Stockholmski sindrom

" Dakle, ja tebi dam nešto šta je ionako tvoje i onda svi uokolo tebe vrište (ka babe narikače, samo obrnuto) kako si super darove dobio i kako sam ja ljudina kakve nadaleko nema, i onda ti cvrkućeš od sriće, pa cvrkuću i dnevnici, i urednici, i našoj srići nema kraja! "

FB Vinko Vuković
 

Neraskidive veze Poljica i Splita

- "Poljičani i Poljica su Splitu važni upravo u onoj mjeri u kojoj je Split nezamisliv bez, primjerice, Ive Tijardovića, dr. Ante Trumbića, Vicka Mihaljevića, Fabjana i Luke Kaliterne, Frane Matošića, Rate Tvrdića, Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i plejade istaknutih pojedinaca iz obitelji Karaman, Katunarić, Radica, Krstulović i mnogih drugih, a da o povijesnim zaslugama Poljičana u obrani Splita od Turaka (Žarko Dražojević, Petar Kružić, Marjanovići, Jelići, Sinovčići i dr.) i njegovom kasnijem razvoju (obitelji Ergovac, Ferić, Bilinić i dr.) i ne govorimo!" – rezime je izlaganja uglednog splitskog antropologa Marija Nepe Kuzmanića kojim je zadivio i najupućenije u splitsko-poljičke odnose. Spomenutom izlaganju prethodila je kratka prezentacija na temu "Poljica – od drevne knežije do suvremene destinacije" povjesničarke umjetnosti Vesne Bulić-Baketić kojom je organizator tribine, Savez za Poljica, ukazao na turistički potencijal Poljica kao jedinstvenog 'muzeja' na otvorenome. Program je sadržajno obogatila splitska klapa Rebatajica prigodnom pjesmom "Splite moj" te napose premijernom izvedbom skladbe Zdenka Perasovića na tekst Ante Mekinića "Poljička (Di ko nika, tu i obika!)". Sukladno poljičkome običaju, druženje se nastavilo uz prigodni domjenak i razgovore korisne i ugodne kako i pristoji nepobitnoj spoznaji da su Poljičani i Splićani – jedan rod.
 

Oj drugovi, jel vam žao?!

Posebni pozdrav glasačma HDZ-a u kolonama u "prometu" oko Splita uz pjesmu “Oj drugovi, jel vam žao?!”

Izvor: FB Nikša Marinović, foto: Ante Čizmić
 

Obitelj – majčinstvo danas

Splitsko-makarska nadbiskupija, grad Split i župa Uznesenja BDM za proslavu sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, priprema se devetnicom koja se u splitskoj prvostolnici svečano slavi bogatim sadržajem, pjevanom sv. misom i koncertima sakralne glazbe. U okviru programa devetnice sv. Duji, u katedrali će se u utorak, 1. svibnja 2018. održati sveta misa u 19 sati, a nakon svete mise bit će druženje na temu majčinstva na kojem će gostovati profesorica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Angelina Gašpar te supružnici Tanja i Danko Uglešić, roditelji šestero djece. Progovoriti će o pogledu na majčinstvo u današnjim okolnostima, o usklađivanju karijere i majčinstva, o ulozi supruga u obitelji i kako očevi mogu pomoći majkama. Cilj okrugloga stola je ohrabriti majke da svoj poziv majčinstva vrše u radosnom zanosu.
 

Sveti Jure, dozovi nas pameti

Poljičani poštovani, čestitam Vam blagdan Svetog Jure, zaštitnika naših Poljica! U ona doba, pričahu nam naši stari, svaki poljički katun na svetoga bi Juru rano ujutro izabrao svoga katunara, kandidata za kneza, koji se birao upravo nakon mise u crkvi na Gracu, veličanstvenom lokalitetu iznad kanjona Cetine. Nakon vjerskog slavlja, na Podgracu je veliki knez biran tako da bi svaki kandidat pred sebe stavio kunparan, a ostali katunari bi na njega bacali kamenčiće, što je bio jedinstven, demokratski način biranja vlasti u tadašnjoj Europi...
Nažalost, već duže vrijeme naša i u Ljepoj Našoj zaboravljena i rascjepkana Poljica stagniraju u svakom pogledu, udaljavajući se sve više od principa zajedništva koje je uvijek donosilo boljitak Poljičanima. U Poljciima se sve teže živi, mladost u sve većem broju odlazi odavde privučena svjetlima domaće i ino metropola te brojnijim mogućnostima, ponajprije poslovnim, koje se tamo nude. U Liijepoj našoj umjesto uzleta tako pomalo gasne naša nekoć svijetla tradicija, vene pravo bogatstvo običaja i kulturno-povjesnih sadržaja, atrakcija i spomena na jednu od najneobičnijih državica kasnog srednjovjekovlja i načina života na ovom bogomdanom prostoru kojim, u ovim modernim vremenima, kao da ne znamo više upravljati s ciljem  zajedničkog boljitka, a stare i nove potencijale, još prilično očuvani krajolik, prekrasni kanjon Cetine, iskorake u pametnu, održivu i eko proizvodnju, mogućnosti seoskog i pustolovnog turizma, brendiranju Poljica kao kulturno-povijesne regije, bolju prometnu povezanost i uređenije ceste i puteve, ništa ne uspijevamo razviti u mjeri da budu poluge našeg novog razvoja, opstojnosti, održivosti, pa i novog procvata Poljica.
Sveti Jure, dozovi nas pameti! I vrati nam marljivost, zajedništvo i viziju, sve ono što je u daleko težim vremenima (dobro, tada nije bilo HDZ-a i ovoliko uhlj..birokracije) krasilo naše pretke.
 

Pozivnica na Poljički sabor

Ovogodišnji Poljički sabor održat će se u subotu u 20.30 sati u Glagoljaškom sjemeništu na Priku. Sabor organizira Društvo Poljičana “Sveti Jure" Priko, a u programu nastupaju KUU "Mosor" Gata, klapa "Pasika" iz Kostanja i KUD “Gornja Poljica” iz Srijana. U nedjelju će se u 10:30 sati na Gradcu u Gatima pokraj crkvice sv. Jure  održati sveta misa prije koje će članovi KUU "Mosor" Gata čitati Poljičku poemu. U Gatskom domu kulture s početkom u 19 sati održati će se predstava "Splićanke" Gradskog kazališta mladih Split.
- Ove godine težište smo stavili na poljičke nošnje. Izložit ćemo četrdesetak nošnji, od kojih su neke stare i nekoliko stotina godina. Dio je u vlasništvu stanovnika Gornjih Poljica. Bit će izložene i poljičke zastave. KUD “Gornja Poljica" prezentirat će nošnje. KUU “Mosor" Gata izvest će poljička kola, a ako im se posreći, i prikaz biranja kneza. A moji Kostanjci izvest će klapske pjesme - kazala je organizatorica subotnjeg Poljičkog sabora na Priku, pjesnikinja Đurđica Tičinović, koja otkriva da se u Sinju izrađuju i kubure koje će obogatiti buduće Poljičke proslave. A ovu će proslavu obogatiti poljički proizvod najbolje poznat bonkulovićima u županiji i izvan nje - soparnik. Ako nije kraljevski proizvod, zacijelo jest kneževski.
 
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je natječaj za građanske akcije "Naš doprinos zajednici". Ovaj natječaj je jedini decentralizirani natječaj Nacionalne zaklade kojim se već 15 godina doprinosi razvoju građanskih akcija u lokalnim zajednicama. Građanska akcija je, sukladno uvjetima raspisanog natječaja, jednokratna akcija koja potiče na aktivizam, poboljšava kvalitetu življenja ili općeg dobra u lokalnoj zajednici koju mogu prijaviti udruge, zaklade i ustanove (vrtići, škole, domovi umirovljenika, knjižnice i dr.) registrirane u Republici Hrvatskoj s prijedlogom akcije čije aktivnosti pokreću same organizacije, institucije ili zainteresirane skupine građana koje djeluju pri toj organizaciji/instituciji. Pri odabiru građanskih akcija koje će se financirati voditi će se računa o tome da ravnomjerno budu zastupljene županije (20) na koje se odnosi natječaj i to na način da će se odobriti po 3 podrške za svaku od županija obuhvaćenih ovim natječajem.Cjelokupna dokumentacija dostupna je ovdje i ovdje.
 
U roku od nekoliko dana dogodila su se dva slučaja u kojima su prevareni ljudi starije životne dobi. Pozivamo građane, a posebno one starije životne dobi na oprez kako ne bi postali žrtve najčešćeg oblika prijevara starijih osoba u kojima nepoznate osobe iskorištavaju njihovo povjerenje i nepažnju ili ih dovode u zabludu. Počinitelji ovih prijevara dolaze u stanove ili kuće predstavljajući se najčešće kao službenici osiguranja, porezne uprave ili policije, ali i kao razni medicinski stručnjaci ili stručnjaci za alternativnu medicinu. Građani nerijetko takve osobe puštaju u svoje domove ne provjeravajući o kome se radi i ostavljajući ih bez nadzora. Na taj način olakšavaju počinjenje kaznenih djela i to najčešće prijevara i krađa. Prevaranti uglavnom rade u paru, a karakterizira ih drskost u ponašanju, odvažnost, autoritativni nastup, pričljivost, suosjećanje, brzina, upornost u nagovaranju, uvredljivost u slučaju sumnje ili provjere njihovih navoda. Ne puštajte nepoznate osobe u svoj dom!
 

Traže se Bobiji

PU splitsko-dalmatinska je na svojim web stranicama objavila oglas za prijam u Prometnu jedinicu mladeži, popularene bobije, za obavljanje poslova nadzora prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Omiša, Splita, Solina, Trogira,  Imotskog, te otoka Brača i Visa. Sukladno Pravilniku o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja prometnih jedinica mladeži, pripadnik prometne jedinice mladeži može biti učenik koji je navršio najmanje 16 godina života ili student, primjeren u učenju, ponašanju i radu. Prednost će imati učenici i studenti koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit. Uz zamolbe koje će se zaprimati do 30. travnja 2018. potrebno je dostaviti i sljedeće dokumente..
 

Radovi na cesti kod hotela Dvor

Zbog hitnih radova, državna cesta D-70, Omiš - Naklice - Gata - čvor Blato na Cetini, zatvara se za sav promet od Omiša kod hotela "Dvor" do skretanja za hidroelektranu Zakučac i to: u četvrtak, 26. 4. 2018. od 9.00 do 13.00 sati i u petak, 27. 4. 2018. od 9.00 do 13.00 sati. Obilazni pravac je: županijskom cestom Ž-6142, Naklice (D70) - Tugare - A. G. Grada Splita - Strožanac (D8) te državnom cestom Strožanac (Ž6142) - Omiš (D70).
 

Poljička proslava blagdana svetog Jure u metropoli

Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" priređuje poljičku proslavu blagdana svetog Jure u Zagrebu koja će se održati u nedjelju, 22. travnja 2018. pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba. Program poljičke proslave u metropoli je u nastavku..
 

VIDIK fest

Hrvatska udruga Benedikt šestu godinu za redom organizira manifestaciju Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest koja je ove godine na rasporedu od 16. do 21.04.2018. Kroz događanja u sklopu ove manifestacije, nastoji se progovoriti o aktualnim društvenim pitanjima i problemima, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini te s relevantnim gostima argumentirano i afirmativno ponuditi rješenja i prijedloge kako bi se određene stvari u našem društvu pomaknule na bolje. Program manifestacije potražite u nastavku..

U utorak, 17.4. u 19.30 sati u u Kulturnom centru u Kaštel Lukšiću će se održati kazališna predstava "Otok sreće“ Centra za kulturu Omiš i Dramskog studia Ilirik. Predstava autorice Silvane Dragun u režiji Petra Buljevića inspirirana je pripovijetkom ruskog književnika F. M. Dostojevskog ''San smiješnog čovjeka''. Drama ima karakter kršćanske predstave s elementima egzistencijalizma. U glavnim ulogama nastupaju: Ivana Giove Župa (Sofija), Marijan Grbavac (Aleksej), Mate Tavrić (Vrag i Anđeo) i Marko Duvnjak (Prorok).
 

Počast našim vitezovima

Na današnji dan prije 25 godina braneći jug svoje domovine poginuli su hrvatski branitelji, članovi Omiške bojne, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Miljenko Zečić i Tonći Marušić. Neka im je laka hrvatska zemlja za koju su život dali. Počivali u miru božjem.
 

Lažan problem

"Protivnici Instanbulske konvencije ne znaju što je to rodna ideologija. To je lažan problem. Njeni protivnici se i ovim putem politički bore protiv liberala Plenkovića. Tu mislim na Brkića, Stiera i druge radikale na desnici. Konvencija obvezuje državu da pomogne udrugama za zaštitu žena. A te udruge su mahom ljevo orijentirane i konzervativcima smeta njihovo financiranje, što uključuje naročito hrvatsku Crkvu. Konzervativcima smeta svako radikalnije poboljšanje položaja žene u društvu. Ovaj razlog objašnjava otpor Crkve Konvenciji, jer po njima žena mora stajati kući, biti dobra i rađati - previše se tu govori o ženama, pa će se - povampiriti."

- prof. Nikola Visković o rodnoj ideologiji na stranicama Slobodne Dalmacije
 

Sezona kiselih hrastavaca

Deset godina od prve zajedničke akcije, ultrakonzervativne udruge međunarodno su umrežene, njihovi predstavnici u državnim su institucijama, a iza sebe imaju nikad brojniju bazu. Iako je bitka protiv Istanbulske konvencije izgubljena, svoje poznate metode sada koriste kako bi se pripremile za ograničavanje abortusa i zaustavljanje reforme obrazovanja, piše Ana Brakus na stranicama Novosti o našim ultrakonzervativcima koji manipulativnim metodama nastoje nametnuti stav da se u suvremenom svijetu zapravo ugrožena ona ljudska prava koja su, prema njihovim tvrdnjama, u skladu s vjerskim vrijednostima.