Danas, točno u podne, ističe treći (ili četvrti?) javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u Jadranskoj 16, nekad popularne kavane "Maestral", koja i danas, u osvit nove ljetne sezone, stoji pusta i neprivedena svrsi, dok nam mjesto (i turisti!) jednostavno vape za mirnim "kutićem" gdje će moći pojesti kvalitetan i ukusan obrok ili pak popiti odličnu kavu "s ladnim mlikom" i pogledom s nekad reprezentativne terase pune smišnica i lokalnog svita..
Dakle, opet se daje u najam atraktivni poslovni prostor bivše kavane "Maestral" u Dugom Ratu, Jadranska 16, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane), ukupne površine 238,66m 2 (od čega 120,60 m2 zatvorenog prostora, 24,10 m2 podruma te 93,96 m2 terase). Trajanje zakupa je opet na 5 godina, unatoč tome što ovaj, poduzetničkim očima očito "prekratak" rok, bio ponajveći uzrok što su propali prošli natječaji. Početni iznos mjesečne zakupnine je uvlas isti i iznosi opet 5.750,40 kn. Općina drži cijenu. Pošteno. Neće se razmatrati nepotpune ponude niti "ponude" općinskih ili poreznih dužnika ili nesolventnih osoba/tvrtki. Novina je da će se ulaganja u prostor kojim se u znatnoj mjeri povećava njegova vrijednost priznati zakupniku u visini kako to odluči općinski načelnik, a na način da se ista prebijaju s dijelom iznosa mjesečne zakupnine. Hmm.. možda sada, konačno i "prođe" natječaj i dobijemo novog koncesionara.. Sve detalje natječaja zainteresirani mogu pronaći ovdje, a rok za podnošenje pisanih ponuda je, rekosmo, 6. lipnja 2018. godine do 12 sati. Sve informacije vezane uz natječaj mogu se dobiti radnim danom od 8 do 15 sati u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dugi Rat ili na tel. 021/734900 i 021/735291. Eto, ova ljetna sezona za "Maestral" je nažalost propala, baš kao i ona lani, no dugoraćki ljubitelji kave, fjake, druženja i dobrog grilla se nadaju da neće i iduća!
 

Uz 5. lipnja, Svjetski dan okoliša

S obzirom da nisu iskazali protivljenje izgradnji vjetroelektrane na obroncima Mosora ponad Seoca u ožujku 2010. kad je uvidu javnosti bila izložena Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane "Kom-Orjak-Greda", Poljičane i druge žitelje Poljica, a napose mještane obližnjih Seoca, Trnbusa i Kostanja zacijelo će obradovati vijest objavljena u današnjoj Slobodnoj Dalmacijida Zadruga za etično financiranje (ZEF) kupuje spomenutu vjetroelektranu od austrijske tvrtke Ecowind d.o.o. koja je istu izgradila na temeljima što ih je postavio splitski SEM 1986. d.d. podarivši Poljicima sadržaj od kojega koristi imaju svi – osim Poljičana. Naime, kupac ovog energetskog objekta, spomenuta Zadruga za etično financiranje (ZEF) voljna je, kako doznajemo, barem simbolično ispraviti tu nepravdu te lokalnome stanovništvu ponuditi dionice s ponešto većim prinosom kako bi ovaj energetski objekt u svome dvorištu osjećali više svojim, piše Savez za Poljica. Ostvari li se uz to Prostornim planom uređenja Grada Omiša predviđena izgradnja proizvodno-uslužnih skladišta u obližnjim zakonom zaštićenim pasikama Kostanjsko-selačko-pograjske juti nadomak potencijalnom parku prirode Šćadin i također zaštićenom kanjonu rijeke Cetine, nema sumnje da će se u budućnosti na veliko trgovati dionicama bivših poljičkih prirodnih i kulturnih dobara. Stoga, dok se to ne dogodi, 'proslavimo' minutom šutnje i današnji 5. lipanj, Svjetski dan zaštite okoliša, jer kako nas je krenulo barem u ovom najatraktivnijem dijelu Poljica, uskoro nećemo imati ni što štititi niti što proslavljati osim, naravno, eventualnog porasta dividendi na rasprodanu didovinu!
 

Što banke nude klijentima i pod kojim uvjetima?

Za one sretnike koji su kreditno sposobni, a i za one koji nisu, ali i dalje žive u (varljivoj) nadi, Hrvatska narodna banka počela je objavljivati Informativnu listu ponude kredita potrošačima. Pojednostavljeno rečeno – ponude kredita svih banaka na jednome mjestu. - Za građane to znači da sada na jednome mjestu lijepo vidjeti sve što banke nude. To je prvi put da je neka državna institucija takvo što objavila. Na portalu na kojem sam ja zaposlena klijenti to mogu usporediti još od 2009. - rekla je Ivona Mijatović Dautović, direktorica portala za financijske proizvode i usluge. Dakle, ništa revolucionarno. Ako na stranicama HNB-a odaberete valutu, vrstu kredita i visinu kamatne stope, izlistat će vam se što se nudi u pojedinoj banci. Tako smo, recimo, saznali da čak polovica banaka nema u ponudi stambeni kredit u eurima sa fiksnom kamatnom stopom. - Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek takvo stanje da klijenti još uvijek mogu podići kredit u nekim bankama, a ne u svima. Malo je onih koji su prihvatljivi za sve banke i zbog toga je ovo samo njima neka informacija. Ne postoji tamo koji je izračun kreditne sposobnosti - objašnjava Mijatović. Stoga je pitanje mogu li oni u odabranoj i željenoj banci uopće podići kredit, jesu li za njega kreditno sposobni? To što na jednome mjestu možete vidjeti ukupnu ponudu kredita hrvatskih banaka mnogima će ostati samo na pukome - gledanju.
 

Zaposli se u Hrvatskoj

Hrvatskim je političarima za zapošljavanje radnog naroda na raspolaganju 2,5 milijardi kuna, što su dosad rekordna sredstva, a mjerljivi su i rezultati, te je uz rekordno nisu stopu nezaposlenih (nisku jer oni koji su željeli raditi ili raditi za poštenu plaću već su odavno otišli za poslom u Irsku, Njemačku i drugdje) i 60.000 novootvorenih radnih mjesta više u posljednih godinu dana, naoružan varljivim statističkim podacima, tvrdi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Najavio je i još intenzivnije aktivnosti kroz Vladinu kampanju "Zaposli se u Hrvatskoj", kojom se želi aktivirati mahom teško zapošljivu “prvenstveno domaću radnu snagu”, a pohvalio je aktualnu kampanju "Zaželi" za zapošljavanje žena.
- Svaki četvrti Hrvat radi u prekarnim uvjetima - rekao je EU zastupnik Tonino Picula u raspravi o nesigurnosti zaposlenja i zloupotrebi ugovora na određeno. Statistički podaci pokazuju da je svaki naraštaj Hrvata manje zastupljen u trajnom zapošljavanju od prethodnog.
 

I ove godine nered na plažama

Izgubili smo ovu sezonu. Iako je Pravilnik o koncesijama na javnom dobru usvojen u rujnu 2017. godine, prije devet mjeseci, Županija nije uspjela potpisati niti jedan Dodatak ugovoru o koncesijama zbog čega će i ove godine na plažama vladati kaos, poručili su danas iz stranke Pametno. Na jučer održanoj Skupštini SDŽ, Ante Renić, vijećnik stranke Pametno, pitao je koliko je do sada potpisano dodataka ugovorima o koncesiji, kojima se prihvaća novi Pravilnik. Dobio je zapanjujući odgovor koji ukazuje na svu tromost goleme županijske administracije – niti jedan.
- Predstoji nam još jedna sezona neurednih plaža, pretrpanih ležaljkama, još jedna sezona upropaštavanja javnog dobra. Županiji je devet mjeseci prekratko vrijeme za provesti usvojeni Pravilnik u djelo, a broji preko 220 zaposlenih. Jedna dobra stvar, Pravilnik na kojem su radili stručnjaci, ni ovo ljeto neće biti u primjeni radi njihove sporosti i aljkavosti – kaže Ante Renić, županijski vijećnik stranke Pametno..
 
Sedma po redu Shift konferencija u dva je dana u Splitu okupila na jednom mjestu renomirane IT stručnjake te mlade entuzijaste iz svih dijelova svijeta. Govornici su bili iz Netflixa, GitHuba, RedHata, Mozille, Shopifya, Googlea, Microsofta i mnogih drugih uspješnih IT tvrtki. Ovogodišnje sedmo izdanje konferencije u fokusu je imalo na programere koji pišu kod razvijanje web ili mobilne aplikacije, ali i blockchain tehnologije i umjetnu inteligenciju. Sudionici su imali priliku poslušati neke od najpoznatijih stručnjaka i inovatora u svijetu tehnologije, među kojima i Rasmusa Lerdorfa. Rasmus Lerdorf je danski programer, a zadužio je svijet po tome što je kreirao PHP - skriptni jezik kojim se koristi 82% web stranica na svijetu. Posjeduje bogato iskustvo u polju kodiranja, a kao jedan od govornika na Shift Developer konferenciji otkrio je tajne i detalje o budućnosti PHP-a i razvoja weba, te izazove razvoja Open Sourcea.
Među brojnim predavačima posebno se ističe ime Håkona Wiuma Liea. U svijetu je najpoznatiji kao kreator CSS-a, dugo godina radio je u Operi te je jedan od osnivača Piratske stranke u Norveškoj, a svakako je zanimljiva i činjenica da ga je MIT Technology Review 90-ih proglasio jednim od Top 100 inovatora. Håkon je na splitskoj pozornici  govorio o tome kako gleda na budućnost tehnologije – otkrio je da AI i roboti ne predstavljaju prijetnju za čovječanstvo i da će nam razvoj tehnologije pomoći da u budućnosti živimo bolje...
 

Provodite reforme, platit ćemo vam

Bruxelles ima novu poruku za sve države članice, a posebno one koje, poput Hrvatske, ponajviše zaostaju u provođenju strukturnih reformi: platit ćemo vam dodatne milijune i milijarde samo provodite te reforme, prenosi N1. Europska komisija je, naime, predložila osnivanje posebnog Programa podrške reformama teškog 25 mlrd. eura, od čega 22 mlrd. izravne podrške svim članicama koje zapinju u provedbi reformi. Te milijarde eura bile bi na raspolaganju državama od 2021., jer prijedlog je u sklopu sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, čiji nacrt Komisija tek iznosi i koji tek treba biti ispregovaran. Hrvatska bi, ako budemo pametni i radišni, mogla od ovog prijedloga imati znatne koristi jer je u Komisiji označena kao država koja je najslabija u provođenju strukturnih reformi.
 

SHIFT 2018. developerska konferencija

Ivan Burazin, osnivač i pokretač SHIFT konferencije za IT developere, koja je prošle godine u Splitu okupila 1200 sudionika iz svih dijelova svijeta, najavljuje novo izdanje konferencije, SHIFT 2018., na kojem će u dva konferencijska dana, 31.05. te 01.06. više od 20-ak stručnih govornika će na potornici HNK Split predstaviti najnovije tehnologije te govoriti o najaktualnijim developerskim temama. Biti će tu već standardnih tema iz područja web i mobile developmenta, ali i najaktualnijih IT tema o kojima su i domaći dnevni listovi počeli pisati, kao što su umjetna inteligencija, blockchain i decentralizirane aplikacije. Uz sve veći interes lokalne zajednice (Split i Dalmacija imaju sve jaču ICT scenu), mogućnosti primjene praktičnih znanja u svakodnevnom poslovanju, SIHIFT-ovci će, tradicionalno, organizirati i posebne radionice usmjerene na mlade developere. Burazin očekuje kako će ovogodišnju konferenciju posjetiti više od 1300 sudionika iz Hrvatske i regije.
 

Dan udruge maslinara Paićuša - Pisak

Udruga maslinara Paićuša - Pisak priređuje u subotu, 26.05.2018. na Slimenu, u Tadićima, 13. Dan udruge te poziva sve članove na druženje. Članovi udruge koji imaju svoje proizvode iste mogu i izložiti. Program Dana udruge maslinara iz Piska i šire je u nastavku članka. Izdvajamo panel diskusiju o obnovi maslinika nakon smrzavanja ili požara, zaštiti maslina i krajolika, kvaliteti maslinovog ulja,..
 

Dani otvorenih vrata LAG-a Adrion

Lokalna akcijska grupa "Adrion", čiji je član i općina Dugi Rat, i ove godine poziva sve zainteresirane da se pridruže na Danima otvorenih vrata grupe. U sklopu te manifestacije djelatnici LAG-a ADRION će u četvrtak 24.05. 2018. u Zadvarju, u prostorima na adresi Hrvatskih branitelja 13, savjetovati sve zainteresirane kako doći do bespovratnih sredstava i kredita. U petak 25.05. besplatno (kao i uvijek) savjetovati će zanteresirane i upoznavati ih kako se prijaviti na natječaje Ministarstava i Splitsko-dalmatinske županije.
 

Izgubljene godine

Lijepa naša je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti. Katastrofalan rezultat koji nas stavlja u društvo zemalja poput Venezuele pokazuje da Hrvatska nije učinila ništa kako bi poboljšala poslovno okruženje, što bi dovelo do privlačenja investicija, stvaranja novih, dobro plaćenih poslova, a što bi zaustavilo val iseljavanja kojem svjedočimo posljednjih godina. Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva, piše portal Index. Loše poslovno okruženje, loš pravni okvir, preveliki porezi i doprinosi, državno vlasništvo, ogorman javni sektor, korupcija,... izazovi koje i u 2018. treba Hrvatska svladati su ostali doslovce isti kao i ranijih godina.
 
Jedinstveni upravni odjel Općine Dugi Rat, poziva sve podnositelje zahtjeva za dodjelu koncesijskog odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru područja općine Dugi Rat za 2018. godinu, kako one koji su podnijeli nepotpun zahtjev tako i one koji još nisu podnijeli zahtjev, da su obavezni ovom tijelu, pored popunjenog zahtjeva, dostaviti i slijedeću dokumentaciju.. (popis dokumentacije nalazi se u nastavku članka!). Nakon što je utvrđeno da pojedini zahtjev za dodjelu koncesijskog odobrenja sadrži sve potrebno, pristupa se odlučivanju o dodjeli koncesijskog odobrenja, dok će se nepotpuni zahtjevi odbaciti.
 

Podrška gospodarstvu i izvori financiranja

HGK Županijska komora Split i Grad Omiš pozivaju tvrtke, obrtnike, OPG-ove i zadruge na prezentaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, županijskih natječaja za potporu razvoja gospodarstva, natječaja za sufinanciranje projekata europskim sredstvima, razvojnih kreditnih programa te aktivnosti i usluga HGK. Izlagači su predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Split, Splitsko-dalmatinske županije, Javne ustanove Rera SD, Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju i HGK ŽK Split. Prezentacija će se održati u srijedu, 23.05.2018. u 11,00 sati u dvorani Glagoljaškog sjemeništa na Priku, a prijaviti se možete ovdje.
 
PREUZMITE I POGLEDAJTE NACRT PRIJEDLOGA (PDF, 2 MB)

Općinski načelnik Općine Dugi Rat objavljuje javnu raspravu o prijedlogu I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Dalmacija s lukom nautičkog turizma. Javna rasprava trajat će 8 dana, od 21.05.2018. do 28.05.2018. U vrijeme trajanja rasprave plan će biti izložen na uvid u prostorijama Općine Dugi Rat, Poljička cesta 133; svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Prijedlog plana dostupan je i na mrežnim stranicama izrađivača plana: www.aax.hr/planovi_u_izradi te na mrežnim stranicama Općine www.dugirat.hr/upu-tz-dalmacija/
Nositelj izrade i izrađivač plana održat će javno izlaganje o prijedlogu plana u Općini Dugi Rat u petak, 25.05.2018. točno u podne. Primjedbe na plan mogu se davati do zaključivanja javne rasprave na slijedeće načine: upisivanjem primjedbi u knjigu primjedbi, iskazivanjem primjedbi u zapisnik koji će se voditi pri javnom izlaganju, upućivanjem pismenih primjedbi Općini Dugi Rat. Krajnji rok za zaprimanje pismenih primjedbi je 28.05.2018. do 15 h.
 

Poljička Republika dobila je svoje pivo

Poljička Republika dobila je svoje pivo! U zemlji soparnika, bogate povijesti i stoljetne autonomije, konkretnije, u Dugom Ratu, u pivari smještenoj tik do famozne Jadranske magistrale, Tomislav Raos ostvario je svoje snove i nakon tradicionalne hrvatske borbe s birokracijom, napokon pustio u opticaj piva svoje Pivovara Barilo krajem prošlog tjedna. Imena piva i njihov imidž inspirirani su upravo poviješću kraja iz kojeg dolaze - i nimalo nije iznenađujuće da se prvo pivo, zlatni ale, nazvao Mila, po poljičkoj heroini Mili Gojsalić, koja se 1530. žrtvovala, paleći barut u turskom kampu i omogućila svojim Poljičanima da poraze nadmoćnijeg protivnika. Očekivano, stilski je to klasika s 5% alkohola i 27 jedinica gorčine, hmeljena challengerom, columbusom, styrian goldingsima i cascadeom, "svakodnevno pivo" stila popularnog u Dalmaciji, koje bi trebalo naći svoju vjernu publiku. Uostalom, ocjenite ga i sami i "pomozite" drugima...
Malduk (Maldučo Kačić) je bio omiški knez s početka 13. stoljeća koji je gusareći i ne dajući na svoje tvrdoglavo ljutio, pa, sve sile koji nisu bili Omišani - Mlečane, papu, Splićane, neretvane, ugarsko-hrvatskog kralja itd. U svakom slučaju, prilično neustrašiv čovjek. Nimalo čudno da mu je posvećeno upravo crveno pivo - red ale irskog tipa, stil čije su glavne karakteristike lijep izgled i pitkost. Uz niz specijalnih sladova korišteni su i britanski hmeljevi target i east kent goldings, pivo ima 5.1% alkohola i 28 jedinica gorčine. Pivo je dostupno od prošlog tjedna, a primarna mu je baza Turjun, caffe bar u samim omiškim zidinama! Zaželimo, kao i uvijek, našem sumještaninu Tomislavu Raosu svu sreću i konkretno podržimo naše lokalne pivare! Ale! Živjeli!