Fešta Sv. Duje

Na fešti Sv. Duje u Splitu se priređuje bogat program koji počinje svečanom procesijom i svetom misom na Rivi u organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije s početkom u 10 sati. U Gradskom kazalištu lutaka s početkom u 12 sati održat će se predstava "Prvi dan malog Pipa". Na splitskoj ribarnici u 12.30 sati u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija održat će se "Fešta size" na kojoj će se građanima dijeliti besplatne porcije janjetine s bižima. Humanitarni plivački maraton "Dina za mir" na kojem će ovogodišnje dobitnica nagrade Grada Dina Levačić preplivati dionicu od Solina do Splita završit će u 18 sati kad se očekuje njezin dolazak na splitsku Rivu. Tradicionalna splitska tombola na Rivi započet će su 19 sati, a prije nje predviđen je koncert klape Rišpet. Vatromet i nakon njega veliki koncert na Rivi u čast sv. Dujma i Dana grada započet u 21 sat. Na koncertu pod nazivom "10 splitskih" na Rivi 7.5. povodom blagdana svetog Duje, zaštitnika grada Splita nastupaju: - Tedi Spalato - Klapa Rišpet - Domenica - Đorđi Peruzović -Diktatori - Jole - Tiho Orlić - Zorica Kondža - Giuliano - Mjesni odbor. Štandovi su već postavljeni po Rivi te dijelu obližnjeg parkirališta, a prodaje se sve od tradicionalnih klepetaljki i kuhača do maslinovog ulja i dječjih igrački.
 

Odron u Zakučcu

Zbog odrona stijene na cestu u Zakučcu za sav je promet zatvorena državna cesta DC70 Omiš - Gata. Obilazak je županijskom cestom ŽC6170 preko Podgrađa.
 
Premijer u Splitu - nema radova na cesti u Podstrani! Iz kreveta na posao! Već za 30 minuta! Takoreći dok kažeš - Vlado Šeks! Čudo jedno neviđeno odavno!  Poradila nam je barem prometna "vertikala". Barenko danas. Barenko načas. Da poželi radni čovjek Vladu u Splitu - za stalno.
 

Policajci uputili otvoreno pismo motociklistima

Sigurno vam nisu promakle crne statistike u prometu kao ni to da je u zadnjih nekoliko dana čak osam vozača ili suvozača na motociklima i mopedima, poginulo.  Policijska uprava splitsko-dalmatinska uputila je otvoreno pismo motociklistima. Upozorili su da je na hrvatskim cestama u zadnjih pet godina poginulo 213 motociklista i 56 mopedista. Pismo prenosimo u nastavku članka u cijelosti..
 

Stockholmski sindrom

" Dakle, ja tebi dam nešto šta je ionako tvoje i onda svi uokolo tebe vrište (ka babe narikače, samo obrnuto) kako si super darove dobio i kako sam ja ljudina kakve nadaleko nema, i onda ti cvrkućeš od sriće, pa cvrkuću i dnevnici, i urednici, i našoj srići nema kraja! "

FB Vinko Vuković
 

Neraskidive veze Poljica i Splita

- "Poljičani i Poljica su Splitu važni upravo u onoj mjeri u kojoj je Split nezamisliv bez, primjerice, Ive Tijardovića, dr. Ante Trumbića, Vicka Mihaljevića, Fabjana i Luke Kaliterne, Frane Matošića, Rate Tvrdića, Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i plejade istaknutih pojedinaca iz obitelji Karaman, Katunarić, Radica, Krstulović i mnogih drugih, a da o povijesnim zaslugama Poljičana u obrani Splita od Turaka (Žarko Dražojević, Petar Kružić, Marjanovići, Jelići, Sinovčići i dr.) i njegovom kasnijem razvoju (obitelji Ergovac, Ferić, Bilinić i dr.) i ne govorimo!" – rezime je izlaganja uglednog splitskog antropologa Marija Nepe Kuzmanića kojim je zadivio i najupućenije u splitsko-poljičke odnose. Spomenutom izlaganju prethodila je kratka prezentacija na temu "Poljica – od drevne knežije do suvremene destinacije" povjesničarke umjetnosti Vesne Bulić-Baketić kojom je organizator tribine, Savez za Poljica, ukazao na turistički potencijal Poljica kao jedinstvenog 'muzeja' na otvorenome. Program je sadržajno obogatila splitska klapa Rebatajica prigodnom pjesmom "Splite moj" te napose premijernom izvedbom skladbe Zdenka Perasovića na tekst Ante Mekinića "Poljička (Di ko nika, tu i obika!)". Sukladno poljičkome običaju, druženje se nastavilo uz prigodni domjenak i razgovore korisne i ugodne kako i pristoji nepobitnoj spoznaji da su Poljičani i Splićani – jedan rod.
 

Oj drugovi, jel vam žao?!

Posebni pozdrav glasačma HDZ-a u kolonama u "prometu" oko Splita uz pjesmu “Oj drugovi, jel vam žao?!”

Izvor: FB Nikša Marinović, foto: Ante Čizmić
 

Obitelj – majčinstvo danas

Splitsko-makarska nadbiskupija, grad Split i župa Uznesenja BDM za proslavu sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, priprema se devetnicom koja se u splitskoj prvostolnici svečano slavi bogatim sadržajem, pjevanom sv. misom i koncertima sakralne glazbe. U okviru programa devetnice sv. Duji, u katedrali će se u utorak, 1. svibnja 2018. održati sveta misa u 19 sati, a nakon svete mise bit će druženje na temu majčinstva na kojem će gostovati profesorica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Angelina Gašpar te supružnici Tanja i Danko Uglešić, roditelji šestero djece. Progovoriti će o pogledu na majčinstvo u današnjim okolnostima, o usklađivanju karijere i majčinstva, o ulozi supruga u obitelji i kako očevi mogu pomoći majkama. Cilj okrugloga stola je ohrabriti majke da svoj poziv majčinstva vrše u radosnom zanosu.
 
Dragi dugoraćani, dragi posjetitelji ovih stranica, čestitam vam Prvi svibanj, međunarodni Praznik rada i blagdan Svetog Josipa radnika! Lipo mi se odmorite i blagdanski u ugodnom društvu provedite naveći praznik radnog čovjeka!
 

Umjesto prvomajske čestitke

Danas na Praznik rada pogledajte po mistu koliko ima starijih turista. Oni za razliku od Hrvata imaju dostojnu starost. Onda pogledajte koliko mlađih ima s rusacima i bagajama koji guštaju. Hrvati s takvim kuferima idu radit u Njemačku i Irsku jer u Hrvatskoj nema dovoljno posla, a i ono što ga ima nije dostojno čovjeka. Za to vrijeme gazde propalih firmi će vozit helikoptere, Maybache, kupovat dvorce, čak se i kroz sprdnju s radnicima kandidirat za gradonačelnika. Obični ljudi se često ne sjete da upravo oni na izborima biraju tko će putem zakona osigurati bolje uvjete za poslovanje i radnike. 53% ljudi ne izađe na izbore, a manjina od nekih 10% kojima je recimo Kerum duhovit, dok njegove tvrtke duguju 1.700.000.000 kuna, odlučuju o svima nama. Meni nije duhovito da nam babe i dide nemaju za kruv. Meni nije duhovito da postoje socijalne samoposluge. Meni nije duhovito kad mi prijatelj iz Irske napiše da se nikad ne vraća. Meni nije duhovito što nas Hrvata radi šporkih političara ima sve manje. Meni nije duhovito kad Markićka gleda u maternice žena da bi na silu poboljšala demografiju dok političari kradu. Meni nije duhovito kad se Kerum sprda da su njemu radnici dužni. Praznik rada je podsjećanje na potrebu dostojanstva svih radnika i umorovljenika.. a oni to u Hrvatskoj nemaju.
 

Da nam živi, živi jad!

Drugovi i drugarice, dame i gospodo, sinovi i kćeri prezrena radništva i Vi, radnici, vrsto koja samo što nije izumrla – sretan vam Praznik rada! Nema druge nego vam kazati - sretno, onako kako se kazuje rudarima prije nego uđu u okno pa pojma nemaju hoće li ikad više ugledati svjetlost dana. Otići na posao danas je u nas, a bogme i u svijetu, poprilično tome nalik. Dođeš, timbraš karticu ili upališ kompjuter, obučeš trliš ili navučeš klompe, svejedno, (od)radiš svoje i pojma nemaš je li to zadnji put da si svu tu rutinu odradio, ili ćeš slično, iz dana u dan, sve do penzije, onako kako je i stari pape to radio. Dragi radnici i radnice, dame i gospodo, drugovi i drugarice! Kad vam se čini da je loše, sjetite se one – shit happens. A kad vam se čini da se nema love nizašto, jednostavno manje pričajte na mobitel, bando parazitska!... piše Siniša Pavić u svojoj kolumni na stranicama (Kronike Du.. :-) Novog Lista ...
 

Sveti Jure, dozovi nas pameti

Poljičani poštovani, čestitam Vam blagdan Svetog Jure, zaštitnika naših Poljica! U ona doba, pričahu nam naši stari, svaki poljički katun na svetoga bi Juru rano ujutro izabrao svoga katunara, kandidata za kneza, koji se birao upravo nakon mise u crkvi na Gracu, veličanstvenom lokalitetu iznad kanjona Cetine. Nakon vjerskog slavlja, na Podgracu je veliki knez biran tako da bi svaki kandidat pred sebe stavio kunparan, a ostali katunari bi na njega bacali kamenčiće, što je bio jedinstven, demokratski način biranja vlasti u tadašnjoj Europi...
Nažalost, već duže vrijeme naša i u Ljepoj Našoj zaboravljena i rascjepkana Poljica stagniraju u svakom pogledu, udaljavajući se sve više od principa zajedništva koje je uvijek donosilo boljitak Poljičanima. U Poljciima se sve teže živi, mladost u sve većem broju odlazi odavde privučena svjetlima domaće i ino metropola te brojnijim mogućnostima, ponajprije poslovnim, koje se tamo nude. U Liijepoj našoj umjesto uzleta tako pomalo gasne naša nekoć svijetla tradicija, vene pravo bogatstvo običaja i kulturno-povjesnih sadržaja, atrakcija i spomena na jednu od najneobičnijih državica kasnog srednjovjekovlja i načina života na ovom bogomdanom prostoru kojim, u ovim modernim vremenima, kao da ne znamo više upravljati s ciljem  zajedničkog boljitka, a stare i nove potencijale, još prilično očuvani krajolik, prekrasni kanjon Cetine, iskorake u pametnu, održivu i eko proizvodnju, mogućnosti seoskog i pustolovnog turizma, brendiranju Poljica kao kulturno-povijesne regije, bolju prometnu povezanost i uređenije ceste i puteve, ništa ne uspijevamo razviti u mjeri da budu poluge našeg novog razvoja, opstojnosti, održivosti, pa i novog procvata Poljica.
Sveti Jure, dozovi nas pameti! I vrati nam marljivost, zajedništvo i viziju, sve ono što je u daleko težim vremenima (dobro, tada nije bilo HDZ-a i ovoliko uhlj..birokracije) krasilo naše pretke.
 

Pozivnica na Poljički sabor

Ovogodišnji Poljički sabor održat će se u subotu u 20.30 sati u Glagoljaškom sjemeništu na Priku. Sabor organizira Društvo Poljičana “Sveti Jure" Priko, a u programu nastupaju KUU "Mosor" Gata, klapa "Pasika" iz Kostanja i KUD “Gornja Poljica” iz Srijana. U nedjelju će se u 10:30 sati na Gradcu u Gatima pokraj crkvice sv. Jure  održati sveta misa prije koje će članovi KUU "Mosor" Gata čitati Poljičku poemu. U Gatskom domu kulture s početkom u 19 sati održati će se predstava "Splićanke" Gradskog kazališta mladih Split.
- Ove godine težište smo stavili na poljičke nošnje. Izložit ćemo četrdesetak nošnji, od kojih su neke stare i nekoliko stotina godina. Dio je u vlasništvu stanovnika Gornjih Poljica. Bit će izložene i poljičke zastave. KUD “Gornja Poljica" prezentirat će nošnje. KUU “Mosor" Gata izvest će poljička kola, a ako im se posreći, i prikaz biranja kneza. A moji Kostanjci izvest će klapske pjesme - kazala je organizatorica subotnjeg Poljičkog sabora na Priku, pjesnikinja Đurđica Tičinović, koja otkriva da se u Sinju izrađuju i kubure koje će obogatiti buduće Poljičke proslave. A ovu će proslavu obogatiti poljički proizvod najbolje poznat bonkulovićima u županiji i izvan nje - soparnik. Ako nije kraljevski proizvod, zacijelo jest kneževski.
 
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je natječaj za građanske akcije "Naš doprinos zajednici". Ovaj natječaj je jedini decentralizirani natječaj Nacionalne zaklade kojim se već 15 godina doprinosi razvoju građanskih akcija u lokalnim zajednicama. Građanska akcija je, sukladno uvjetima raspisanog natječaja, jednokratna akcija koja potiče na aktivizam, poboljšava kvalitetu življenja ili općeg dobra u lokalnoj zajednici koju mogu prijaviti udruge, zaklade i ustanove (vrtići, škole, domovi umirovljenika, knjižnice i dr.) registrirane u Republici Hrvatskoj s prijedlogom akcije čije aktivnosti pokreću same organizacije, institucije ili zainteresirane skupine građana koje djeluju pri toj organizaciji/instituciji. Pri odabiru građanskih akcija koje će se financirati voditi će se računa o tome da ravnomjerno budu zastupljene županije (20) na koje se odnosi natječaj i to na način da će se odobriti po 3 podrške za svaku od županija obuhvaćenih ovim natječajem.Cjelokupna dokumentacija dostupna je ovdje i ovdje.
 
U roku od nekoliko dana dogodila su se dva slučaja u kojima su prevareni ljudi starije životne dobi. Pozivamo građane, a posebno one starije životne dobi na oprez kako ne bi postali žrtve najčešćeg oblika prijevara starijih osoba u kojima nepoznate osobe iskorištavaju njihovo povjerenje i nepažnju ili ih dovode u zabludu. Počinitelji ovih prijevara dolaze u stanove ili kuće predstavljajući se najčešće kao službenici osiguranja, porezne uprave ili policije, ali i kao razni medicinski stručnjaci ili stručnjaci za alternativnu medicinu. Građani nerijetko takve osobe puštaju u svoje domove ne provjeravajući o kome se radi i ostavljajući ih bez nadzora. Na taj način olakšavaju počinjenje kaznenih djela i to najčešće prijevara i krađa. Prevaranti uglavnom rade u paru, a karakterizira ih drskost u ponašanju, odvažnost, autoritativni nastup, pričljivost, suosjećanje, brzina, upornost u nagovaranju, uvredljivost u slučaju sumnje ili provjere njihovih navoda. Ne puštajte nepoznate osobe u svoj dom!