Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica kod Dugog Rata jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu "Poljica, narodni život i običaji" jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija. O životu don Frane Ivaniševića novinarka Dalmatinskog portala Ines Brajević razgovarala je s Antom Ercegovićem, poznatim brodarom iz Jesenica, koji se dobro sjeća don Frane i svega što je napravio za mjesto i mještane...
- Don Frane je bio plemenit, bio je dobrotvor i učinio je puno toga za nas. Po njegovom savjetu kupljen je manji parobrod koji je vozio prugu iz Omiša u Split, a zvao se 'Knez'. Sagradio je, kako mi to zovemo, Blagajnu. Don Frane je u Jesenicama 1899. godine osnovao seosku štedionicu i time uz jeftine kredite omogućio kupovinu jedrenjaka, ali i ostalu trgovačku djelatnost mještana, a odigrao je i važnu ulog u razvoju zadrugarstva u Dalmaciji, te se smatra najzaslužnijim za osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije. Sagradio je, dodaje, dvije škole. Jednu u Jesenicama 1901. godine, a dvije godine kasnije i drugu u Krugu. Crkva na Sumpetru je isto njegovo djelo.  On je napravio i južni porat na Krilu, prvi je uzeo kramp i počeo raditi put za selo. Dopisivao se sa svojim prijateljima i našim mještanima po svijetu i pričao im kako našim ljudima treba pomoći. Predložio im je da se udruže i stvore banku u kojoj su se ljudi mogli zadužiti uz pristojne kamate i to je funkcioniralo 15, 20 godina. Na izborima za narodne zastupnike za Carevinsko vijeće u Beču, u sinjskom izbornom okrugu, izabran je don Frane koji je kao narodni zastupnik pridonio formiranju Općine Poljica u granicama stare Poljičke knežije sa svim poljičkim selima. Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša tvornica u Dugom Ratu. U Poljicima ima pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od zemlje i da će ta tvornica zapošljavati njihovu djecu.. - kaže Ante Ercegović koji posebno ističe zasluge don Frane Ivaniševića kada je u pitanju obrazovanje Jeseničana.
 

I 'Ketchup' traži radnike, pročitajte kako

Popularni omiški fast food "Ketchup", odnosno njegova vlasnica Vesela Vrkić, objavila je oglas za popunu radnih mjesta u fast foodu, a opis radnih mjesta njen je oglas učinio pravim hitom na društvenim mrežama. Uistinu originalan i bolno iskren oglas pročitajte u nastavku..
 

Ćudoredna ćiribimba

Golotinja na balkonu ovih dana uzburkala je duhove u Osijeku. Jedan Osječanin je, naime, sinjao ženu bez odjeće kako se bezbrižno sunča na svom balkonu u zgradi preko puta, i umjesto da uživa u pogledu ili pak skrene pogled, čudni ćudoredni lola ju je prijavio policiji! O tempora, o mores! Čudnih li običaja na obalama Drave! Iz osječke policije odgovaraju još čudnije, da je je sunčanje na VLASTITOM balkonu ili terasi kažnjivo s do 750 kuna, jer riječ je o prekršaju vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana i zabranjeno je prema članku 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira..
Hmm.. sjetila me ova vijest na trenutke kad sam radio u bivšoj firmi, na trećem katu splitskog Jokera, kada se jedna mlada dama također danima sunčala bez viška odjeće, ali na vrlo opasnom i visokom mjestu (nije bio balkon, već poviše njega, neka opasna terasica pri vrhu zgrade, pa smo uistinu bili zabrinuti za nju) na zgradi POS-a preko puta..
Kolege iz tima i ja, moram priznati, nismo bili baš puno produktivni tih dana, pala je malo i kvaliteta koda, jer pogledi bi nam prečesto odlutali u daljinu.., no nikome nije palo na pamet da je druka plavcima iz odjela za gubljenje vremena na suncu i zaštitu od UV zraka.
Policiju bi trebali, između ostalog, zanimati mladi divljaci koje izlaze u splitski noćni život s nožem i "gunom", ćiribimba fantomske ekipe koja noćima pali auta po gradu, naganjanje mufljuza, dilera, kamatara i ostalog krimi polusvijeta, a ne gubiti radno vrijeme na spašavanje i zaštitu mladih dama od UV zraka. Krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom puno je bolje i jeftinije rješenje problema. I, naravno, par krunica i naramak očenaša za oči sablažljive..
 

Studio Smijeha u četvrtak na Priku

Komičari Studio Smijeha na turneji su po Dalmaciji. Ovaj tjedan uz nastupe u Splitu, Dugopolju i Sinju, svratiti će i do Omiša gdje će u četvrtak, 22.03. u dvorani Glagoljaškog Sjemeništa na Priku s početkom u 20:30 sati održati stand-up-show pod nazivom "Best of Studio Smijeha Vol. 1". Svojim najboljim (i/ili najfriškijim) bazama pokušati će Vas nasmijavati i dobro zabaviti Tihomir Psihomir Paravina (ZG), te tri domaće, slitske smjehotresne uzdanice Josip Škiljo, Tomislav Primorac i Ivo Musulin. Cijena ulaznice iznosi 40 kn.


 
 

Petak je, trinaesti

Već godinama, kažu, kad dugoočekivani zadnji dan radnog tjedna - petak - pada na trinaesti dan u mjesecu, to ne miriše na dobro, a bome ni na titulu.. U petak navečer, nakon još jednog (pre)dugog radnog dana, nećeš upoznati nekog novog i zanimljivog, dragu će ti garant boliti glava, a on će biti od posla još umoran, i dan će, baš kao po nekom drevnom praznovjerju, biti "nesritan" za sve, osim možda za prve posjetitelje plaža i najhrabrije kupače te one na rivama naših malih i većih mista koji se bezbrižno prepuštaju posljepodnevnom druženju sa suncem, popraćenom čašicama razgovora s prijateljima i pogledima na smišnice dana u proljetnim haljinama, jer valja se izguštat prije sezone, kasnije tko će stić od fureštih, a i od sezonskog posla.. Eto, na dobro Vam došao ovaj petak, 13. Hmm.. bolje i petak 13. nego ponedjeljak!
 

Pričigin 2018.

U vremenima smo kada se festivali i časopisi gase, lijepo je najaviti 12. izdanje festivala pričanja priča, Pričigina, koji će početi točno na Svjetski dan pripovjedanja. 20. ožujka i  trajati sve do subote, a organizatori su na starim mjestima, amfiteatru Doma mladih (MKC) i kavani hotela Bellevue, pripremili nove teme i pozvali stare-nove goste. Program Pričigina je u nastavku..
 
Državni vrh i DHMZ optuženi su "za sudioništvo u genocidu nad hrvatskim narodom i trovanja chemtrailsom". Udruga "Ne govoru mržnje - istinom protiv laži", koja je registrirana sa sjedištem u Podstrani, podigla je prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu protiv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, premijera Andreja Plenkovića i ministra Damira Krstičevića, ministra okoliša i energetike Tomislava Čorića i ravnateljice DHMZ-a Branke Ivančan Picek "za sudioništvo u genocidu nad hrvatskim narodom i trovanja chemtrailsom!", javlja dalmacijadanas.hr. Navode da "predsjednica države nije zaustavila trovanje hrvatskih građana chemtrailsom iako je uredno primila njihove dopise s linkovima objava tekstova portala ‘Istinom protiv laži’ koji već dugo vremena upozorava na kontinuirani aerosolni napad na atmosferu, na globalni napad klimatskim inženjeringom i menadžmentom solarne radijacije čiji programi razaraju Zemljine sisteme za održavanje života", te traže "da se po zakonu kazni počinitelje" i mole da ih se "pravovremeno obavijesti što je poduzeto protiv istih", stoji u kaznenoj prijavi Udruge o kojoj opširnije pročitajte ovdje.
 

Lijepa priča za Svjetski dan pripovjedanja

20. ožujka je dan kad slavimo dolazak još jednog proljeća. Na današnji dan Napoleon je trijumfalno ušao u Pariz, Henry V. postao kralj Engleske, Albert Einstein svijetu objavio Opću teoriju relativnosti, Tunis postao neovisan, a Harriet Beecher Stowe napokon ukoričila knjigu "Čiča Tomina koliba" koja je njene sunarodnjake itekako potakla na razmišljanje o ropstvu i na zalaganje za abolicionistički pokret, Elvis Presley u Nashvillu u Sun Records studiju pod budnim okom pukovnika Parkera snima šest pjesama za svoju prvu ploču nakon odsluženog vojnog roka, na mirnom Gibraltaru vjenčaju se John Lennon i Yoko Ono,..
Danas je i Svjetski dan pripovjedanja. Koja lijepa prigoda za ponovo na vrh naslovnice staviti lijepu priču o generaciji koja je drvene klupe Osnovne škole "Slavko Kadić" napustila na ljeto (ne)davne 1985.!

Svakom tko s vremenom osvane već i u nekim tobože zrelim godinama, pa još i u rijetkim svečarskim prigodama poput obilježavanja velike ili male mature, recimo kao potpisnik ovih redaka prošlog studenog u Podstrani na jednoj maloj "osnovnoškolskoj" fešti generacije 1985., kada krene ćakula i u korteks se vrati bezbroj malih, skoro izgubljenih trenutaka, kada se duša ispuni, a pokoje oko i orosi uspomenama koje počnu navirati u valovima, i krene priča...  naravno da je svima najlipša njihova mladost, najbolja baš njihova generacija, čak i kada su to tiho priznavali i nastavnici po školi, najluđe su se provodili baš njegovi prijatelji i prijateljice iz školskih klupa, i po svim tim veselim eskurzijama i izletima diljem Lijepe naše, ali i one bivše države, jer ne odričemo se mi svoje mladosti niti onih starih vremena kada smo bili djeca, osnovci, klinci, učenici.. Naravno, ta sve se slažu, da su najljepše bile cure iz našeg razreda, djevojčice iz naše generacije, tko vam kaže drukčije ne govori istinu, a najbolje su po školskom igralištu naganjali balun, ta zna se, baš naši spretni momčići, ti legendarni balunjeri koji Hajduk nije zaslužio, a od kojih bolje žungule i messije s balunom škola takoreći i ne pamti, ti vječni mladići i lijepe djevojke koji su stidljivo zakoračili u crne školske papuče, navukli plave kute (kecelje) i pomalo bojažljivo po prvi put sjeli u stare zelene, drvene klupe Osnovne škole "Slavko Kadić" na Oriju te rane jeseni Gospodnje 1977. praćeni pogledom strogog ravnatelja Cukre, ali i pažnjom dragih nastavnica/ka i razrednica/ka. Ta generacija koja je te iste osnovnoškolske klupe na Oriju napustila nešto zrelija i barem zeru pametnija osam godina poslije, u rano ljeto 1985. S njima sam se družio.. a i prvom idućom prigodom opet ću!