravaju obrok, dok će oni najuspješniji biti nagrađeni novčanim nagradama, peharima i medaljama. Utrka je u sustavu natjecanja Hrvatske udruge za cestovno i planinsko trčanje HUCIPT. Ovim posezonskim sportsko-rekreativnim događanjem grad Omiš potvrđuje se kao izvrstan domaćin za sve goste željne aktivnog odmora i rekreacije. U neposrednom okruženju pruža im se cijeli niz mogućnosti uživanja u raftingu, kayakingu, paraglidingu, trekingu, hikingu, slobodnom penjanju, canyoningu i zip-lineu.
 

Tko je pretvorio apartmane u mali hotel požalio je

Do 2020. godine Hrvatska je trebala dobiti još bar 200-tinjak malih obiteljskih hotela što bi povećalo zaposlenost, turistički prihod, omogućilo gospodarski rast destinacije i dulju sezonu, a u isto vrijeme broj apartmana istodobno trebao je stagnirati ili se smanjivati, no događa se ubrnuto, upozoravaju mali hotelijeri koji će i ovu godinu jedva preživjeti, unatoč nikad boljoj popunjenosti. Razlog je u propustima države jer nije provela gotovo nijednu mjeru poticanja malog hotelijerstva pa male i obiteljske hotele regulativa gotovo izjednačava s velikim hotelima. Obiteljski smještaj, s druge strane, ne treba udovoljavati brojnim standardima koje imaju mali hoteli, znatno su niži troškovi poslovanja, manji rizik i znatno brži povrat investicije, piše Poslovni dnevnik.
 
- "Skrenuli smo prema mlađim turistima, partijanerima, no mi smo zemlja malih odredišta s gostima koji traže mir. Razmišlja se samo o širenju kapaciteta i infrastrukture a nemamo kontrolu ni nad čime, ni na što nismo fokusirani, nemamo nikakvu strategiju, ništa nismo napravili, uključujući i prilagođavanje klimatskim promjenama - a ako neka strategija i postoji, ona je negdje u ladici" - zaključuje bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Pročitajte..
 
Hrvatska je pobjednik natjecanja u izboru za najbolje kuće za odmor u Europi (Best Holiday Home in Europe) gdje su hrvatski objekti odnijeli pobjedu u čak četiri od osam kategorija, a Hrvatska je imala i najviše finalista - čak 12 od ukupno 64. Istarska Vila Vista Zamask, bivšeg ministra turizma Veljka Ostojića, pobijedila je u kategoriji najoriginalnijih kuća za odmor, Vila Sreser s Pelješca najbolja je kuća za odmor na samoj obali, Vila Falcon Rook iz Konavala najbolja je kuća za obiteljski odmor, Vila Vadedija kraj Žminja najbolji je objekt s wellnessom. Ovdje su fotografije svih 4, a ovdje fotografije svih 12 hrvatskih finalista, dok se ovdje nalazi svih 64 finalista natjecanja.
 

O optimizaciji weba za tražilice

Turistička zajednica naše županije poziva na SEO konferenciju  "Optimizacija weba za tražilice" koja će se održati u Hotelu Park u Splitu u četvrtak 14.09.2017. s početkom u 10:00 sati. Ulaz je besplatan, a konferencija je namjenjena hotelijerima i turističkim agencijama.
Kako optimizirati web stranicu za tražilice? Što je on-site SEO? Kako napisati kvalitetan tekst, članak kojeg vole tražilice i turisti? Kako istraživati ključne riječi? Kako objave na društvenim mrežama pomažu pozicioniranju web stranice na tražilici? Kako SEO može sniziti cijenu oglašavanja i uštediti? Koliko je važan link building danas?
Ako Vas zanimaju odogovori na gornja pitanja svratite na konferenciju..
 

Studija nosivih kapaciteta SDŽ

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je temeljem javnog natječaja objavljenog u lipnju ove godine sklopila ugovor i naručila od Instituta za turizam znanstveni stručni materijal koji će odgovoriti na pitanja čega u turizmu i infrastrukturi naše županije ima dovoljno, gdje smo u "minusu", koliko ima prostora za rast. Studija bi trebala biti gotova do proljeća 2018. godine i dati odgovor na ta pitanja. Na temelju analize sadašnjih smještajnih kapaciteta, mogućnosti prihvata i uređenja plaža, prometne i komunalne infrastrukture te prirodnih i kulturnih resursa saznati ćemo koliko maksimalno može biti noćenja i dolazaka turista na području županije tijekom godine, a posebno u "špici" sezone u srpnju i kolovozu, a da boravak gostiju ne ugrozi održivi razvoj i kvalitetu života lokalne zajednice. Isto tako,utvrdit će se i koliki je maksimalan broj smještajnih kapaciteta u pojedinim dijelovima županije s obzirom na njezine prostorne specifičnosti. Cilj izrade Studije jest definirati ukupni opteretni smještajni kapacitet za područje svakog od šest klastera u županiji, kažu u Institutu za turizam, koji će izračunati nosivi kapacitet Splitske rivijere i posebno grada Splita, Omiške rivijere, Makarske rivijere, Dalmatinske Zagore, te otoka Brača, Hvara i Visa.
 

Gole brojke i kreativne statistike

Naša županija po svojim je rezultatima i odličnom turističkom prometu u kolovozu ostala i dalje u samom vrhu turističkih regija u zemlji. Tako je samo u kolovozu temeljem podataka sustava eVisitor Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo 892.328 gostiju koji su realizirali 5.969.680 turističkih noćenja, što je za šest posto više u dolascima, odnosno sedam posto više u noćenjima nego lani. Glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija završava s impresivnim brojem od 2.791.556 dolazaka što je 13 posto više nego lani i 15,7 milijuna noćenja. Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je i dalje na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji u kojemu je u prvih osam mjeseci bilo 2.031.003 noćenja. Makarska je imala 1.284.076 noćenja što je 13 posto više nego lani, čime su se ta dva grada smjestila među hrvatskih Top 20 turističkih odredišta. Odlične rezultate bilježi i zračna luka Split u kojoj su do sada bila 2.123.209 putnika što je za 24 posto više nego lani i time je postala prva zračna luka po prometu u Hrvatskoj. Najviše noćenja u prvih osam mjeseci ostvarili su gosti iz Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije.
Srećom, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je temeljem javnog natječaja objavljenog u lipnju ove godine sklopila ugovor i naručila od Instituta za turizam znanstveni stručni materijal koji će odgovoriti na pitanja čega u turizmu i infrastrukturi naše županije ima dovoljno, gdje smo u "minusu", koliko ima prostora za rast. Valjda ćemo tako imati  "kreativnije" i suvislije informacije o utjecaju sve masovnijeg turizma na život i infrastrukturu te svekoliki (ne zanemarujući ni financijski) boljitak lokalnog stanovništva.
 
Svjedoci smo i ove godine raznih apsurda u našem turizmu i raznih događanja, koje možemo okarakterizirati kao opću ludnicu u trci za novcem i uništavanju našeg toliko vrijednog resursa – turizma. Svjedoci smo kao i svake godine kako turisti „rezerviraju“ svoj dio plaže ručnicima. Svjedoci smo kako i dalje kronično nedostaje parkinga u našim turističkim destinacijama. Svjedoci smo kako sad odjednom kada smo poznati i puni turista, više ne odgovaraju neki turisti tj. njihovo ponašanje. Svjedoci smo kako nam je super kada imamo veliku zaradu od turista, no pitamo se jer baš moraju tako glasno puštati glazbu i tulumariti tijekom večeri. Spomenuti problemi, kao i razno razni drugi, samo su još jedan dokaz kako nam nije stalo do turista i turizma te kako se turizmom ne bavimo, nego nam se i dalje događa. Da, svi ti problemu proizlaze iz jedne žalosne činjenice, da kao turistička destinacija gdje se turizam događa desetljećima i dalje se ne razvijamo strateški tj. strateški ne razvijamo turističke destinacije...,  piše Goran Rihelj na portalu HRTurizam. Pročitajte..
 
Glasnim povikom i oštrim napadom, sinoć je, po jedanaesti put za redom, započela Gusarska bitka u Omišu. U gusarskom obračunu je, kao i svake godine do sada. sudjelovalo više od stotinu naoružanih “Omiških gusara” i “Mlečana”, kao i pripadnika povijesnih postrojbi “Kumpanjija" iz Blata na Korčuli, "Trombunjera” iz Dubrovnika te straha i trepeta s Klisa - “Uskoka”. Nakon svečanog mimohoda povijesnih psotrojbi, započela je rekonstrukcija gusarske bitke koja je iz godine u godinu sve zabavnija tisućama posjetiteljima koji se načičkaju uokolo omiške gradske luke. "Mlečani" na velikom jedrenjaku uplovljavaju u gradsku luku, dok se omiški gusari s malih brzih brodica vješto prikradaju i napadaju jedrenjak. Premda Mlečani izgledaju nadmoćniji na kraju slijedi obrat koji uvijek iznova oduševi sve posjetitelje.. Nakon bitke Omišane je uz uobičajene količine vina do dugo u noć nastavljao zabavljati popularni "vučko" Jasmin Stavros, piše Slobodna Dalmacija..
 

Strme planine, rijeka, more... i gusar, Omiški gusar

Široka ramena, ispijeno lice. Marama na glavi. Vjerojatno ne crna, već bijela. Na licu ožiljci od mača i noža, uspomene iz nemilosrdnih borbi, pojačani od soli, sunca... Bijela platnena košulja. Grubo platno. Dob? Možda 25 godina. Nije živio puno duže.Tako je izgledao omiški gusar. Gusar oko kojeg bi se mogla zavrtjeti lijepa turistička priča. Svi smo nešto čuli. U drevnom Omišu živjeli su gusari. I to je to. Kraj. Uz Cetinu, na obali, novinar Večernjeg lista Srđan Hebar sjedi s Petrom Buljevićem koji ima omišku kulturu i povijest u malom prstu. Pokušava portretirati gusara i napisati priču. Ovdje, baš tu gdje mi sad sjedimo i pijemo kavu, gusari su – radili. Nisu se oni smatrali gusarima. Bila je to tada legalna ekonomija! Tko nije plaćao putarinu, odnosno prolaz morem, kao mi danas autocestu, oni bi ga napali. Ili danas, ako ne platiš parking u Omišu – odmah dobiješ kaznu. Tko je plaćao? – Dubrovčani su plaćali. Njih nisu napadali. Splićani su im, recimo, palili brodove jer su ih napadali. U Omišu su tada na vlasti bili knezovi Kačići.. Gusari su u to doba kada su na Jadranu gradovi, uz Omiš, bili još Split, Trogir, Zadar, Dubrovnik, Kotor i slavna Venecija, s drugih brodova uzimali zlato, vino, ulje, začine, vunu, šećer...