Mediteranska prehrana je najzdravija na svijetu

Mediteranski način prehrane već petu godinu za redom je proglašen najboljim u godišnjoj utrci za najbolji režim prehrane. Mediteranski stil prehrane također je proglašen najlakšom dijetom za praćenje; najboljom dijetom za zdravu prehranu; najboljom dijetu za dijabetes i najboljom biljnom dijetom, prenosi tportal.
Kako sad ovo, prvo prehrana pa dijeta? Paaa.. razlika je u količini porcije, a gurmanima je nije lako smanjiti na preporučenu mjeru (na male porcije).
No želite li ove godine svoju prehranu učiniti zdravijom, započnite kuhanjem jednog obroka svaki tjedan na bazi graha, cjelovitih žitarica i povrća, koristeći začinsko bilje i začine. Prehranu obogatite starim sortama žitarica. Žitarice koje su se kroz stoljeća malo mijenjale, poznate kao 'stare žitarice', ključna su značajka mediteranske prehrane. Proso, leća, quinoa, amarant neki su primjeri drevnih žitarica. Kad jedete meso, jedite male količine, a meso je najbolje upotrijebiti za aromatiziranje jela na bazi povrća. I ponovno razmislite o desertu – mediteranske prehrana obično obrok završava sezonskim voćem, piše tportal.
Brojne studije su pokazale kako mediteranska prehrana u preporučenim količinama može smanjiti rizik od dijabetesa, visokog kolesterola, demencije, gubitka pamćenja, depresije i raka dojke. Dijeta, koja je više stil prehrane nego ograničena prehrana, također je povezana s jačim kostima, zdravijim srcem i duljim životom. Ovaj način prehrane uključuje jednostavno kuhanje na biljnoj bazi, pri čemu je većina svakog obroka usmjerena na voće i povrće, cjelovite žitarice, grah i sjemenke, s nekoliko orašastih plodova i velikim naglaskom na ekstra djevičansko maslinovo ulje. Masti osim maslinovog ulja, poput maslaca, konzumiraju se rijetko, ako se uopće konzumiraju, a šećer i rafinirana hrana rezervirani su za posebne prilike. Crveno meso se koristi rijetko, obično samo za aromatiziranje jela. Potiče se konzumacija ribe koja je omega 3 masti, dok se jaja, mliječni proizvodi i perad jedu u mnogo manjim obrocima nego u tradicionalnoj zapadnjačkoj prehrani. Društvene interakcije tijekom obroka i tjelovježba temeljni su stil mediteranskog stila prehrane. Promjene u načinu života koje su dio ovog režima uključuju sporo jedenje s prijateljima i obitelji, druženje uz obroke, svjesno jedenje omiljene hrane, kao i svjesno kretanje i tjelovježbu.

Izvor: tportal