Dijagnoza

Lokalni političar, blago rečeno, osebujnog izričaja, koji se u prošlosti nije libio u Primoštenu ukinuti ulicu Franji Tuđmanu ili povesti 'križarski rat' protiv obaveznog plaćanja televizijske pretplate HRT-u, opet je dijagnosticirao "korijenski" problem u našem društvu i predočio ga svima javno nedavno na sjednici Skupštine Šibensko-kninske županije. "Dok HDZ ne umre, Hrvatska neće živjeti!", poručuje načelnik Stipe Petrina.
S obzirom na sve veću količinu uhljeba i "elitnih" neznalica na našoj grbači i na njihove brojne "nepodopštine" te na zabrinjavajuće trendove u društvu i ekonomiji, bojim se da je Primoštenac opet u pravu.
 
Tomislav Klarić-Kukuz, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo aktualizira tematiku zadruga, na kakve prepreke nailaze u hrvatskom zakonodavstvu te zašto danas teško mogu biti konkurentne. Taj magistar ekonomije i poduzetnik s višegodišnjim iskustvom rada u Lokalnoj akcijskoj grupi Cetinske krajine i Turističke zajednice grada Trilja, danas je prva persona svih zadruga Lijepe naše. A kad pričamo o zadrugama, možemo reći da su one rješenja za katastrofalno stanje u državi, posebno u ruralnim područjima. Ljudi bježe iz ruralnih sredina u velike gradove ili u inozemstvo u potrazi za srećom, jer ne vide da se mogu profesionalno realizirati i imati sreće u životu u Hrvatskoj. Upravo zadruge jedine mogu aktivirati te mikroresurse koje imamo i koji su razasuti svuda po Hrvatskoj, ali ih ne koristimo. Zašto? Pročitajte više na stranicama Agrokluba..
 

Piranska ironija

Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu Hrvatske i Slovenije uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za Euractiv ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučilištu i bivši ministar znanosti Žiga Turk. Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev - teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu Piranskog zaljeva i neškodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, piše Turk. Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom ispunjen glavni hrvatski strateški cilj, objašnjava Turk. Ironija je u tome što je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, piše Turk. "Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavještajce i pronaći način da prihvate odluku", prenosi tportal.
 

Naše vrijeme

"Ovo naše vrijeme u kojem se traži da Zagora mora biti kao Provansa, a Split kao Ibiza, karakteriziraju kič-ljudi i kič-mentalitet; karakteriziraju ga plastični ružičasti labudovi u bazenima što postaju amblem našeg budućeg zimmer frei krajolika. Mi ovdje pokušavamo ovu malenu oazu spasiti od divlje gradnje kroz koju se, zapravo, očitava divlje društvo, a društvena praksa najlakše se vizualizira kroz urbanizam koji se danas iskazuje kao rukopis društvenog kaosa i neorganiziranosti."

- Ivo Babić, dobitnik nagrade grada Trogira za životno djelo
 

In Memoriam: Odlazak najdugovječnijeg novinara

Otišao je u legendu jedan od najstarijih aktivnih novinara u Hrvatskoj. Izvještavati će ubuduće s rajskih prijema kod sv.Petra i ostale ekipe, biti će to sve dobre vijesti, nove reportaže s nebeskih prostranstava, na hrvatskom, a bome i na esperantu. Otišao je s svojim diktafonom i laptopom šjor Davor Grgat u novu, nebesku redakciju, a tamo dobrih novinara, znamo, ima i previše. Za Slobodnu Dalmaciju naš maloračanin Davor Grgat pisao je još od davne 1957. godine! Grgatov životopis uistinu je bogat, jer pisao je za brojne listove u Hrvatskoj te surađivao s radijskim postajama i internet portalima, a kao jednu od zanimljivijih epizoda možemo izdvojiti emisiju na esperantu, koju je vodio 1984. na Radio Splitu. Osim što je jedan od najplodnijih novinara ikad, te nekoć davno čak i pitur(!), Grgat je bio i stručnjak za esperanto, međunarodni jezik koji je po nekim, sada već zgaslim predviđanjima, trebao osvojiti svijet. Kod nas je najveći "bum" doživio sedamdesetih i osamdesetih godina, no šjor Davor ga u svojoj dobrodržećoj osamdeset i četvrtoj još uvijek gorljivo promovirao.. Sve do pred Božić kad ga je iznenadna bolest odvojila od obitelji, završio je u KBC Split, oko Nove Godine izgedalo je da će sve opet krenuti na dobro, a kad ono... Šjor Davor je bio više nego aktivan sve do posljednjih dana, svako malo se družio s svojim esperantistima, svojim penzionerima, prijateljima iz Kluba liječenih alkoholičara, s kojima se dugo, više od pola stoljeća družio, izvještavao je i dalje za Slobodnu Dalmaciju o svim događanjima iz naše male općine, pratio sjednice općinskog vijeća, popratio rad načelnika i mjesnih odbora, sportska događanja, fešte.. Od njega se lijepim člankom prije svega par dana oprostila i njegova Slobodne Dalmacija, člankom novinarke Lenke Gospodnetić. Otišao je u legendu jedan od najstarijih aktivnih novinara u Hrvatskoj. Neka mu je tilu laka jesenička zemlja, a što se duše tiče, ne brinite, ona je već za makinjetom u nebeskoj redakciji i smišlja što će sutra objaviti. Jerbo priprema se novi balotaški turnir u starim Jesenicama, a dotad se popodneva i predvečerja krate uz trešetu i briškulu. I čašice prirodnog soka... Posljednji pozdrav, dobri moj šjor Davore i hvala na svemu!
 
"Hrvatski građani odlaze u zemlje s razvijenom tržišnom ekonomijom i razvijenim poduzetništvom. U zemlje koje su svjesne da se stalno treba mijenjati i provoditi reforme, koje su okrenute budućnosti i nisu zarobljene u prošlosti. Plaće nisu jedini motiv odlaska ljudi, iako su naravno itekako važne. Hrvatski poslodavci svjesni su da bi plaće trebale rasti, ali prostor za rast plaća više nije u tvrtkama. U njima su gotovo sve rezerve iscrpljene. Pravi prostor za povećanje plaća je na rashodnoj strani proračuna, u visokim troškovima države na svim razinama i u nerestrukturiranom javnom sektoru u najširem smislu. Neto plaća hrvatskih radnika zaista nije konkurentna u većini sektora, ali bruta plaća je druga priča. Razlika između onoga što radnik dobiva i što poslodavac plaća jednostavno je prevelika. Trošak poslovanja u Hrvatskoj jednostavno je previsok. Poslovanje otežavaju neprohodna administracija, neučinkovita javna uprava, stalne izmjene zakona i uvjeta, sporo pravosuđe i neujednačene sudske prakse, da ne nabrajam dalje. U takvim uvjetima jako je teško biti konkurentan. Naša inozemna konkurencija ima mnogo bolje startne pozicije, a tržišna utakmica sve je oštrija. Zato treba biti jasno svima – do većih plaća vode reforme i promjene."

   - Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca
 

Viva Ludež!

Umro je još jedan Novinar.
Umro je Predrag Lucić, splitski pisac, pjesnik, novinar, redatelj te jedan od suosnivača legendarnog Feral Tribunea.
Ferala više nema, ali, srećom, Feralov mojo još je živ i zdrav. Ludež još živi. I živjet će. Lucićeve i Dežulovićeve "Melodije koke i Kolinde" ne škodi poslušati i pogledati još jednom...
 

Adriatic Gastro Show

Međunarodni festival gastronomije i turizma Adriatic Gastro Show se po četvrti put održava u Splitu u Spaladium Areni od 07. do 10. veljače. Biti će to prilika za pomoći izlagačima da svoje proizvode, usluge i inovacije predstave širokoj publici koju će Adriatic Gastro Show okupiti, a lanjske godine ih je bilo više od 15 tisuća. Adriatic Gastro Show je najveća i najkvalitetnija HORECA sajamska manifestacija u regiji koja ugošćuje najpoznatija imena iz područja gastronomije, vinarstva, turizma, te više stotina tvrtki iz područja ugostiteljstva i opremanja prostora koje predstavljaju svoju ponudu. Adriatic Gastro Show ugostit će brojne izlagače, proizvođače, turističke djelatnike i strukovne udruge. Bit će to mjesto poslovnih susreta i razgovora predstavnika tvrtki iz brojnih europskih zemalja, a u bogatom pratećem programu organizirati će se okrugli stolovi i rasprave o aktualnim temama iz ugostiteljsko-turističke struke. Tim doprinosom hrvatskoj turističkoj i gastro industriji, organizator želi približiti tu ponudu svim posjetiteljima, a ne samo profesionalcima.
 

Dani poslova u turizmu 2018.

Tijekom siječnja i veljače u Splitu, Osijeku i Zagrebu održati će se manifestacija "Dani poslova u turizmu", koja je lani okupila preko 110 vodećih poslodavaca iz turizma i ugostiteljstva te preko 14.000 posjetitelja u potrazi za sezonskim zapošljavanjem. Dani poslova u turizmu 2018. u Splitu će se održati 2.veljače u Športskom centru Gripe u vremenu od 09:00 – 15:00 sati. Ove godine Dane poslova u turizmu povezati će se sa segmentom obrazovanja u sklopu "obrazovnog kutka“ u kojem će se posjetiteljima predstaviti i Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo turizma te Centri kompetentnosti. Eto prilike sezoncima koji još nemaju dogovoreni ljetni posao..
 

Porazno je danas biti profesor

Znam za školu koja je na Svjetski dan učitelja imala sjednicu Učiteljskog vijeća na kojoj ravnateljica ni je ni čestitala ni spomenula kolektivu njegov dan. Znam školu u kojoj je lažni inspektor tri godine ulazio u sve aspekte struke: otvarao e-dnevnik, zapovijedao kako se unose nastavne jedinice, a što bi onda ravnateljica prenosila nastavnicima i zahtijevala postupanje po “inspektorovu” nalogu; toliko je bio sveprisutan da ga je ravnateljica nazivala i Big Brotherom. Znam školu koja sazove sjednicu UV-a “danas za danas” i kada upitate što je bilo hitno, jer nije ni ratno stanje ni išta toga tipa, dobijete odgovor da o tome “nema diskusije”. Da susret dogovaramo, bilo koji, ljubavni, poslovni, ručak kakav, trebamo se pripremiti za nj. Ili je to tek smišljeni čin jer je s nepripremljenim kolektivom mnogo lakše manipulirati. Kada je dekan jednog medicinskog fakulteta pozdravljao svoje brucoše, na kraju im je obraćanja rekao da sami sebi zaplješću: što na uspjehu što su tako dobro položili državnu maturu pa su tu, kao i zbog toga što su krema društva i bolji od svih drugih. Djecu se, dakle, na prvom predavanju uči da ih se poštuje. Onda opet mislim: bi li se ravnatelj kakve bolnice, odjela, klinike, čega god, usudio liječnicima kazati da o nečem “ne dopušta diskusiju”? U atmosferi zastrašivanja i prijetnji (u školi u kojoj je lažni inspektor prijetio učiteljicama, pridružila se i ravnateljica škole koja je učiteljicama prijetila otkazom), počela je još jedna školska godina. Što novo možemo očekivati? Ništa! Sve u svemu, porazno je danas biti profesor i dok se nešto iz korijena ne promijeni, ostat će žal za pripadanjem ovakvu sustavu i nemogućnosti bijega u društvo koje bi vrjednovalo rad i kvalitetu, a ne partijsku iskaznicu.
 

Nova prinova u Jeseničkoj floti

U industrijskom pogonu "Radež" u uvali Bristva na otoku Korčula porinut je u more još jedan suvremeni 50-metarski turistički mini kruzer koji je izgrađen za domaćeg naručitelja Antu Naranču iz Krila Jesenica. Svečanoj primopredaji najnovijeg jeseničkog mini kruzera prethodila je zajednička molitva i blagoslov svećenika koji je u nazočnosti članova obitelji Naranča i kume broda, te uprave i radnika “Radeža” zaželio posadi i brodu mirno more, i dugu i sretnu plovidbu. Nakon primopredaje i preuzimanja broda vlasnik je iskazao zadovoljstvo kvalitetom izgradnje, brzinom, profesionalnošću i kooperativnošću vrijednih "radežovaca", a radnicima i upravi ovog vrlo uspješnog brodogradilišta čestitao i zaželio puno poslovnog uspjeha i u 2018. godini.
 

O financiranju skupih ljekova

Roditelji djece oboljele od spinalne mišićne atrofije nisu zadovoljni rješenjem Ministarstva zdravstva koje se dosjetilo otvoriti račun na koji će građani uplaćivati donacije iz kojih će se financirati skupi lijekovi. O tome tko će dobiti novac, a tko ne odlučivat će Ministarstvo. Roditelji traže da se osnuje Fond za skupe lijekove i da se puni iz proračuna.
- Želimo da se osnuje Fond za rijetke bolesti iz kojeg će se ubuduće financirati skupe terapije, jer sutra će se opet pojaviti neka druga dijagnoza za koju će biti potrebna skupa terapija i zato taj problem mora biti riješen sustavno. Da od svih gluposti koje financiraju u taj Fond izdvoje kunu, skupile bi se milijarde, a oni traže da sirotinja opet plaća sirotinji - kaže Ivan Kovačić iz Omiša čijem je dvogodišnjem sinu Anti dijagnosticirana spinalna atrofija mišića tip 2, piše Dalmatinski portal.
 
Dobrovoljno vatrogasno društvo Dalmacija iz Dugog Rata dobilo je vrijednu donaciju u vidu vatrogasnih kaciga i radio stanice za njihovo vatrogasno vozilo koje je prošlog ljeta nagorjelo u velikom požaru. – Radi se o donaciji šest kaciga. Po tri kacige za šumske požare su nam kupili Ivo Ković i Jurica Tomić. Inače njih dvoje su se nama sami javili krajem kolovoza i rekli smo im što nam je najpotrebnije. Kacige su kupljene u jednoj zagrebačkoj firmi. Oni su potom razgovarali sa svojim sumještanima, koji su također vlasnici kuća za odmor u Starom selu Jesenice. Pet drugih sumještana također se odlučilo na donaciju – pojašnjava Frane Marčić, predsjednik DVD-a Dalmacija, koji u ime vatrogasnog društva od srca zahvaljuje svim donatorima na pomoći..
 

Dolac Gornji: Na didovini stvara Božićno selo

- E da, sićan se ko da je jučer bilo, reka mi je otac ma ti si sine skroz poludija. Pa u ovoj je kući od putnika namjernika jedino prosjak tu spava. Da luda ideja, luda ona, ja još luđi. I ustrajniji ja sve više da baš tu napravin nešto šta će svit nama u goste dovodit. Pa san se uvatija posla, i malo pomalo na ruini stare kuće digli smo zdanje, vilu s bazenom, di vode nema ni za lik. Ovo lito smo bili puni 2,5 miseca. Bez prestanka. Nijemci, Englezi, Francuzi, Turci, svi su nam dolazili u goste, je li tako ćaća. A nisu to baš više ni prosjaci. To su ljudi koji cijene ovaj mir i tišinu, ova brda, blaženstvo. I tako san ja u ovom kraju začeo i otvorio turističku sezonu - veli Tihomir Lučić, ugostitelj i poduzetnik koji je naumio na svojoj didovini u Dolcu Gornjem napraviti.. Božićno selo! Nakon bazena je odlučio malo proširiti projekt. Pa je uz pomoć prijatelja iz tvrtki Idoneus i Osovina digao bagere, i mic po mic, osam mjeseci su radnici svakodnevno s njim na čelu rušili gromade, ravnali teren, gradili suhozide, stvarali ranč. Pa kada je već stigao ranč, došle su i životinje, jedan konj, pa još jedan, pa još jedan, pa dva minija, od kojih je jedna ženka, vrlo skoro bit će i majka. Pa se pojavio i tovarčić, doveo ga je nikakvog, iscrpljenog, bolesnog, i digao ga na noge. Kako su dolazile životinje pojačavao se i broj pojata. Sada imamo i paunove, raznovrsnu perad, ovce, pse, vijetnamske svinje, jelenju obitelj. Sada je to postao mali ZOO vrt o kojem se pročulo i bez reklame. I šta se događa, dolaze nam ljudi sa svih strana. Dovode dicu. Oće im pokazat kravu, ovce, janjad, koke, piliće. A di to više mogu vidit - kaže Tiho koji uz imanje planira napraviti i dugu šetnicu. Uz nju će biti mala odmorišta, malo poviše i staza na kojoj će se jahati konji. Ispod je već napravio i prostor za fontanu koja će bacati vodu visoko uvis, oko nje će biti i lampe, svitlit će, veli u sto boja.. Da ne duljim, Božić će nam brzo doć. Svitlit će Dolac Gornji ko palača. Sto posto - kaže Tihomir Lučić novinarki Slobodone Dalmacije.
 

Povenjak 2018.

Udruga maslinara "Paićuša" iz Piska organizira manifestaciju ocjenjivanja kvalitete i kakvoće maslinova ulja i konzerviranja maslina na domaći način POVENJAK 2018, u Hotelu Brzet, Omiš, 17. veljače 2018. godine. Maslinari koji su zainteresirani za program više detalja mogu potražiti ovdje, a natjecatelji se trebaju prijaviti. Nakon svečanog dijela večeri održati će se zajednička večera i ples maslinara uiz glazbu uživo.