Lažni privid blagostanja: Turizam je Dalmaciji i blagoslov i prokletstvo

Turizam je i blagoslov i prokletstvo u isto vrijeme. Neosporan je njegov doprinos rastu i razvoju nacionalnog i lokalnog gospodarstva, no lako stvara lažni privid blagostanja i sigurnosti koje samo jedan čin terorizma, prirodna kataklizma ili naprosto recesija u glavnim emitivnim ekonomijama, može trenutačno srušiti. Hrvatska je zbog prevelikog oslanjanja na turizam izrazito osjetljiva na svaki poremećaj na tržištu i svi koji se njime bave moraju toga biti itekako svjesni. U priobalnim područjima gotovo da nema obitelji koja se izravno ili neizravno ne oslanja na turizam, a nekima je on i jedini izvor prihoda. Činjenica da ovdje turizam generira položajnu rentu koju mnogi uživaju dovela je do uljuljkanosti u uvjerenju da će lagodan život u turističkom raju trajati dovijeka. Nažalost, nema jamstva za takav scenarij i stoga bih onima koji sve karte stavljaju na turizam poručila da budu oprezni. A to, dakako, vrijedi i za one koji odlučuju o strateškim opredjeljenjima na državnoj razini. Sunce i more i dalje su glavni adut hrvatskog turizma. Tome u prilog govore i podaci istraživanja (TOMAS), Instituta za turizam, u kojem ispitanici 2014. godine ističu pasivni odmor i opuštanje kao glavni motiv dolaska u Hrvatsku (njih 75 posto), iako raste udio i drugih motiva, kao što su zabava (43 posto), nova iskustva i doživljaji (30 posto) te gastronomija (26 posto). Usprkos inventivnosti privatnog sektora, često sam razočarana kako se značajan broj poduzetnika ponaša kad je riječ o odnosu prema resursu na kojem gradi vlastitu turističku priču (npr. odnos prema kulturnoj baštini, plažama i sl.). Istodobno, duboko sam razočarana inertnošću javnog sektora, od državne razine na kojoj, zbog političkih igara, nema kontinuiteta u odlučivanju i upravljanju razvojem jer svaka nova vlast kreće od početka, kao da se turizam u Hrvatskoj počinje razvijati upravo s njima, do lokalne razine, gdje ne samo politikantstvo, nego i nedovoljna razina znanja te nespremnost na uvažavanje mišljenja drugih dionika, često dovode do katastrofalnih odluka. Uvjerena sam da Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnih stručnjaka, no političke igre su te koje diktiraju procese. Upravo zbog ovakvog pristupa, temeljenog na političkim umjesto stručnim odlukama, turističkim razvojem se ne upravlja na integralan i održiv način, nego se pod krinkom stalnog rasta dolazaka i noćenja skrivaju i/ili pravdaju mnoge pogrešne odluke, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru - rekla je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prof.dr.sc. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu o sadašnjosti i budućnosti najvažnije dalmatinske gospodarske grane.

Izvor: Slobodna Dalmacija