Ukida se preskupi roaming s BiH, Srbijom, Makedonijom
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 21 Sjecanj 2023
Ove godine trebao bi zaživjeti sporazum o roamingu prema kojem ćemo sve pozive mobitelom, baš kao i korištenje interneta mobitelom, na zapadnom Balkanu i EU plaćati po istim cijenama koje plaćamo u svojim državama, objavio je na Twitteru saborski zastupnik Bojan Glavašević. Isto je pravilo već neko vrijeme na snazi među članicama EU.
- "U Saboru je održana sjednica odbora za europske poslove, na kojem je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić rekla da je glavni sporazum već potpisan, ali treba potpisati još par manjih sporazuma", rekao je Glavašević. Dakle, ove godine mogli bi smo mobitelom komunicirati značajno jeftinije sa susjedima, građanima BiH, Srbije, Makedonije. Super.
- "U Saboru je održana sjednica odbora za europske poslove, na kojem je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić rekla da je glavni sporazum već potpisan, ali treba potpisati još par manjih sporazuma", rekao je Glavašević. Dakle, ove godine mogli bi smo mobitelom komunicirati značajno jeftinije sa susjedima, građanima BiH, Srbije, Makedonije. Super.
Di si Mare, lungo Mare?!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 15 Sjecanj 2023
Opa! Bageri! Radi se u Vili, u tvornici, čisti, uređuje, ravna... evo investitora i šetnice, marine, uskoro i bokun hotelčića, i par vila za nasljednike... Na Dućama niču hoteli kao poslje kiše, a valjda će kiša kapnuti i kod nas... zove je Vakula, a i nije odavno...
Ali ne raduj se puče dugorački, neće šljaka još nigdje, a kamoli da će se nešto pametno početi (g)raditi na budućnosti ove lokacije!
A dok pameti, sudske pravice ili barenko dobrog javno-privatnog kompromisa, ne dođe i do ovih naših sivih obala, valja nam pozdraviti barem ovaj kratkoročni pokušaj općine Dugi Rat s ciljem privođenja barem dijela, javnog dijela ovog priobalnog prostora nekoj dobroj, javnoj svrsi, od koristi mještanima Dugog Rata i našim posjetiteljima.
S službenih općinskih stranica ispod prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti...
"Dragi mještani,
mnogi od vas su zapazili radove na obalnom dijelu područja Vila u Dugom Ratu, na prostoru obale nekadašnje tvornice „Dalmacija“, i zasigurno se zainteresirali ŠTO SE RADI I ŠTO SE PLANIRA.
Dakle, dugo smo trpjeli nered na tom dijelu, od bacanja smeća preko zida u "tvornicu“, ostavljanja smeća u brodu koji je tu dugo stajao te razne druge neprimjerene radnje.
Odlučili smo da kao jedinica lokalne samouprave i tim dijelom „zagospodarimo“ kako nam to propisuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Plan nam je da u I. fazi, kao što ste i vidjeli, srušimo zid, uklonimo dio zemljanog materijala, izravnamo taj pristup odgovarajućim materijalom kako bi se stvorio dio površine za šetnju. Također bi uklonili i dio raznog otpada koji se nalazi na tom prostoru planiranom za uređenje, te ogradili prostor pomorskog dobra prema zemljištu na kojem je Projekt uvala obavljala gospodarsku djelatnost.
Kako smo i naveli, namjera ovog našeg zahvata je uređenje tog prostora ali i definiranje granice pomorskog dobra i stavljanja pomorskog dobra na opću uporabu", poručuju iz općine.
Ali ne raduj se puče dugorački, neće šljaka još nigdje, a kamoli da će se nešto pametno početi (g)raditi na budućnosti ove lokacije!
A dok pameti, sudske pravice ili barenko dobrog javno-privatnog kompromisa, ne dođe i do ovih naših sivih obala, valja nam pozdraviti barem ovaj kratkoročni pokušaj općine Dugi Rat s ciljem privođenja barem dijela, javnog dijela ovog priobalnog prostora nekoj dobroj, javnoj svrsi, od koristi mještanima Dugog Rata i našim posjetiteljima.
S službenih općinskih stranica ispod prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti...
"Dragi mještani,
mnogi od vas su zapazili radove na obalnom dijelu područja Vila u Dugom Ratu, na prostoru obale nekadašnje tvornice „Dalmacija“, i zasigurno se zainteresirali ŠTO SE RADI I ŠTO SE PLANIRA.
Dakle, dugo smo trpjeli nered na tom dijelu, od bacanja smeća preko zida u "tvornicu“, ostavljanja smeća u brodu koji je tu dugo stajao te razne druge neprimjerene radnje.
Odlučili smo da kao jedinica lokalne samouprave i tim dijelom „zagospodarimo“ kako nam to propisuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Plan nam je da u I. fazi, kao što ste i vidjeli, srušimo zid, uklonimo dio zemljanog materijala, izravnamo taj pristup odgovarajućim materijalom kako bi se stvorio dio površine za šetnju. Također bi uklonili i dio raznog otpada koji se nalazi na tom prostoru planiranom za uređenje, te ogradili prostor pomorskog dobra prema zemljištu na kojem je Projekt uvala obavljala gospodarsku djelatnost.
Kako smo i naveli, namjera ovog našeg zahvata je uređenje tog prostora ali i definiranje granice pomorskog dobra i stavljanja pomorskog dobra na opću uporabu", poručuju iz općine.
WEF Davos o najvećim globalnim prijetnjama čovječanstvu
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 15 Sjecanj 2023
Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji izvješća o prijetnjama planetu za 2023. godinu, pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum (WEF) koji počinje u ponedjeljak, 16.01.2023., a koji se svake godine održava u švicarskom zimovalištu Davosu uz sudjelovanje globalne elite, tj. oko 1.200 stručnjaka i čelnika koji donose odluke važne za cijeli planet.
Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja, a koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.
- “Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane” - stoji u priopćenju.
- “Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti. Druge su velike prijetnje “polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”.
Rizici obuhvaćaju pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati prema predviđanjima iduće dvije godine Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja, jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu. Takva kretanja štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena i urušavanja bioraznolikosti", navodi se u studiji WEF-a. Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer “prozor za akciju brzo se sužava” ...
Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja, a koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.
- “Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane” - stoji u priopćenju.
- “Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti. Druge su velike prijetnje “polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”.
Rizici obuhvaćaju pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati prema predviđanjima iduće dvije godine Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja, jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu. Takva kretanja štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena i urušavanja bioraznolikosti", navodi se u studiji WEF-a. Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer “prozor za akciju brzo se sužava” ...
Don Frane Ivanišević, najzaslužniji čovjek za razvoj Jesenica i nastanak Dugog Rata
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 05 Sjecanj 2023
Ivanišević, Frano, hrvatski javni djelatnik i etnograf (Jesenice u Poljicima, 1.I.1863. – Jesenice u Poljicima, 4.VI.1947.). Župnik u Vranjicu, Solinu i Jesenicama; narodni zastupnik u Carevinskome vijeću u Beču (1907–11). Osnivao seoske blagajne, borio se za uvođenje glagoljice u liturgiju i dr. Pisao o gospodarskim, društvenim, prosvjetnim i političkim pitanjima. Monografija "Poljica: narodni život i običaji" (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb, 1903–10; Split 1987) osobito je vrijedan etnografski izvor o životu i tradicijskoj kulturi poljičkoga kraja s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće. Pokrenuo i uređivao Pučki list, Zadrugar, Pučke novine, Pučku prosvjetu.
Gornji paragraf izbaciti će Vam Hrvatska enciklopedija, naš Google prije Googlea, o legendi našeg kraja - don Frani Ivaniševiću. Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice i okolni kraj, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu 'Poljica, narodni život i običaji' jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija.
Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša fabrika u Dugom Ratu. U Poljicima je tada vladalo pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde u Duće polju i Naplovinama uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od poljičke zemlje i trgovine i da će ta tvornica u Duće polju zapošljavati njihovu dicu...
U godini kada obilježavamo 115. godina Dugog Rata, odnosno 115. godina od početka gradnje Fabrike, naše tvornice karbida i cijanamida, oko koje je nastalo naselje Dugi Rat, danas gradić i sjedište istoimene općine, valja se prisjetiti čovjeka koji je uz talijanske investitore iz društva "SUFID" najzaslužniji za nastanak i fabrike i mjesta oko njega - don Frane Ivaniševića.
U nastavku članka prenosimo članak iz 2018., razgovor Ines Brajević, novinarke Dalmatinskog portala s Antom Ercegovićem, našim poznatim brodarom iz Orija koji se dobro sjeća don Frane Ivaniševića i svega što je napravio za svoje misto i mještane...
Gornji paragraf izbaciti će Vam Hrvatska enciklopedija, naš Google prije Googlea, o legendi našeg kraja - don Frani Ivaniševiću. Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice i okolni kraj, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu 'Poljica, narodni život i običaji' jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija.
Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša fabrika u Dugom Ratu. U Poljicima je tada vladalo pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde u Duće polju i Naplovinama uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od poljičke zemlje i trgovine i da će ta tvornica u Duće polju zapošljavati njihovu dicu...
U godini kada obilježavamo 115. godina Dugog Rata, odnosno 115. godina od početka gradnje Fabrike, naše tvornice karbida i cijanamida, oko koje je nastalo naselje Dugi Rat, danas gradić i sjedište istoimene općine, valja se prisjetiti čovjeka koji je uz talijanske investitore iz društva "SUFID" najzaslužniji za nastanak i fabrike i mjesta oko njega - don Frane Ivaniševića.
U nastavku članka prenosimo članak iz 2018., razgovor Ines Brajević, novinarke Dalmatinskog portala s Antom Ercegovićem, našim poznatim brodarom iz Orija koji se dobro sjeća don Frane Ivaniševića i svega što je napravio za svoje misto i mještane...
Puljak: Za gospodarstvo u banani nisu krivi ni poduzetnici ni trgovci, kriva je Vlada, kriv je HDZ
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 05 Sjecanj 2023
Saborska zastupnica iz redova Centra Marijana Puljak komentirala je danas situaciju koja je nastala nakon uvođenja eura, piše Dalmacija Danas.
- "Vlada je, kao i sve dobre projekte do sada, uvođenje eura pripremila vrlo aljkavo. Prvih dana svjedoci smo općeg kaosa u državi, kojeg možda Vlada potiče. Za taj kaos Vlada optužuje poduzetnike i trgovce. Krenula je s najavama drastičnih mjera prema njima, međutim danas u zaključku Vlade vidimo da je spušten gard te da je dana preporuka da se cijene vrate na staro stanje, prije uvođenja eura.
Uvođenjem eura, građani su postali svjesni, uspoređujući se u istoj valuti sa susjednim državama, koliko su plaće u Hrvatskoj niske, a cijene visoke te kako je vladavina HDZ-a u 30 godina dovela Hrvatsku među tri najsiromašnije zemlje u Europi. Dakle, za gospodarstvo u banani nisu krivi ni poduzetnici ni trgovci, kriva je Vlada, kriv je HDZ. To se sada jasno vidi, građani imaju priliku usporediti plaće i cijene s drugim državama i jasno vide gdje nas je doveo HDZ", kazala je Puljak...
- "Vlada je, kao i sve dobre projekte do sada, uvođenje eura pripremila vrlo aljkavo. Prvih dana svjedoci smo općeg kaosa u državi, kojeg možda Vlada potiče. Za taj kaos Vlada optužuje poduzetnike i trgovce. Krenula je s najavama drastičnih mjera prema njima, međutim danas u zaključku Vlade vidimo da je spušten gard te da je dana preporuka da se cijene vrate na staro stanje, prije uvođenja eura.
Uvođenjem eura, građani su postali svjesni, uspoređujući se u istoj valuti sa susjednim državama, koliko su plaće u Hrvatskoj niske, a cijene visoke te kako je vladavina HDZ-a u 30 godina dovela Hrvatsku među tri najsiromašnije zemlje u Europi. Dakle, za gospodarstvo u banani nisu krivi ni poduzetnici ni trgovci, kriva je Vlada, kriv je HDZ. To se sada jasno vidi, građani imaju priliku usporediti plaće i cijene s drugim državama i jasno vide gdje nas je doveo HDZ", kazala je Puljak...
Kupci mogu uzvratiti udarac! I to žestoko!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Sjecanj 2023
Trebamo li kukati što su pojedini trgovci i obrtnici iskoristili prelazak na euro za dozidavanje cijena? Već ciljano i svjesno nazidanih u prosincu za božićno-novogodišnju žetvu i što bolju pripremu za eurostart?
Baš i ne. Umjesto kukanja, a još manje plakanja državi da nas obrani od zločestih i pohlepnih trgovaca, treba uzvratiti udarac. Masovno i svom snagom. A imamo je puno, iako je nismo svjesni. Više od države i više od trgovaca. Kažu da vrč ide na vodu dok se ne razbije. E pa neka se razbije njima. Trgovcima. I svima što nazidavaju cijene. O glavu.
Kako? Ne previše teško ako znamo što trebamo i možemo učiniti. Ovo je tržišna ekonomija, a ne planska. I ne ni blizu monopolska. Jako puno je trgovačkih igrača na tržištu koji se nadmeću za privlačenje kupaca unutar ukupne kupovne moći koja ima jasan limit.
Puno je i obrtnika koji pružaju razne usluge. Ugostitelja, frizera, kozmetičara... A potrošači smo mi. Mi odlučujemo od koga ćemo kupiti i koju smo cijenu spremni platiti. S tim da mi, kupci, danas imamo i moćno oružje. Moćnije od svega što je postojalo u prošlosti. Ime mu je internet, a prezime društvene mreže. One sve zapasuju, sve registriraju, munjevitom se brzinom šire i, što je najvažnije, vrlo brzo kažnjavaju "zle" trgov..momke. Ako mi to hoćemo. Moćno "topništvo" protiv ružne pohlepe, dakle, imamo. Treba samo snažno zapucati.
Treba masovno početi uspoređivati cijene trgovačkih lanaca i obrta, dnevno dijeliti, širiti i prosljeđivati te informacije svimai svakome. Nastat će medijski bum. Vrlo brzo iskristalizirat će se najgori muljatori u eurotranziciji, najspremniji na podvale i obmane.
Treba ih iz dana u dan isticati. Udarati gdje ih najviše boli. Zaobilaziti njihove trgovine u velikom luku. Kupovati kod korektnih i stalno objavljivati tko su. Tek tada će tržište proraditi u vašu korist. Nema toga poduzetnika koji može izdržati masovni negativni udar potrošača. Dobit će bačeni bumerang s prevelikim cijenama ravno u glavu. I umjesto zarade, početi knjižiti pad prihoda, uz toliko loš tržišni imidž da ga nikakav marketing neće moći ispeglati. Jedini način da se operu, kako se ne bi dogodilo da ih kupci predugo zapamte kao “zle” momke, bit će sniženje cijena, akcije, ulagivanje...
Riječju, crne liste na društvenim mrežama jače su od svega. U to su se već uvjerili brojni političari na izborima. Uvjerite u to i trgovačke lovce u mutnom!
Baš i ne. Umjesto kukanja, a još manje plakanja državi da nas obrani od zločestih i pohlepnih trgovaca, treba uzvratiti udarac. Masovno i svom snagom. A imamo je puno, iako je nismo svjesni. Više od države i više od trgovaca. Kažu da vrč ide na vodu dok se ne razbije. E pa neka se razbije njima. Trgovcima. I svima što nazidavaju cijene. O glavu.
Kako? Ne previše teško ako znamo što trebamo i možemo učiniti. Ovo je tržišna ekonomija, a ne planska. I ne ni blizu monopolska. Jako puno je trgovačkih igrača na tržištu koji se nadmeću za privlačenje kupaca unutar ukupne kupovne moći koja ima jasan limit.
Puno je i obrtnika koji pružaju razne usluge. Ugostitelja, frizera, kozmetičara... A potrošači smo mi. Mi odlučujemo od koga ćemo kupiti i koju smo cijenu spremni platiti. S tim da mi, kupci, danas imamo i moćno oružje. Moćnije od svega što je postojalo u prošlosti. Ime mu je internet, a prezime društvene mreže. One sve zapasuju, sve registriraju, munjevitom se brzinom šire i, što je najvažnije, vrlo brzo kažnjavaju "zle" trgov..momke. Ako mi to hoćemo. Moćno "topništvo" protiv ružne pohlepe, dakle, imamo. Treba samo snažno zapucati.
Treba masovno početi uspoređivati cijene trgovačkih lanaca i obrta, dnevno dijeliti, širiti i prosljeđivati te informacije svimai svakome. Nastat će medijski bum. Vrlo brzo iskristalizirat će se najgori muljatori u eurotranziciji, najspremniji na podvale i obmane.
Treba ih iz dana u dan isticati. Udarati gdje ih najviše boli. Zaobilaziti njihove trgovine u velikom luku. Kupovati kod korektnih i stalno objavljivati tko su. Tek tada će tržište proraditi u vašu korist. Nema toga poduzetnika koji može izdržati masovni negativni udar potrošača. Dobit će bačeni bumerang s prevelikim cijenama ravno u glavu. I umjesto zarade, početi knjižiti pad prihoda, uz toliko loš tržišni imidž da ga nikakav marketing neće moći ispeglati. Jedini način da se operu, kako se ne bi dogodilo da ih kupci predugo zapamte kao “zle” momke, bit će sniženje cijena, akcije, ulagivanje...
Riječju, crne liste na društvenim mrežama jače su od svega. U to su se već uvjerili brojni političari na izborima. Uvjerite u to i trgovačke lovce u mutnom!
Može li Vlada zauzdati trgovački val poskupljenja?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Sjecanj 2023
odilo se ono što je valjda svima (osim tragično naivnima) odavno bilo jasno - ulazak Hrvatske u eurozonu iskorištenje za veliko povećanje cijena. Trgovci, a pogotovo mali obrtnici, poput vlasnika frizerskih salona, kvartovskih kafića i dućana, značajno su povećali cijene svojih roba i usluga. I ne, ne radi se o famoznom zaokruživanju cijena, riječ je o pravoj pljački. Jer daje riječ o prvome, onda" nas jutarnja kava u kvartovskom kafiću ne bi stajala 1,40 eura (10,5483 kune) već 1,20 eura. Naime, prije samo tri dana ista kava u istom kafiću stajala je 9 kuna, odnosno 1,1945 eura. Umjesto zaokruživanja na 1,20 dočekalo nas je "zaokruživanje" na 1,40.
Mogli bismo slične primjere redati unedogled, ali nema smisla. Stvar je jednostavna i sasvim jasna - frizeri, ugostitelji i trgovci jedva su dočekali 1. siječnja da nam pod "zaokruživanje" podvale još jedno veliko povećanje cijena, piše Marko Špoljarić, novinar Jutarnjeg lista u svojoj kolumni.
Sve te vijesti o novogodišnjem povećanju cijena strašno su razbjesnile premijera Andreja Plenkovića i njegova ministra gospodarstva Davora Filipovića. Odmah su sazvali krizne sastanke, sjevaju priopćenja,...
Zaključno, svaka raprava oko povećanja cijena mogla bi se svesti na tvrdnje trgovaca, ugostitelja i obrtnika da do poskupljenja nije došlo zbog zamjene kune eurom, već zbog dvogodišnjeg inflatornog pritiska kojim su i oni izloženi, a posebno zbog povećanja cijena struje, plina, goriva i rada.
Mogli bismo slične primjere redati unedogled, ali nema smisla. Stvar je jednostavna i sasvim jasna - frizeri, ugostitelji i trgovci jedva su dočekali 1. siječnja da nam pod "zaokruživanje" podvale još jedno veliko povećanje cijena, piše Marko Špoljarić, novinar Jutarnjeg lista u svojoj kolumni.
Sve te vijesti o novogodišnjem povećanju cijena strašno su razbjesnile premijera Andreja Plenkovića i njegova ministra gospodarstva Davora Filipovića. Odmah su sazvali krizne sastanke, sjevaju priopćenja,...
Zaključno, svaka raprava oko povećanja cijena mogla bi se svesti na tvrdnje trgovaca, ugostitelja i obrtnika da do poskupljenja nije došlo zbog zamjene kune eurom, već zbog dvogodišnjeg inflatornog pritiska kojim su i oni izloženi, a posebno zbog povećanja cijena struje, plina, goriva i rada.
Obećanje blijedi.. ali sritno brzocestaši!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 02 Sjecanj 2023
Iznad grada Omiša, poviše kanjona rijeke Cetine, u tijeku je izgradnja mosta koji je dio omiške zaobilaznice. Podsjetimo kako je riječ o projektu vrijednom 180 milijuna kuna, a do proljeća sljedeće godine bit će završena ta dionica duga 3,5 kilometra.
No, ovaj most, odnosno zaobilaznica, neće biti rješenje gorućeg prometnog problema u Hrvatskoj, a to je nepostojanje brze ceste od Omiša prema Splitu. Omiška zaobilaznica, moguće je, manjim će dijelom rasteretiti promet magistralom, ali će itekako opteretiti lokalnu cestu od Žrnovnice preko Srinjina i Tugara do skretanja za Zakučac i Omiš.
Bilo kako bilo, na temu nedosanjane brze ceste danas se oglasila saborska zastupnica Marijana Puljak.
- "Sretan Božić i nova 2023. godina svima vama dragi članovi grupe Brza cesta Trogir Omiš! Još jedna nam godina prolazi, a Brza cesta se samo povremeno spominje u državnim planovima. Obećanje kako je to najvažniji projekt nakon Pelješkog mosta blijedi kad pogledate državni proračun gdje nema ozbiljnih novaca za ovu cestu. Svejedno, mi se i dalje nadamo da će netko kad tad shvatiti važnost ovog projekta za pola milijuna ljudi koji gravitiraju toj cesti. Sretno nam svima skupa u borbi za BCTO!" - poručila je Puljak u FB grupi "Brza cesta Trogir Omiš", objavivši staru fotografiju pojedinaca koji se i dalje, zasad uzaludno, bore za ovu cestu ...
No, ovaj most, odnosno zaobilaznica, neće biti rješenje gorućeg prometnog problema u Hrvatskoj, a to je nepostojanje brze ceste od Omiša prema Splitu. Omiška zaobilaznica, moguće je, manjim će dijelom rasteretiti promet magistralom, ali će itekako opteretiti lokalnu cestu od Žrnovnice preko Srinjina i Tugara do skretanja za Zakučac i Omiš.
Bilo kako bilo, na temu nedosanjane brze ceste danas se oglasila saborska zastupnica Marijana Puljak.
- "Sretan Božić i nova 2023. godina svima vama dragi članovi grupe Brza cesta Trogir Omiš! Još jedna nam godina prolazi, a Brza cesta se samo povremeno spominje u državnim planovima. Obećanje kako je to najvažniji projekt nakon Pelješkog mosta blijedi kad pogledate državni proračun gdje nema ozbiljnih novaca za ovu cestu. Svejedno, mi se i dalje nadamo da će netko kad tad shvatiti važnost ovog projekta za pola milijuna ljudi koji gravitiraju toj cesti. Sretno nam svima skupa u borbi za BCTO!" - poručila je Puljak u FB grupi "Brza cesta Trogir Omiš", objavivši staru fotografiju pojedinaca koji se i dalje, zasad uzaludno, bore za ovu cestu ...
Izmjene Zakona o radu donose niz novina
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 01 Sjecanj 2023
Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje. Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje. Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.
Adio kuna, dobrodošao euro!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 29 Prosinac 2022
S prvim danom nove godine Hrvatska postaje 20. članica europodručja, naša valuta kuna napokon odlazi u ropotarnicu povijesti, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.
Fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7.53450 kuna.
Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 15. siječnja 2023. Još samo tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, ukoliko je to u mogućnosti, piše Index.hr.
Bankomati, ako su u funkciji, će od 1. siječnja 2023. isplaćivati isključivo novac u eurima, a do 15. siječnja svih 4.000 bankomata u RH trebalo bi biti prilagođeno i operativno za izdavanje eura.
Zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Dvojno iskazivanje cijena, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja će trajati sve do kraja 2023.
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Ministarstvo financija podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7.53450 kuna.
Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 15. siječnja 2023. Još samo tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, ukoliko je to u mogućnosti, piše Index.hr.
Bankomati, ako su u funkciji, će od 1. siječnja 2023. isplaćivati isključivo novac u eurima, a do 15. siječnja svih 4.000 bankomata u RH trebalo bi biti prilagođeno i operativno za izdavanje eura.
Zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Dvojno iskazivanje cijena, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja će trajati sve do kraja 2023.
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Ministarstvo financija podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Barilo napravilo novo dugoračko craft pivo - Squaw!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 29 Prosinac 2022
Popularna naša mala, ali sve značajnija i veća, lokalna pivovara "Barilo" Dugi Rat večeras predstavalja svoje novo craft pivo - Squaw!
Promocija je večeras, u četvrtak, 29.11. u omiškom caffe baru "Priča", a novo poljičko pivo na tržište ide sutra - u Dugom Ratu će ga nuditi Rivica beach bar, a na Dućama Local bar and kitchen, u Splitu će te ga moći pronaći na svim mjestima gdje se može popiti dalmatinsko craft pivo.
Dugoračka pivovara Barilo našeg sumještanina Tomislava Raosa se, kao i mnoge druge više lokalnog / regionalnog usmjerenja, zasad vodila onom "polako ali sigurno" sintagmom - Milu i Malduka je lokalno tržište odmah s razlogom prigrlilo, Apach je također našao svoju vjernu publiku, i sad je, što zbog čestih upita (naročito ljeti, od strane turista), a što zbog Tomine želje napraviti nešto novo, došao trenutak da iz dugoratske craft pivovare izađe i četvrto pivo - Squaw, stilski american IPA. Naravno, i dalje se referirajući na "našeg" dobrog, starog Winnetoua, snimanog u nedalekom kanjonu Cetine, i na lijepe, garave squaw iz njegovog wigwama...
Barilova Squaw je, reći će oni koji o craft pivu skoro sve znaju, napravljena da bude nježnija od prosječnog piva american IPA stila - tijelo te ipe je mekano, namjerno ne preslatko (pilsner i pale ale, uz nešto vienne i carapilsa), kao i druga piva iz Barila refermentirano u boci iz tehnoloških razloga, uz klasičan asortiman hmeljeva - citra je tu, ali i simcoe, amarillo i cascade. Pomalo retro postava, ali lijepo izražena, dijelom jer su korišteni u vrlo ne-retro cryo formi! Agrumi su tu (limun, grejp i naranča), nešto borovine, breskve, mrvicu možda i tropsko voće, kažu pivski znalci koji ih mogu prepoznati, ja ih ne mogu prepoznati ni u vinu, a kamoli u pivu... Gorčine nema baš toliko, opet namjerno, tržišta radi - 41 jedinica, što opet znači da neće biti ni sasvim neprimjetna. Eh da, i ima 6.5% alkohola, i tako je zasad daleko najjače dugoratsko pivo. Squaw koja obara! Čiko, pripazi se...
Promocija je večeras, u četvrtak, 29.11. u omiškom caffe baru "Priča", a novo poljičko pivo na tržište ide sutra - u Dugom Ratu će ga nuditi Rivica beach bar, a na Dućama Local bar and kitchen, u Splitu će te ga moći pronaći na svim mjestima gdje se može popiti dalmatinsko craft pivo.
Dugoračka pivovara Barilo našeg sumještanina Tomislava Raosa se, kao i mnoge druge više lokalnog / regionalnog usmjerenja, zasad vodila onom "polako ali sigurno" sintagmom - Milu i Malduka je lokalno tržište odmah s razlogom prigrlilo, Apach je također našao svoju vjernu publiku, i sad je, što zbog čestih upita (naročito ljeti, od strane turista), a što zbog Tomine želje napraviti nešto novo, došao trenutak da iz dugoratske craft pivovare izađe i četvrto pivo - Squaw, stilski american IPA. Naravno, i dalje se referirajući na "našeg" dobrog, starog Winnetoua, snimanog u nedalekom kanjonu Cetine, i na lijepe, garave squaw iz njegovog wigwama...
Barilova Squaw je, reći će oni koji o craft pivu skoro sve znaju, napravljena da bude nježnija od prosječnog piva american IPA stila - tijelo te ipe je mekano, namjerno ne preslatko (pilsner i pale ale, uz nešto vienne i carapilsa), kao i druga piva iz Barila refermentirano u boci iz tehnoloških razloga, uz klasičan asortiman hmeljeva - citra je tu, ali i simcoe, amarillo i cascade. Pomalo retro postava, ali lijepo izražena, dijelom jer su korišteni u vrlo ne-retro cryo formi! Agrumi su tu (limun, grejp i naranča), nešto borovine, breskve, mrvicu možda i tropsko voće, kažu pivski znalci koji ih mogu prepoznati, ja ih ne mogu prepoznati ni u vinu, a kamoli u pivu... Gorčine nema baš toliko, opet namjerno, tržišta radi - 41 jedinica, što opet znači da neće biti ni sasvim neprimjetna. Eh da, i ima 6.5% alkohola, i tako je zasad daleko najjače dugoratsko pivo. Squaw koja obara! Čiko, pripazi se...
U Europi bez granica
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Prosinac 2022
Odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama. Istodobno, Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske.
Dalibor Paus, predsjednik IDS-a, ocijenio je da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor najsretnija vijest za Istru i njezine građane ove godine te kako će sada svi osjetiti puni smisao "Europe bez granica".
- “Ne smijemo nikad zaboraviti da se Hrvatska dokazala u zaštiti granica i uspostavi visokih standarda u zaštiti ljudskih prava ranjivih skupina, migranata, koji nažalost ilegalno pokušavaju ući u Hrvatsku. Vidjelo se da Hrvatska napreduje. Hrvatska ni u jednom trenu nije postala hot spot za migrante, pokazali smo da se može”, rekao je danas ministar Davor Božinović.
No međunarodne organizacije za ljudska prava su odluku EU o ulasku Hrvatske u šengensku zonu ocijenile "lošim presedanom za buduće širenje tog prostora" jer, kako kažu, u postupanju prema migrantima hrvatske vlasti i pogranična policija krše europsko i međunarodnog pravo.
Ilegalna imigracija vruće je pitanje u EU od 2015. kada je preko Sredozemlja krijumčarskim lancima ušlo preko milijun ljudi. UN tvrdi da je ove godine ilegalno u EU ušlo oko 145.000 ljudi, no Frontex, europska obalna i granična straža, navodi da je u prvih 10 mjeseci ove godine u Uniju ilegalno ušlo 280.000 migranata.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je danas da ulazak Hrvatske u šengenski prostor te potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a predstavljaju snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.
- "26 zemalja, oko 400 milijuna ljudi i samo jedna granica. Hrvatska je konačno postala dio tog prostora. 27. smo članica čiji će se građani slobodno kretati bez putovnica i frustrirajućih čekanja na granicama. Možemo živjeti, raditi i putovati slobodno od Prevlake do najsjevernijeg dijela Norveške. Na isti način će nam slobodno dolaziti i gosti naše zemlje, a slobodno će biti i kretanje roba što će značiti puno za naše gospodarstvo. Čestitam svim građanima Republike Hrvatske" - izjava je naše saborske zastupnice Marijane Puljak.
Ajme još da nam stići za po ure do Splita na posal, bez čekanja u koloni...
Dalibor Paus, predsjednik IDS-a, ocijenio je da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor najsretnija vijest za Istru i njezine građane ove godine te kako će sada svi osjetiti puni smisao "Europe bez granica".
- “Ne smijemo nikad zaboraviti da se Hrvatska dokazala u zaštiti granica i uspostavi visokih standarda u zaštiti ljudskih prava ranjivih skupina, migranata, koji nažalost ilegalno pokušavaju ući u Hrvatsku. Vidjelo se da Hrvatska napreduje. Hrvatska ni u jednom trenu nije postala hot spot za migrante, pokazali smo da se može”, rekao je danas ministar Davor Božinović.
No međunarodne organizacije za ljudska prava su odluku EU o ulasku Hrvatske u šengensku zonu ocijenile "lošim presedanom za buduće širenje tog prostora" jer, kako kažu, u postupanju prema migrantima hrvatske vlasti i pogranična policija krše europsko i međunarodnog pravo.
Ilegalna imigracija vruće je pitanje u EU od 2015. kada je preko Sredozemlja krijumčarskim lancima ušlo preko milijun ljudi. UN tvrdi da je ove godine ilegalno u EU ušlo oko 145.000 ljudi, no Frontex, europska obalna i granična straža, navodi da je u prvih 10 mjeseci ove godine u Uniju ilegalno ušlo 280.000 migranata.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je danas da ulazak Hrvatske u šengenski prostor te potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a predstavljaju snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.
- "26 zemalja, oko 400 milijuna ljudi i samo jedna granica. Hrvatska je konačno postala dio tog prostora. 27. smo članica čiji će se građani slobodno kretati bez putovnica i frustrirajućih čekanja na granicama. Možemo živjeti, raditi i putovati slobodno od Prevlake do najsjevernijeg dijela Norveške. Na isti način će nam slobodno dolaziti i gosti naše zemlje, a slobodno će biti i kretanje roba što će značiti puno za naše gospodarstvo. Čestitam svim građanima Republike Hrvatske" - izjava je naše saborske zastupnice Marijane Puljak.
Ajme još da nam stići za po ure do Splita na posal, bez čekanja u koloni...
Otvoren dio splitske Zapadne rampe, napokon malo brže s posla kući
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Prosinac 2022
Dio splitske Zapadne rampe je pušten u promet od srijede ujutro, a u potpunosti će biti otvorena kroz sljedeći tjedan. Nakon prvog dijela otvorenja, novom silaznom rampom se ulazi u Split gornjom etažom, preko nadvožnjaka, piše Dalmatinski portal. Trenutačno se odvijaju radovi uklanjanja privremene rampe, što se planira završiti u subotu. Puštanje podvožnjaka planirano je za sljedeći tjedan, ovisno o vremenskim prilikama, odnosno ako kiša dopusti.. Tek tada će se moći opet skretati iz Ulice Domovinskog rata desno, prema Dugom Ratu i Omišu. Fala k...
BipTalks Split meetup: Kako skalirati ICT platformu
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Prosinac 2022
Prvi BipTalks Split meetup pod nazivom Kako skalirati platformu za sve – od Black Fridaya do državnih izbora? održat će se u utorak,13. prosinca 2022. u The Works Coworking prostoru od 19h. BipTalks meetupi su druženja kroz koja ekipa iz Infobipa želi publici približiti svoje metode i produkte, razmijeniti iskustva s kolegama i proširiti svoju zajednicu i na području Splita.
Na prvom splitskom meetupu Petar Matan će govoriti o izazovima koji se kriju iza „buzzworda“ kao što su - Multitenant, Global, High availability, Scalability. Također, predstavit će i kako izgleda razvijati software-as-a-service (SaaS) rješenje - cloud Contact Centar, koji omogućuje komunikaciju agenata sa klijentima. Naravno, sve to uz ispunjavanje visokih zahtjeva stabilnosti, otpornosti i brzine. Petar je Senior Software Engineer i u Infobipu radi 3 godine.
Za sudjelovanje je potrebna prijava putem obrasca, a dobrodošli su svi koje zanima kako izgleda jedan veliki razvojni sustav, koji su izazovi s kojima se u Infobipu svakodnevno susreću i kako ih rješavaju (ili ne rješavaju).
Na prvom splitskom meetupu Petar Matan će govoriti o izazovima koji se kriju iza „buzzworda“ kao što su - Multitenant, Global, High availability, Scalability. Također, predstavit će i kako izgleda razvijati software-as-a-service (SaaS) rješenje - cloud Contact Centar, koji omogućuje komunikaciju agenata sa klijentima. Naravno, sve to uz ispunjavanje visokih zahtjeva stabilnosti, otpornosti i brzine. Petar je Senior Software Engineer i u Infobipu radi 3 godine.
Za sudjelovanje je potrebna prijava putem obrasca, a dobrodošli su svi koje zanima kako izgleda jedan veliki razvojni sustav, koji su izazovi s kojima se u Infobipu svakodnevno susreću i kako ih rješavaju (ili ne rješavaju).
Studenac preuzeo i Toni markete
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Prosinac 2022
Omiški Studenac, jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, ujedno i lanac s najvećom mrežom prodavaonica, preuzeo je potkraj studenoga prodavaonice brenda Toni marketi. Lanac posluje u 12 maloprodajnih objekata na području Splitsko-dalmatinske županije te zapošljava približno 40 zaposlenika. Novo preuzimanje nove, poljske uprave Studenca nastavak je kontinuiranog rasta koji kompanija ostvaruje posljednjih godina, a nakon ovogodišnjih akvizicija, među kojima se ističe preuzimanje dubrovačkog lanca Pemo d.o.o. i kutinske Lonie, sada je Studenac osnažio i svoju poziciju na području Splitsko-dalmatinske županije.