Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog 8.3.1967. a i cijelo misto je bilo u cvatu! Tko god je želio radit imao je gdje. Nije tribalo odlazit iz mista već samo u njjega doći. Fabrika je primala u svih 16! A za vrijeme "nekonjukture" na tržištu samo u njih 8. Ruda je na obalu dolazila u velikim brodovima, visoke peći radile su bez prestanka, u tri smjene, je da je često dimilo nad mistom, ali su bome i dolari dolazili, hrpe dolara točnije, koje su potom odlazile u tadašnju metropolu, jer neke stvari su uvijek u svim našim domovinama uvlas iste, no "nešto" zelembaća je ostalo i u našem malom mistu. Ulagalo se tada u društvene, sportske i kulturne aktivnosti. Ali ono baš ulagalo! Nakon odrađene smjene u fabrici imalo se tada još vremena i za familiju i za sudjelovanje u sve bogatijem i aktivnijem društvenom životu našeg radničkog mista. Nije bilo mobitela, fejsbuka, kladionica i ostalih kradljivaca vremena koji nam danas daju privid nekog aktivnog društvenog života. Za ona vremena nije nam u tom pogledu bilo loše. Dapače! Imali smo više aktivnih sportskih klubova nego što ih imamo danas, skakalo se, gombalo, naganjalo krpenjaču po starom igralištu, igralo hazenu, a kasnije i rukomet, imali smo čitaonicu, legendarnog bricu, kino "Dalmacija" s jednom, a kasnije i dvije filmske projekcije. Dnevno. Pa česte kazališne predstave, vesele plesnjake, popularna mjesta za izlaske.. Točionu, Kutić, Fjaku,.. pa radničke izlete diljem cijele bivše domovine, Igre feroleguraša, sve to i još puno toga u našem radničkom mistu i Fabriku u njenom epicentru koja je sve to obilno finacirala... Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog 8.3.1967., i ja se, naravno, ničeg te večeri ne sjećam jer još nisam bio ni u daaalekom planu mom Ćaći, običnom tvorničkom radniku, koji je tek tri godine poslije od Fabrike takoreći dobio zemlju za sagraditi si kućicu i u nju si potom dovesti svoju drugaricu.. Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog Ljeta Gospodnjeg 1967. i radni kolektiv je odlučio osnovati novo društvo s imenom "Dalmacija" u mistu, kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija" Dugi Rat, s ciljem kvalitetnog druženja radnika izvan radnog vremena i njegovanja naših tradicijskih običaja, izvornih i koreografiranih plesova i pjesama, posebno Dalmatinskog otočnog, obalnog i zagorskog podneblja.. Koji lijepi poklon našim drugaricama i prilika za cjelovečernja zajednička druženja!

50-i rođendan KUD "Dalmacija" Dugi Rat biti će dolično proslavljen 9.7.2017., velikim svečanim rođendanskim koncertom koji će biti održan na Poljičkom trgu u Dugom Ratu u sklopu nadolazećeg Dugoratskog ljeta, te Međunarodnim festivalom folklora također u Dugom Ratu. Ekipa iz KUD-a bi željela da svečanom koncertu nazoče i svi bivši članovi društva. Proslavlja se prvih 50 godina vašeg i našeg KUD-a!
 

Ivanjske večeri - Slime 2017

Kazališna predstava "Otok sreće" - razgovor razočaranog čovjeka i njegove duše, predstava Gradskog kazalište Mali Princ Omiš u suradnji s Teatrom Ilirik izvesti će se u četvrtak, 29.6.2017. na Slimenu s početkom u 21 satu na prostor ispred crkve. Tko još nije pogledao ovu izvrsnu predastavu - evo mu prilike!
 

Hod Poljičkih vila

Udruga Eko-etno Gornja Poljica organizira predavanje i izložbu fotografija na temu pučkog vjerovanja drevne Poljičke knežije koje će se održati u subotu, 24.06.2017. s početkom u 18:00 sati u kavana-galerija Hok u Splitu, Kavanjinova 11. Osim fotografija koje potpisuje fotograf Mateo-Tomislav Klarić, održat će se i zanimljivo predavanje na temu vila i mitologije održati će Zorica Banović, apsolventica etnologije, kulturne antropologije, te muzeologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz fotografije Matea-Tomislava Klarića družiti ćemo se i s djevojkama koje su utjelovile i na fotografijama oživile legende o poljičkim vilama: Mateom Mišerda, Marinom Kuzmanić, Petrom Moro, Antoniom Duvančić te Emom Muše. Šteta što ih nismo vidjeli sinoć na Ivanjskoj večeri u Dugom Ratu.. Ovim projektom te izložbom članovi udruge Eko-etno Gornja Poljica željeli su oživjeti legende o vilama gornjopoljičkog kraja, te na jedan poseban način zahvaliti svima onima koji su bili dio ove skromne inicijative, koja će takva i ostati.
 

Ples poljičkih vila

Vile su ponovno hodale bajkovitim mjestima Poljičke knežije, piše Rade Popadić na stranicama portala DalmacijaDanas. Riječ je o projektu udruge Eko-Etno Gornja Poljica, koji je osmišljen kako bi potaknuo ljude na razmišljanje o našoj ljepoj prirodi, zaboravljenim legendama, ali i u svrhu turističkog predstavljanja Gornjih Poljica. Sjajan posao na uprizorenju vila na atraktivnim poljičkim lokacijama napravio je fotograf Tomislav Klarić i modeli, poljičke vile: Marina Kuzmanić, Petra Moro, Matea Mišerda i Antonia Duvančić. Udruga Eko-Etno Gornja Poljica će u sklopu ovog projekta održati i izložbu fotografija te predavanje na temu gornjopoljičkih vila 24. lipnja godine u kavani-galeriji HOK u Splitu, Kavanjinova 11 s početkom u 18 sati, najavio je Nikša Tomić, tajnik udruge. A kako je izgledao “ples poljičkih vila” pogledajte ovdje.
 
Uskrs, nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najstariji je i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća i temelja kršćanske vjere. U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje. Od sredine II. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je datum slavljenja bio predmetom razmirica. Tradicija maloazijskih crkava II. st. bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti; rimska tradicija bila je za nedjelju nakon toga datuma. Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. III. i 25. IV), koje će točno izračunati astronomi u Aleksandriji. U srednjem vijeku nastale su mnogobrojne tablice za izračunavanje uskrsnoga datuma, pri čem se koristio tzv. zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo. Već su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega..
 
Budi slavljen Isus Krist i njegova pod križem žalosna majka Marija – molitvom, uz križ na brdu Gradina u Katunima, vjernici su okončali svoju procesiju za križem, tradiciju koja živi dugo, točnije više od tri stoljeća u tom dijelu Dalmatinske zagore. A ima deset godina kako mještani župe Katuni-Kreševo svoj križni put završavaju pred novim betonskim križem visokim 29 metara, nakon uspona od kilometra i pol, uz četrnaest postaja križnog puta koje vode do vrha brda, odakle puca pogled na kanjon Cetine, Katune i Kreševo polje, piše Slobodna Dalmacija. Procesija za križem u župi Katuni-Kreševo središnjih je događaj u omiškom dekanatu koji obuhvaća sljedeće župe: Omiš, Rogoznicu, Slime, Svinišće, Kučiće, Zadvarje, Žeževicu, Blato na Cetini, Nova Sela i Katune-Kreševo..
 
Kao malo gdje u Dalmaciji u crkvi sv. Josipa u Dugom Ratu nalazi se toliko različitih suvremenih umjetničkih djela koja čine tematski zaokruženu cjelinu po kojoj je naša župna crkva uistinu posebna na obali Jadrana. Crkva sv. Josipa i njeni župljani s pravom se ponose nizom značajnih umjetničkih djela suvremenih hrvatskih autora, Botterija, Kovačića, Hraste, Jakelića, Žuvele i drugih, i njihovih prikaza postaja Križnog puta. Raznolikost tehnika i umjetničkog izražaja na zadane teme čine zaokruženu umjetničku cjelinu, poput postava omanje galerije, kojom dominira impresivno raspelo, rad Kažimira Hraste.  Pravi vizionar i poznavatelj hrvatske suvremene umjetnosti religijske tematike i njenih najznačajnijih predstavnika je naš prvi župnik don Mate Čulić, danas župnik u susjednom Omišu. Don Mate, svaka čast na istančanom ukusu!
 

Dani kršćanske kulture u Splitu

Međunarodna manifestacija "Dani kršćanske kulture" trinaesti put zaredom održava se u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku u vremenu od 1. do 11. travnja. I ovogodišnji program manifestacije obilježit će velik broj kulturno javnih događaja, sa 70 različitih programskih sadržaja, koncerata, izložbi, tribina, projekcija filmova, predstava, muzejskih programa, predstavljanja knjiga i nosača zvuka te oko 1000 sudionika programa. Jedanaestodnevni program ovogodišnjih 13. "Dana kršćanske kulture" svečano će biti otvoren u subotu, 1. travnja u Splitu u palači Milesi (HAZU) u 11 sati, a manifestaciju će otvoriti splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Po otvaranju manifestacije u palači Milesi bit će upriličeno i otvaranje 1. Salona suvremene sakralne likovnosti koji se po prvi put odvija u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture, a donosi pregled likovnog stvaralaštva i njegovih autora koji se u svom radu već godinama referiraju na pojam kršćanske sakralnosti, njih više od pedeset u prvoj godini održavanja Salona. Cjelokupan program ovogodišnjih "Dana kršćanske kulture" dostupan je na www.danikrscanskekulture.info
 

Branko Šegović: I u 95. godini plešem svaki dan!

Danas je 23. ožujka. Dan kada se prije 95 godina rodio najveći meštar od folklora na ovom području, splićanin Branko Šegović, poznati koreograf i etnokoreolog i dugogodišnji član i suradnik KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat. Uz rođendan naš vječni mladić obilježit će i još jedan značajan jubilej – čak 85 godina života s plesom. Upravo je toliko godina prošlo otkad je učinio prve plesne korake i shvatio da je ples njegova ljubav...

Hmm... eto zašto našeg Milana Raljevića općinski "komisionari" za nagrade i priznanja nisu već ove godine nagradili općinskim priznanjem za 50 godina društvenog rada u KUD Dalmacija! Jednostavno je.. prerano! Sudeći po Šegoviću, pred šjor Milanom je još najmanje 30-40 godina svakodnevnog druženja sa postojećim i novim generacijama našeg folklornog društva. Eto recepta za zdrav, sadržajan i dug život..
 

Obljetnice: 50. godina KUD Dalmacija Dugi Rat

Lani je Osobnu nagradu općine Dugi Rat za 2015. zaslužio jedan folkloraš u najboljim godinama, naš sumještanin Ante Raljević, koji se desetljećima ističe u sportskom, kulturnom i društvenom radu u našoj sredini, a ove je godine jedan od favorita za skupnu nagradu općine Dugi Rat njegovo i naše kulturno-umjetničko društvo "DALMACIJA" Dugi Rat, koje ove godine slavi okruglih 50. godina uspješnog rada na promicanju naše bogate tradicije u plesu, pjesmi i običajima te baštini općenito. Čestitamo im na ovoj važnoj obljetnici! Naši dragi folkloraši jedni su od najuspješnijih dugoratskih društava, osnovani su 8. ožujka 1967. godine u našem malom mistu u kojem djeluju do dan danas kroz niz sekcija (a i nadalje će!) njegujući nesmanjenim plesnim tempom našu bogatu folklornu baštinu i dalje okupljajući generacije i generacije naše mladosti oko plesa, pjesme i kvalitetnog druženja, promičući našu tradiciju i kulturno blago po svim zakutcima domovine te na mnogim festivalima diljem svijeta gdje su pozivani te dovodeći brojne svoje prijatelje i goste u ovu lijepu našu sredinu. Velika proslava i obilježavanje 50-te obljetnice KUD-a, svečana sjednica društva i svečani koncert s gostima održati će se početkom srpnja 2017.