DUGI RAT

Osječki odvjetnik mr. Lujo Medvidović, rođen u Lokvičićima kod Imotskoga, svojom najnovijom knjigom „Castus i pravda“ uznemirio je znanstveno-povijesne krugove svojom tvrdnjom da je legendarni kralj Artur, s punim imenom Lucius Artorius Castus, rođen kod Dolabelina na putu između Salone i Narone, najvjerojatnije u mjestu Billubiumu, danas lokalitetu njegovih rodnih Lokvičića. Pokopan je u Petuntiumu, današnjoj Podstrani kod Splita. - Arthur-Castus / neokaljani ratnik / zapovjednik britanskih legija, koji je ušao u legendu kao prvi engleski kralj, osnivač reda vitezova okruglog stola i po legendi i nastajanju rođen je u Lokvičićima i pokopan u Podstrani - tvrdi mr. Medvidović ...

Povjesničar John Matthews smatra da se legenda o kralju Arthuru temelji na tri povijesne ličnosti, od kojih je rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus, koji je imao golemo imanje u Podstrani, prvi kralj Arthur. Na korak od Jadranske magistrale stoljećima je stajao materijalni dokaz impresivnog vojnog puta rimskog vojskovođe, koji podsjeća na život kralja Arthura. Ta ploča uz crkvu Sv. Martina, tik do ceste, preživjela je tijekom stoljeća razna oštećenja. Zidić uz mjesno groblje u Podstrani danas je razrušen. Tamo je donedavno stajala i njegova nadgrobna ploča, koju su ovih dana splitski konzervatori izvadili kako bi je očistili, analizirali i konzervirali... Je li legendarni kralj Arthur doista živio i umro u Podstrani? - pita se i Vanja Nezirović, novinar Jutarnjeg Lista u istoimenom članku objavljenim na webu Jutarnjeg ...

Istaknuti hrvatski televizijski i filmski redatelj Daniel Marušić preminuo je u 78. godini u bolnici u Zagrebu. Marušić će ponajviše ostati upamćen kao redatelj kultne serije "Naše malo misto", koja je, prema scenariju Miljenka Smoje, najpoznatiji hrvatski televizijski proizvod 70-ih godina minulog stoljeća. Unatoč činjenici da je televizor u kućanstvu tada bio luksuz, gledalo ju je oko 2,5 milijuna ljudi. Za tu je istu seriju Marušić jednom prilikom bio rekao da nije bilo Hrvatskoga proljeća, "Malo misto" ne bi se ni snimalo ni prikazalo. Marušić, koji je rođen u Zadvarju 21. rujna 1931., bio je i jedan od utemeljitelja Hrvatske televizije i utemeljitelj Osorskih glazbenih večeri, koje su, uz Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto i Varaždinske barokne večeri, jedna od najznačajnijih nacionalnih kulturnih manifestacija ...

Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora kojemu je, u ime predsjednika Sabora, nazočio izaslanik Živko Nenadić te brojni društveno-politički djelatnici, od načelnika Dugog Rata Jerka Roglića, gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića dožupana Luke Brčića načelnika Podstrane Marija Tomasovića i gradonačelnika Ernestinova Matije Grajfa, kao i brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata, u Donjem Docu je održana komemoracija na stravične događaje prije 65 godina kada su u samo nekoliko sati ubijene 272 nevine žrtve i selo do temelja spaljeno ...

I ove godine mještani Donjeg Doca prisjetit će se 26. ožujka 1944. godine, na komemorativnom skupu, kada su SS trupe Divizije "Prinz Eugen" u jednom danu pobili i zapalili 272 mještana, te do temelja spalili cijelo selo. Toga dana prestalo je kucati srce i 105 djece školske i predškolske dobi... U četvrtak će se u Docu Donjem održat dan sjećanja na taj stravičan događaj, uz komemoraciju, svetu misu, polaganje cvijeća i vijenca kod kamenog križa ...

U povodu godišnjice smrti Mate Brničevića, jednog od četvorice mornara u Austro-Ugarskoj vojsci, 11.veljače 1918. godine u Boki Kotorskoj, u srijedu, 11. veljače 2009. je na jeseničkom groblju Sustipan održan komemorativni skup koji je organizirao SDP Dugi Rat, nazočili su mu i mještani Jesenica i Kruga, rodnog mjesta pok. Mate Brničevića. O životu i djelu pok. Mate govorio je tajnik SDP-a Dugog Rata Gracijano Kalebić. Mate Brničević jedan je od istaknutijih organizatora pobune mornara, te ujedno i rukovodilac ustanka. Naime, sam je motiviran vlastitom savješću 1. veljače 1918. na brodu "Goja" izvjesio crvenu zastavu. Zajedno sa još trojicom kolega, 11. veljače 1918. godine biva strijeljan. Tijelo mu je sahranjeno na groblju u Boki Kotorskoj, a ostatak kostiju mu je prenesen u kosturnicu na ovo groblje ...

Komemoracijom kod spomen-obilježja Anti Buljanu, jedinoj žrtvi te briljantne akcije, u utorak je obilježena 16. obljetnica akcije Peruča. Poslije zločinačkog miniranja brane kao čina osvete zbog pretrpljenog poraza na Maslenici, sinjski branitelji u naletu su oslobodili Peruču i sva do tada okupirana naselja do Otišića. Istodobno, dok su još trajale borbene operacije, HEP i HV pokrenuli su i uspješno okončali akciju spašavanja teško oštećene brane od samouništenja, koja je prijetila najvećom ekološkom katastrofom na tlu Europe poslije II. svjetskog rata, uz izravnu prijetnju pogibelji za 20 tisuća nedužnih civilnih građana u slivu Cetine ...

Hrvatska povijest, pogotovo ona suvremena, proteklih godina, kao da nije bila miljenica sreće. Pisale su se, doduše, razne knjige, raznih autora, ali velika većina njih nije uspjela nadići najčešće ideološku zalijepljenost svojih autora. Knjiga "Hrvatska 1918-2008." Ive Goldsteina zato je značajan doprinos suvremenoj hrvatskoj historigrafiji. Autor hladno analizira glavne hrvatske ideološke značajke 20. i 21. stoljeća: počevši od jugoslavenske ideologije preko HSS-a, ustaša, partizanskog pokreta, komunističko-socijalističkog poretka nakon rata te konačno HDZ-a i SDP-a kao stožernih hrvatskih stranaka na prijelazu tisućljeća. U tom smislu posebno je važno što ova knjiga uspješno demistificira neke od prešutnih mitova iz hrvatske povijesti ...

Organiziranost života u mjestu je vukla tragove predratnog stanja, ali u početku samo ispod ceste tj. unutar zida, koji je dijelio Tvornicu i onih par zgrada ispod ceste. Svako jutro je škovacin (Grujica) došao karijolom do ulaza u zgradu i pozvonio zvonom čime bi pozivao stanare, da donesu smeće. Treba naglasiti, elektro-energiju su stanari tih zgrada počeli plaćati 1953., dolaskom Jakova Roje za direktora Tvornice. Dugirat je imao vrlo uređen park oko Vile i između crkve i ostalih dviju zgrada, koje je održavao vrlar Mate Antičević, ali je vrlo brzo bio zapušten jer je bio omiljeni prostor za dječju zabavu, a i vrtlar je otišao u mirovinu ...

Dugi Rat je za mene misto iz bajke. Ima princezu, moju Papučicu. Ima dvorac iz bajke, Devčića kuću, s dobron staron "Fjakon" za koju se početkon osandesetih znalo u ciloj Dalmaciji. U tome kultnome kafiću nekad se pilo i pivalo, održavali su se balovi (ka iz bajke), a danas su unutra samo sjene prošlih vrimena. U obiteljskoj povijesti moje Papučice ne fali ni vitezova ni dobrih vila, ali ni zločestih patuljaka i zmajeva, bića kojih se nađe u svim našin familjama. Dok ovo pišen, nad Dugin Raton još se koče zadnji retaji kostura bajkovite stare tvornice, koja je neupućenome prolazniku na prvi pogled ulivala jezu, a zapravo je bila mater mista, jer od nje je sve i počelo. Tu di je bila tvornica uskoro bi triba niknit hotelski superkompleks (ka iz neke moderne bajke) ...

Na današnji dan, prije ravno 90 godina, u nemirnim vremenima kraja Prvog svjetskog rata, nastala je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija), naziv je to bio za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala 1. prosinca 1918. i nestale 29. studenog 1945. sa svjetske pozornice. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila višenacionalna, priznati status naroda imali su samo Srbi, Hrvati i Slovenci s tvrdnjom da su to "tri plemena istog naroda". Premda je deklarativno Kraljevina SHS bila ustavna monarhija, Vidovdanski ustav od 28. lipnja 1921. ozakonio je velikosrpski hegemonizam, unitarizam i centralizam. Sustav je obilježio i žandarmerijski teror nad političkim protivnicima, komunistima i pro-ljevičarskim strankama, republikanskim strankama te hrvatskom oporbom ...

Umro je Fabijan Trgo, dijete jeseničkog kraja, splitski gimnazijalac između dva rata i sudionik antifašističke borbe iz njezinih prvih dana. Prije samo nekoliko tjedana proslavljen je jubilej Osmog dalmatinskog korpusa NOP-a. Na svečanoj akademiji o osnivanju i borbama govorio je Trgo, bivši rukovodilac 26. dalmatinske divizije koja je bila u sastavu 8 korpusa i s kojom je i Trgo prošao put od Dalmacije do Istre. Zahvaljujući u prvom redu tome što su jedinice Osmog korpusa kroz borbu došle na teren Istre, bilo je moguće da ona nakon završetka rata uđe u sastav matice zemlje ...

Potegnuo se otok podno Velebita kao da je htio prkositi buri koja se znala tako često sručiti na njega. Na jednom mjestu zadržao se sasvim blizu kopna, kao za neku sigurnost, za svaki slučaj. U jesen 1968.  17. studenoga preskočena su i Ljubačka vrata... Pag je od tada, mnogi su znali reći, i govore, poluotok, dio kontinenta. Most, međutim, ni sa čim nije narušio njegovu prirodnu datost, naprotiv ističe posebnost cijelog prostora. More i dalje, sa svih strana, oplakuje njegove obale, sada dostupne za tili čas. Pag je otok i danas, kao i prije izgradnje mosta. Ali ne više isti otok, kakav je bivao stoljećima. Navlastito u gospodarstvenom i društvenom pogledu, danas je to neka nova priča ...

Nakon 90 dana otpora jugo-vojsci i paravojnim četničkim formacijama 18. studenoga 1991. pao je Vukovar. Elitne jedinice jugoslavenske vojske s oko 600 tenkova i 50 tisuća vojnika opkolile su grad koji je branilo manje od 2000 pripadnika policije, Zbora narodne garde i dragovoljaca. Vojni analitičari smatrali su kako Vukovar može izdržati naviše tri dana, no malobrojni branitelji tri su mjeseca zadržali najelitnije srpske jedinice i paravojne četničke postrojbe. Tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad poginulo je oko 550 branitelja i 1700 civila, dok je više od 8000 Vukovaraca odvedeno u logore. Sudbina mnogih u palom gradu još je i danas nepoznata, a masovne grobnice na Ovčari, vukovarskom Novom groblju i drugim lokacijama govore o njihovoj strašnoj sudbini. Herojska obrana Vukovara omogućila je prostor i vrijeme za organiziranje HV-a te postala temelj i simbol hrvatske slobode ...

Jedna noć u mjesecu studenome, baš poput ove noćašnje, točno prije sedamdeset godina, rasparala je povijest. Poput sječiva oštroga noža zarila se duboko u trbuh, u najmekše tkivo civilizacijskih odnosa, narušivši svojom brutalnošću poredak među ljudima i svjetovima desetljećima unaprijed, predodredivši sudbinu čovječanstva tako neumoljivo da mu je i dandanas na savjesti golema mrlja zbog progona i uništenja cijeloga jednoga naroda. Kristallnacht, Kristalna noć ili Night of Broken Glass zauvijek se duboko urezala u svijest i savjest cijeloga ljudskog poretka... - piše Darko Pavičić u Jutarnjem o strašnom događaju koji se zbio na današnju večer prije sedamdeset godina u Hitlerovoj Njemačkoj. Bila je to noć kojom je počeo Holokaust ...