Projektu Lećevica 323 mil.kuna

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić stavio je potpis na odluku za financiranje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici u vrijednosti od gotovo 323 milijuna kuna. To znači da su prethodno ispunjeni svi preduvjeti i da više nema zapreke za željno isčekivanu Lećevicu. - Odluka o sufinanciranju projekta Lećevica jedna od najvećih investicija na području Splitsko-dalmatinske županije. Očekujemo polovinom prvog mjeseca potpisivanje ugovora, a do početka ožujka objavu natječaja za izvođenje - prva je reakcija župana Blaženka Bobana.
 

Žuvela: Nema nam spasa, ali treba skupo prodati svoju kožu

"- S obzirom da ostanak u Hrvatskoj podrazumijeva borbu - borbu ne samo za osobnu budućnost nego doslovno budućnost i države i naroda, važno je i esencijalno dizati glas i protiviti se uvezanim i uigranim shemama i kadroviranjima koje nas toliko koštaju. Ako se nećemo boriti, onda se ne trebamo ni čuditi što tonemo na svim frontama. Mislim da nam u osnovi nema spasa na duge staze ali isto tako mislim, kao što bi često naglasio stari rendžer Tex Willer, da treba skupo prodati svoju kožu - jer to ljudi s kičmom rade, pa i kad je situacija bezizlazna."

Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita, nakon najave smjene Tamare Visković s mjesta ravnateljice Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata koja je bila povod za pokretanje online peticija nazvane 'Zaštitimo kulturu grada Splita od političkog kadroviranja!'
 

Bernard Jurišić: Društvo pobjednika

Hrvati su nepravedni prema svojim sportašima, piše splitski sportski novinar Bernard Jurišić na stranicama Telesporta još jedan od svojih antologijskih članaka. Pročitajte ga ovdje u cjelosti.

"Toliko su nam puta svojim primjerom i svojim trijumfima otvorili vrata i pokazali put. Prema boljoj sadašnjosti. Prema ljepšoj budućnosti. Toliko su nam puta svojom krvlju, znojem i suzama poklonili uljepšanu verziju i sliku društva koje smo usrali i države koju smo uništili. Toliko su nam puta ubrizgali injekcije adrenalina i samopouzdanja koje bi nam potrajale samo do trenutka dok slavlje na završi.
Toliko smo puta u njima mogli pronaći inspiraciju da društvo koje je debelim lancima zatočeno okovima prošlosti, kriminala(ca) i nemorala pretvorimo u društvo budućnosti, pobjed(nik)a i ponosa. Toliko su nam puta djelima, a ne obećanjima, pokazali da ništa nije nemoguće. I da ništa nije neostvarivo. Toliko su nam puta omogućili da uživamo u društvu pobjednika.
Trebalo je samo slijediti njihov trag. I bili bismo sve ono što nismo. A mogli smo biti.
Društvo pobjednika."
 

PUMB

Godina dana je već prošla... hvala ti na lijepim uspomenama,dragi Mijo Ćaleta. PUMB.
Foto: VK KORENAT Dugi Rat, ljeta Gospodnjeg 2000.
 

Radovi u polju po mjesecima

Siječanj:
- usić takje
- pritravanje drva na magaretu
- branje drva i cipanje
- odabir i sjeća držala za alat (motika, mašklin, sjekira i sl.)
- čistit ledine
- prokosit put
- krčenje za loze i voćke
Spiza:
- pašta fažol sa suhim mesom
- kiseli kupus sa sušenim mesom
- suho svinjsko meso
- raštika
- sarme
- jota, kiseli kupus i fažol zajedno
- pura i mliko
- pura s čvarcima
- kaštradina, ovčja i kozja
- kiseli kupus začinjen maslinovim uljem i lukom
- sočivo s maslinovim ujme
- krumpiri u prpli, začinjeni maslinovim uljem
Voće:
- suhe smokve
- suho grožđe, suvice
- orasi
- bajame
 

Stiglo Novo lito, otvorena sezona kupanja u Dugom Ratu

Novogodišnje jutro, prvo u 2019., na dalekovidnici hrvatskog duha Bečka filharmonija, Strauss, ćaća i sin, valceri i marševi, a u toplim dugoratskim tinelima, na blagdanskim dugoratskim stolovima, puše se lonci pašticade i kaštradine, na srebrnim ovalima nakon francuske i pršuta poslužuje se najfinija Medićeva i Tomasovićeva teletina, u susjeda dica se slasno vesele pečenom odojku s limunom i mladim novoselskim krumpirima, dimi se u ariju s dugoratskih komina, cvrče domaće kobasice, nazdravlja se Novom litu, a pomalo se i bude mladi dugoratski heroji ponoći, pomalo sjedaju za blagdanski obiteljski stol. Duga, luda, ma berićetna! noć je iza njih. Istina, više se je od pola ni ne sjećaju, ali znaju koga su ljubili u prvim sekundama Nove, i na koga su pritom mislili.. a sve ostalo je ionako iz svih kuteva već izdokumentirano na fejsu i instaću. Miris sa stola diže iz mrtvih, a kamoli ne iz alkoholne kome, čestita mater jedincu, ljubi nasljednika i ćaća, pa sestre, braća, a prva i druga linija familije nakon cjelova sasvim je spremna i za napad na Generalski stol.
Prvi je dan 2019., a vanka je pravo Novo lito, sunce sija kroz Lukin prozor ko' tepsija puna najdražih bakinih kolača i što ćeš nego nakon par sati novog blagovanja, sasvim okrjepljen i vraćen životu čarolijom još jedne blagdanske fešte, nego učinit đir do dugoratske plaže, do Rivice, čestitat ekipi, opet nazdravit prijateljima, dragim ljudima.. Napokon je finila ona stara i došla ova Nova, a s njom i ovaj prekrasan i topao dan kojeg mi ni Šeks neće pokvarit. Na Bačvicama, slikopisat će sve Ante sutra u Slobodnoj, piciginaši su garant već u plićaku i naganjaju onaj jadni balunčić. A u mom malom mistu koje ne trpi fejk i glumce po plićaku, tri heroja već u dubokom moru plivaju u svih šesnest.  Prvog dana Novog lita službeno je tako otvorena i kupališna sezona, recite to neimarima u tursitičkoj zajednici. A ako se po prvom danu prepoznaje, biti će ovo dobra godina! Neka! Uživajmo!
Sritno svitu! I plivajte daleko..
 

Lakomi avanturisti: Novogodišnja skakaonica u Cetinu

Četvrtu godinu zaredom ludo hrabra ekipa iz Trnbusa, iz nekoć (a i opet) slavne Poljičke knežije, prvi dan Nove godine obilježavaju tradicionalnim skokom i kupanjem u hladnoj Cetini. Radi se ekipi “Lakomih avanturista”, iz koje se hrabri dvojac - Zdravko Rodić Čakur i Petar Stanić - odlučio na novogodišnje kupanje u Cetini na Stružici, prekrasnom kupalištu uz njenu lijevu obalu. Ostatak "lakomislene" ekipe je ove godine zaružio na Kupresu. To ih nije omelo, saznaje svenzajući Rade s portala Dalmacija Danas, da i tamo pokažu svoj avanturistički duh pa su se na zračnicama goli do pasa spuštali niz snijeg i tako svim kupačima i skijašima poželjeli sretnu, ludu i uspješnu 2019.!
 

Gulp!

Cvjećarnica Dugi Rat, sinoć, negdje na "Sinaju"..   U očekivanju Godota / Waiting for Mr.Godot
 

Gasterbajteri koji će se teško vratiti..

Hrvatski "gastarbajteri" u 2017. godini su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Podatak je to HNB. Naši radnici u inozemstvu poslije turizma najviše doprinose rastu BDP-a. Prema podacima UN-a svaki peti Hrvat iselio je u inozemstvo. Hrvatska je svojevrsni fenomen jer u domovini živi manje Hrvata nego izvan nje. Jasno je onda da kod kuće nešto nije u redu, piše Slobodna Dalmacija u razgovoru s dugogodišnjim novinarom "Slobodne" u Njemačkoj Edijem Zelićem.
- U Hrvatskoj su plaće toliko niske, da se svaki put čudim kako ljudi prežive od prvoga do prvoga od onoga što su zaradili. No, nisu niske plaće jedini razlog zbog kojeg Hrvati iseljavaju u Njemačku i drugdje. Razlog je taj što su izgubili nadu da će jednoga dana biti bolje. Oni kod kuće jednostavno ne vide perspektivu za sebe i svoju djecu. Da bi se ljudi vratili, pravna država u Hrvatskoj mora profunkcionirati. Ne bude li tako, neće biti bolje. Mladi visokoobrazovani iseljenici kao potencijalni povratnici samo su konkurencija hrvatskom klijentelističkom kapitalizmu i korumpiranom sustavu nesposobnjakovića na svim razinama. No, dobro je to da su oni i dalje jako privrženi Hrvatskoj i u tom smislu ih treba iskoristiti u onim zemljama u kojima danas žive i rade – kaže Zelić za Slobodnu Dalmaciju.
 

Umjesto čestitke

"Samo treba zamijeniti lošu vlast" najplitkiji je od svih političkih recepata, uz bok onom "treba izaći na ulice" (i pobuniti se protiv koga, većine!?), i jedna od najbezveznijih "narodnih mudrosti" (a rubnoretardirane su baš sve narodne mudrosti, počevši od one da je istina uvijek u sredini).
Tko još ne shvaća razmjere i suštinu hrvatskog problema, tko zaista misli da "samo treba zamijeniti lošu vlast", shvatit će (a kurca i dalje neće shvatiti) koliko je problem veći od toga, kad Živi zid pobijedi HDZ. Kad lopove i uhljebljene zamijene umobolno glupi, ekstremno neuki i oni koji se tek planiraju uhljebiti.
Zapamtite: loš narod ne može odabrati dobru vlast. Može je zamijeniti pet, deset ili sto puta, ali vlast će i dalje biti njegova slika i prilika. U hrvatskom slučaju, dok najbolji odlaze a najgori nakrcavaju javni sektor, ta slika bit će samo sve gora i gora."

FB Matija Babić
 
Carl Sagan je poručio da živimo u društvu koje je iznimno ovisno o znanosti i tehnologiji, ali u kojem jedva da itko išta zna o znanosti i tehnologiji. A to miriše na katastrofu. Posebno ako se osvijestimo da naša djeca nisu spremna za izazove budućnosti, na što je proteklog tjedna u Fažani ukazao astronom Korado Korlević, piše Glas Istre.
- Najvažniji nam je posao pripremiti djecu za budućnost koja dolazi. Djeca su 20 posto populacija, sto posto budućnosti, a za njih izdvajamo tek 4,8 posto BDP-a. U Hrvatskoj su po izdvajanju ipak najvažniji umirovljenici. Istraživanja su pokazala da su hrvatska djeca vjerojatno najmanje poduzetna u svijetu, po kritičkom razmišljanju u edukaciji smo šesti odzada u svijetu, rekao je Korlević pred mnoštvom publike koja je u Multimedijalni centar došla poslušati predavanje "Transhuman agenda - Posljednje stoljeće homo sapiensa". I kao primjer naveo da je od istarskih 72 prvaka državnih školskih natjecanja uvjerljivo najviše glazbenika, sportaša, zatim "zadrugara", dok malih i mladih fizičara, kemičara, biologa nema ili gotovo nema.
- Za što mi pripremamo djecu? Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo djecu za turističku privredu, da skaču, da nas zabavljaju? Mi smo oni koji izumiru, nemamo sljedeći razvojni ciklus, mi smo u potpunosti otišli u društvo snova i nesposobni smo našu djecu suočiti sa stanjem znanosti danas. Pripremamo ih da budu klaunovi, a kada se bude trebalo liječiti ići ćemo u Ljubljanu ili Pordenone, rekao je Korlević, voditelj višnjanske zvjezdarnice i najproduktivniji tragač za asteroidima. A budućnost je, kako je tijekom predavanja iznio, počela već sada i ono što će zbivati u sljedećih 50 ili sto godina ne djeluje dobro za one koji nisu pripremljeni. Kao astronomu posao mu je predviđanje, što je isto kao u matematici gdje, kaže, nema sigurnog rezultata, a može se predvidjeti samo do određenog događaja, točke kaosa ili ključanice. Kad se dogodi ključanica, onda kreće jedan vektor, a svi ostali se "suše" i postaju nemoguće budućnosti ili rezultati. To možemo primijeniti i u društvu.
 

VIDEO: Božićni kratki film - Očekivanja vs. Realnost

Na Badnjak prije svete mise polnoćke, premijerno se prikazao novi kratki film u produkciji mlade dugoratske ekipe iz "Dugoratskog Međuzemlja". Radi se o božićnom filmu "Očekivanja vs. Relanost" naših studenata i srednjoškolaca koji su pod vodstvom dvojca scenariste i režisera (Marko Vrkić i Roko Lelas) snimili ovaj filmski uradak koji je ovog puta inspiriran stvarnim, pomalo i humorističnim događajima.
U filmu igraju: Karlo Tomić, Jennifer Ivy Hughes, Josip Vrkić, Antonia Kadić, Sanja Tafra, Vanesa Lelas, Ana Čorić, Duje Spain, Toni Božinović, Teo Pavlić, Roko Lelas i Ivan Uzinić.
Narator: Zoran Mušac
Snimatelj: Dean Bubić
Montaža: Andrija Jurčević
Scenarij i režija: Marko Vrkić i Roko Lelas.
Film možete pogledati u nastavku članka..
 

Sritno Novo Lito!

Svim čitateljicama i čitateljima, suradnicima, novinarima Slobodne Dalmacije, Dalmatinskog portala, Dalmacije danas i ostalih lokalnih medija, prijateljima, mještanima Općine Dugi Rat i susjednih mjesta, kao i svim ljudima dobre volje diljem globusa, u(ne)redništvo portala Dugirat.com želi sve najbolje u Novom litu!

Sritno nam bilo i nadalje, uz puno ljubavi i zdravlja (ostalo je nekako manje važno :-)
 

Doček novog lita na Omiškim trgovima

Jeste li za doček novog lita na Omiškim trgovima? Grad Omiš organizira doček Nove godine na otvorenome, pa će se tako program u ponedjeljak, 31. prosinca, na Silvestrovo, od 22 sata održati na dvije lokacije. Na Trgu dr. Franje Tuđmana svira Sara Barbarić i grupa "Visoki napon", a na Trgu Stjepana Radića publiku će zabavljati "Slučajni partneri" - tamburaši iz Županje. Program će trajati do 3 sata ujutro, poručuju organizatori. U ponedjeljak, 31. prosinca na Trgu Stjepana Radića od 11 sati održat će se i doček dječje Nove godine uz interaktivnu predstavu "Čarobna zima" koju izvode Čarobni animatori.
 

Planula kuća na Oriju, starija žena se nagutala dima

U obiteljskoj kući u Oriju jutros je na Staru godinu izbio požar, a jedna starija žena je lakše ozlijeđena. Oko 9 sati planulo je najvjerojatnije zbog kvara na instalacijama u obiteljskoj kući, a ozlijeđena žena je bila u prostoriji u kojoj je izbio požar. Nagutala se dima zbog čega su je zbrinuli djelatnici Hitne pomoći iz Omiša. Požar su ugasili uvijek spremni pripadnici DVD 'Dalmacija' iz Dugog Rata, koji su na teren izašli s dva vozila i sedam vatrogasaca, piše Dalmatinski portal.
 

Omiška božićna bajka

Turistička zajednica Grada Omiša i Centar za kulturu Omiš pod pokroviteljstvom Grada Omiša u razdoblju od 14.12. - 01.01. organiziraju Omišku božićnu bajku! Već od samog početka prosinca u Omišu će biti veselo! Detaljan program događanja za prosinac 2018. možete naći ovdje (PDF).

Ponedjeljak 31.12.
11:00 Trg Stjepana Radića
Dječji doček Nove Godine:  Klaun Šarenko i vesela ekipa  
 

Novogodišnji koncerti orkestra HNK Split

Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split po tradiciji će zaključiti kazališnu godinu s tri izvedbe Novogodišnjeg koncerta. Na velikoj sceni splitskog kazališta u petak, subotu i nedjelju 28., 29. i 30. prosinca s početkom u 20 sati pod ravnanjem maestra Harija Zlodre izvest će program skladatelja čiji je opus postao gotovo sinonim za dva vjerojatno najpopularnija od svih plesova – tango i valcer. U prvom su dijelu koncerta na programu djela argentinskog skladatelja Astora Piazzolle (1921 – 1992), a solisti će biti na harmonici Mirko Škarica, a na gitari naš dugoraćanin Petar Čulić. Drugi je dio koncerta posvećen valceru i glazbenoj ostavštini obitelji Strauss – Johann Strauss stariji, dionizijevski virtuoz, demon bečke glazbe kako ga je opisao Richard Wagner, i njegovi sinovi, a posebno kralj valcera Johann Strauss mlađi najpopularnijem su plesu 19. stoljeća ulili novu energiju.

Velikim siječanjskim popustom od čak 50% na cijene ulaznice za sve predstave od 10. do 31. siječnja Hrvatsko narodno kazalište Split počastit će svoje gledatelje.
 

Postavljen kamen temeljac za gradnju vatrogasnog doma DVD-a Dalmacija Dugi Rat

U četvrtak, 27.12.2018, ujutro u Dugom Ratu je postavljen kamen temeljac za gradnju novog vatrogasnog doma DVD-a "Dalmacija" Dugi Rat, dobrovoljnog vatrogasnog društva koje je lani proslavilo prvih 80 godina postojanja i djelovanja u lokalnoj zajednici. Ukupna vrijedost investicije iznosi 9,16 milijuna kuna, dok prva faza izgradnje vatrogasnog doma iznosi oko 4 mil. kuna i biti će finacirana iz proračuna općine Dugi Rat, a završiti će se u roku od šest mjeseci.
Početkom studenog potpisan je i ugovor o izgradnji prve faze novog Vatrogasnog doma u Dugom Ratu koja obuhvaća građevinske radove s instalacijama. U ime investitora općine Dugi Rat, paraf na ugovor je stavio načelnik Jerko Roglić, a u ime izvođača, tvrtke Građenje Split d.o.o., Petar Kalinić, član uprave tvrtke.
Vatrogasno društvo u Dugom Ratu osnovano je davne 1938. godine kao Industrijska Vatrogasna četa tvornice "LA DALMATIENNE". U proteklih 80 godina postojanja društva bilo je, kao i uvijek u životu, uspona i padova, no svi problemi su riješeni velikom upornošću članova društva i uz pomoć bivše tvornice i lokalne zajednice. Jedan od najtužnijih dana društva bila je tragedija na Korčuli u kojoj je nezaboravni član društva Zdravko Rakela-Bembo izgubio život. Posljednjih 15-ak godina, takoreći od agonije i gašenja tvornice "Dalmacija", dugoratski vatrogasci muku muče kao podstanari u svom nekadašnjem (danas za vatrogastvo u 21 stoljeću sasvim neadekvatnom) domu gdje su bili i za cijelog mandata našeg bivšeg župana Ante Sanadera, tada i "prvog vatrogasca" države (sic!), samo uz veliko razumjevanje novog vlasnika "svog" doma - samozatajnih engleskih investitora. Tu su lani dugoratski vatrogasci u društvu svojih tuzemnih i inozemnih kolega i prijatelja svečano proslavili i prvih 80 godina djelovanja s najvećom željom - da iduću okruglu godišnjicu proslave u svom novom domu!
A kako je napokon krenulo, izgleda da će im se ta najveća želja i ispuniti. Nova općinska garnitura vijećnika te nova ekipa u županiji predvođena županom Blaženkom Bobanom napokon su "kliknuli" i stvari se iz domene vatrogasnih želja i snova nakon desetljeća čekanja u mjestu i tapkanja stranačkih drugova ipak počinju materijalizirati.
Ugovor potpisan u studenom, kamen temeljac postavljen danas, a pred ljetnu sezonu 2019. nadamo se da će radovi na prvoj fazi, sukladno planovima, biti i gotovi. Poslije još jednog berićetnog turističkog ljeta i "žetve" eura, nadamo se i njihovom nastavku, drugoj fazi..  jer strpljivo društvo koje ima vatrogasnu postrojbu od 45 osposobljenih vatrogasaca, mladež od 11 članova (a u tijeku je upis i novih), koja ukupno broji više od 80 članova, ekipa koja je najvažniji stup civilne zaštite u našoj maloj zajednici to itekako zaslužuje!
 

Obljetnica smrti Miroslava Krleže

Na današnji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti Miroslav Krleža, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.
 

Pametno u 2018.

Dragi svi, optimistični u zaokretanju Hrvatske, ispraćamo 2018. godinu, godinu u kojoj smo slavili naš treći rođendan i odradili 'samo' jedne izbore, u lipnju u Splitu, za mjesne odbore i gradske kotareve. Kako svemu pristupamo jednako ozbiljno i ovoj smo se kampanji posvetili kao da je najvažnija na svijetu zbog čega zahvaljujemo svima vama koji ste na bilo koji način u njoj sudjelovali. To se naravno odnosi i na sve druge aktivnosti stranke Pametno, kojih je bilo mnogo tijekom godine – humanitarne i društvene akcije, javni i medijski nastupi, edukacije kroz koje smo rasli i učili. Jer vjerujemo da je znanje najveće bogatstvo, kako nas osobno tako i društva u cjelini, potencijal kojim svakodnevno mijenjamo Hrvatsku na bolje. Naša misija je zaokrenuti Hrvatsku u zemlju znanja, rada i poštenja, kroz odgovorno i pošteno političko djelovanje. Kako je to izgledalo u praksi, na terenu u 2018?..