DUGI RAT

Nema članka, nema novosti, a uokolo sve se "izdogađalo"... i ljeto, kulturno ili radno, turistice, nove gužve pred Lavom, najnoviji porezi, a ni ljetni harač se još nije stigao izbrojiti i u kese staviti, a već nam sinjaju stanove, apartmane, Plenki hajduče! Nećeš razboj..., pogotovo sad kad je opet oko velike Gospe naš Hajduk opet ispao iz Europe, ali barenko je papa amenovao Međugorje, Mamićima je i bez toga dobro, jer sunce radi u svih 16, ali Dinamu nije nešto najbolje ovih dana, no puno je gore u DP-u koji se raspao na pola (a dugo je i potrajalo), Centar pak ima staro/novo predsjedništvo i još uvijek ga ne ljubi Slobodna (jer nije platio), a  famoza brza cesta, spas ljetni naš, nam je opet planski malo usporila, mogla bi bit gotova pred kraj stoljeća, kojeg?, nije rečeno, ma nije valjda zbog marčapije šefa Škorića?, a valjda će brzo i obilazno-obećavajući Butko doć na red kod Uskoka, a evo je i Ursula već sastavila svoju novu ekipu i dok se nove europske milijarde bacaju u ratni požar u Ukrajini - pa neka gori i sve izgori! - navija se za nove gluposti europljana u svih 16 u Washingtonu, a nama nikad kreditno bolje procijenjenim hrvatima je pomalo, šotobraco kao da neće, s zapada, iz pravca Đenove, već stigla mlada jesen... a popratilo se ovdje na portalu nije ništa od mjeseca sedmog... što se to događa s portalom?! Gdje su ti unerednici, (besplatni) novinari, ljenčine, neradnici?

Otišli na godišnji, a da nisu ni pozdravili vjerne čitatelje?!

(S prvom većom burom, ne brinite, vratiti će se oni... pred tipkovnice... puni volje... Valjda.)

- "Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost" - glavna je poruka kampanje Europskog parlamenta uoči europskih izbora. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj predstavio ju je radi poticanja birača na izlaznost. Podsjetimo, izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja 2024., a posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje porast interesa.
Hmmm... u Hrvatskoj je na zadnje euroizbore izašlo svega 30% birača, teško da će u nedjelju biti puno bolje.
Podsjetimo se, Hrvatska je ušla u EU nepripremljena za otvoreno tržište rada, dogodio se odljev najproduktivnijeg dijela populacije. Hrvatska politika nastojala je to pitanje riješiti mjerama na nacionalnoj razini, a ne u europskoj politici. Kohezijski fondovi s 0,3 posto europskog BDP-a nisu sredstva dovoljna za rješavanje ovog problema i nameće se pitanje oblika i načine kompenzacije za zemlje koje gube stanovništvo. Krize unutar EU, s obzirom na različiti stupanj razvoja i položaja članica, su asimetrične. Kakvu će politiku naši zastupnici zastupati u ovom pogledu? Može li naša politika napraviti nešto u Bruxellesu, u savezništvu s državama članicama koje imaju isti problem? Kako će se naši zastupnici postaviti u Europskom parlamentu prema ključnim pitanjima sutrašnje Europe? Složenom ekonomskom i geopolitičkom odnosu prema Kini? Novom rastu europske ekonomije, koja bi trebala biti predvodnik svijeta u većini novih tehnologija u 21. stoljeću, a ne samo u fantomskim "zelenim"? Svekolikom odnosu prema SAD? (pogotovo ako na tamnošnjim izborima pobijedi Trump?). Nezdravom odnosu koji je danas gotovo pa.. podanički? Redefiniranju euroatlantskog sigurnosnog kišobrana, NATO-a, iz agresivne vojne organizacije pod strogom američkom kontrolom u sigurnosni blok europskih zemalja, blok u kojem uz njih sudjeluju i surađuju, a ne šefuju kao danas, i naši atlantski prijatelji SAD, UK, Kanada?
Promjeni agresivog (NATO) stava o ratu na istoku Europe, u Ukrajini? Je li i hoće li netko od naših parlamentaraca biti i protiv nasilne militarizacije Europe? Je li netko moža i za mir u Ukrajini? Za povratak diplomaciji, pregovorima, razgovorima kao načinima rješavanja problema među državama i blokovima, smirivanju situacije koja već ozbiljno prijeti da nekontrolirano eskalira u... nuklearni rat? A onda su sva gornja pitanja suvišna...  

Hrvatski glasači mogu u nedjelju birati za kadidate s jedne od 25 lista političkih stranaka, a po anketama kao favoriti izbora se ističu sljedeće: HDZ, SDP, Možemo, Most-Suverenisti-HSP i DP.
Ima li na izbornom listu netko kojeg možete u nedjelju bez grča u želucu, s obzirom na gore navedeno, zaokružiti?
Ili ćemo opet za Ričarda, ma baš nas briga!, kad je bal nek je barenko maskenbal! A glazba nek i dalje glasno svira dok europski Titanik polako klizi prema ukrajinskom glibu, a hrvatsku mladost planiraju opet vojačiti (uz izmjene Ustava, dakako, za izbacivanje priziva savjesti) za novi put bez povratka, opet u Galiciju...

Unatoč desetljetnoj masmedijskim topničkoj pripremi i garniturama bezličnih (wannabe) europolitičara, koji nam se posvodušno nude, ja i dalje čekam na nekog crnog labuda (ma na jato labudova!) koji će lobirati u Europarlamentu za smirivanje ove ratne paranoje, militarizacije Europi, situacije u Ukrajini i na našim granicama, nekoga tko će glasno i bez pardona početi zagovarati mir u Europi, uz povratak dijaloga i diplomacije, uvažavanja drugih (a ne samo eskalacije, prijetnje, bombe, dronove, rakete...) te početi nešti konkreto raditi i na strateškoj autonomiji Europske unije i njenoj novoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja će se prije sveg oslanjati na svoje (danas umrtvljene) resurse, uvažavati ponajprije interese europskih naroda i susjednih naroda, naroda Ukrajine i Rusije, a ne samo interese SAD i agresivne (geo)politke (pro)padajućeg hegemona (i njegove vanjske politke koja je potpuno u službi američkog vojno-industrijskog kompleksa). 

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.

Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..

Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!

Jučer su se održali parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Mnogi su očekivali da će isti biti uzbudljiviji od prosjeka prije svega iznenadnom objavom predsjednika Zorana Milanovića, nekadašnjeg premijera iz redova SDP-a, da se i sam uključuje u utrku kao de-facto glavni akter oporbene koalicije pod nazivom "Rijeke pravde". Ta lijevo-liberalna koalicija, u kojoj su se uz SDP nalazile i stranke Centar, HSS (Hrvatska seljačka stranka) i još nekoliko manjih, istupila je kao jedina konkretna šansa da se s vlasti sruši vladajući HDZ koji upravlja zemljom.
Dugoraćani su, kao i većina hrvatskih birača, najviše glasova dali HDZ-u.
Je li sve gotovo? Nije.
Ali zar HDZ nije već jasan pobjednik ovih izbora? Tako izgleda, da, ali u politici je svašta moguće pa tako i vrlo "neprirodne" koalicije. Jasno, u ovom slučaju morala bi se stvoriti jedna zaista neprirodna koalicija ljevice i desnice da bi se gurnulo HDZ u opoziciju. Ne događa se često, ali nije neviđeno.
Birači su odradili svoje. Sada kreće žestoka borba za skupljanje mandata "na hrpu" kako bi se došlo do čarobnog broja od 76. Do većine u Saboru i mandata za sastavljanje vlasti, Vlade.
Što ako nitko ne može sastaviti većinu? Zna se što u tom slučaju slijedi, novi izbori, ali to će potrajati. Takve mogućnosti, manje vjerojatne, bi se pak u ovoj situaciji najviše preplašio HDZ, koji pada, a moglo bi predstavljati šansu drugima koji rastu. Ipak, čak i revizija u nekom budućem datumu, čini se, ostavila bi jako tešku slagalicu, a možda će netko morati pregaziti razne ideološke smjernice ne bi li došao do vlasti. Ili da bi podržao potencijalnu manjinsku Vladu.

Fejsom se dijeli gornja ilustracija Tomice Kralja koja bi svima koji nemaju pojma za koga glasati na predstojećim parlametarnim izborima mogla biti od pomoći. Da, šaljivi je to prikaz koji neodlučne birače vode od pitanja o najvažnijem Hrvatu u povijesti do stranke kojoj su najbliži. Ima tu svega - od pitanja o pomama i rajčicama, do klimatskih promjena, mise, špageta, svete nedjelje, shizofrenije, korupcije, strahe od cjepiva, a i od žena.
Podsjetimo, 17. travnja, u čistu izbornu srijedu (jer dolaze rijeke pravde), ove godine Hrvati izlaze na izbore za Sabor.

Ako se pitate tko se najviše javlja za riječ u Saboru i koje su stranke najaktivnije? Htjeli biste doznati da li su vladajući održali obećanje iz prošle kampanje? Postoje načini kako na jednostavan način doći do odgovora za koje niste ni znali da postoje.
Na stranici ImamoPravoZnati (https://imamopravoznati.org/) možete ostvariti zakonom zajamčeno pravo na informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima. Vrijedni volonteri Gonga prikupili su adrese svih mogućih javnih službi pa će Vaš upit pronaći pravu adresu. Ne dozvolite da vas političari vuku za nos, informirajte se.
Parlametar (https://parlametar.hr/) je stranica kojom možete pratiti rad svakog zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru. Štoviše, analitički alat dati će vam odgovore i na to koji zastupnički klubovi su najpodložniji jednoumlju pa njihovi zastupnici nikada ne glasaju protiv linije (HNS, HSLS i HDZ).
Osim upita tijelima javne vlasti, na stranici PopraviTo (https://popravi.to/) možete prijaviti probleme na javnim površinama i infrastrukturi u svakom kvartu svakoga grada i u cijeloj Hrvatskoj (naravno, ako je vaša općina, grad uključena u projekt PopraviTo).
Ako je civilno društvo u Hrvatskoj uvjerljivo je u najgoroj situaciji u cijeloj Europskoj uniji po širem društvenom kontekstu, političkoj klimi, sustavnoj potpori udrugama te okruženju u kojem bi civilno društvo bilo neovisno i slobodno, ne moraju najgori biti i naši građani - osvješteni, slobodnomisleći i aktivni građani. Budite jedan od njih.