Turisti po mjeri takujina

Nekada se za saznati budućnost gledalo u kristalnu kuglu, karte ili se čitalo horoskope, a posljednjih mjeseci većina onih koji bi željeli znati kakav ih život očekuje u predstojećem razdoblju postavljaju pitanje: kakva će nam biti turistička sezona? No, iako je to odgovor koji bi rado čuli svi, od najviših turističkih dužnosnika do babe Mare koja s kartonom "zimmer  frei" čeka svoje goste, doslovno nitko ozbiljan sa sigurnošću ne može reći ništa osim da je sve u rukama individualaca, gostiju koji će se u posljednji trenutak i bez puno planova odlučiti krenuti na odmor. Pa, iako će se većina složiti kako to za turizam nije dobro, istina je ipak da bi takav trend vjerojatno trebao znatno manje naštetiti turističkoj sezoni u Hrvatskoj nego u nekim drugim zemljama, i to zbog niza razloga ...

PREDSTOJEĆA SEZONA U RUKAMA HIROVITIH INDIVIDUALNIH GOSTIJU

Turisti po mjeri takujina

 

Kod tih je gostiju sve podređeno ponudi u okviru debljine novčanika i bira se ono što ima prihvatljiviju cijenu. Pri tome se učas od Hrvatske mogu okrenuti prema - Africi

Piše: Ružica Mikačić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

 

Naime, kada je još početkom ove godine Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procijenila kako će se u 2009. godini većina gostiju na putovanje odlučivati "ad hoc" i bez velikih priprema te da će udio organiziranih gostiju u dolascima biti značajno manji nego do sada, bio je to znak za uzbunu kod većine turističkih operativaca čiji je rad godinama počivao na sigurnom punjenju svojih objekata agencijskim gostima koji dolazak najave mjesecima ranije. No, ne i u Hrvatskoj.


Izvanredno stanje

Naime, vremena turističkih lovorika na kojima se spavalo u predratnim godinama, kada su "uspješni" direktori hotela predugovorima prodali veći dio svojih postelja za minimalne cijene, odavno su za hrvatski turizam završena.

Ratno i poratno vrijeme oporavka i povratka na turističku kartu Europe, pripremili su turističke radnike Hrvatske upravo na izvanredne situacije i stanja u kojima će mnogi drugi ove godine izgubiti korak dok se snađu.

Tako je "miran san" zbog prodaje hotelskih i privatnih postelja u takozvanim fiksnim ugovorima s agencijama za njih odavno zaboravljen, a neizvjesno čekanje na individualce postala je svakodnevica većine menadžera prodaje u hrvatskim hotelima već godinama.

Stoga i najave po kojima će ova godina biti godina "last minute" gosta te da će taj trend individualnih putovanja biti izražen više nego ikad, nije ih, čini se, previše uznemirila jer su godinama suočeni s takvim poslovanjem.

Tome u prilog govore i brojke po kojima je u Hrvatsku lanjske godine od 11 milijuna turističkih dolazaka, čak 65 posto njih bilo - individualno.

Tako je u Hrvatsku lani već stiglo 7,3 milijuna turista u vlastitu aranžmanu na odmor koji su planirali ili nakon informacije nekih koji su tu već bili ili su se oslonili na on-line informacije.

Takva struktura turističkog prometa u Hrvatskoj godinama je od direktora prodaje u hotelima zahtijevala svakodnevnu angažiranost i umijeće punjenja postelja iz dana u dan u očekivanju individualnih gostiju.

Njihovi kolege u Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj omjer strukture gostiju imali su potpuno obrnut od našega, pa su njima dvije trećine turističkog prometa činili upravo organizirani dolasci čarter-avionima, a individualaca je bilo puno manje.


Što mi nudite za 500 eura?

Hrvatska, koju je lani posjetilo samo 36 posto turista u organiziranim aranžmanima, odnosno njih 3,9 milijuna, upravo na planu individualaca ima pravo očekivati dobar rezultat i od tih gostiju koji su joj godinama naklonjeni.

Razlog za to ponajprije leži u činjenici da je Hrvatska u centru Europe, dostupna automobilom i cestama, zrakoplovom i brodskim linijama, pa velikih najava za ovogodišnje goste, po njihovu sudu i ne treba.

Oni će čekati posljednji trenutak da vide jesu li sigurni na radnome mjestu, hoće li im plaća osigurati sredstva za mali odmor, kakva je prognoza vremena i - krenuti prema jugu.

Kakvi su to gosti, koliko troše, što žele, pitanja su koja postavlja javnost u posljednje vrijeme od kada ju se dnevno zasipa najavama individualnih dolazaka koji, po svemu sudeći, i neće biti bitno drukčiji u Hrvatskoj od dosadašnjih godina.

Radi se o gostima koji koriste sva sredstva dobivanja turističkih informacija, iz iskustava onih koji su već bili, preko interneta, u brošurama, u planovima letenja low-cost prijevoznika, u tisku...

Ono što turističke radnike, osobito u agencijama, ove godine najviše brine jest činjenica da gosti u agencije ulaze i pitaju: što mi nudite za 500 eura?

Rijetko se traži određena turistička destinacija, pa čak ni zemlja. Jednostavno, sve je podređeno ponudi u okviru predviđenog proračuna i od ponuđenog će se izabrati ono što tog trenutka najbolje zvuči i ima najprihvatljiviju cijenu.

Pri tome se u trenu oka pogled od Hrvatske može okrenuti prema Africi ili istoku Europe, ali i obrnuto. Sreća za Hrvatsku je što je već godinama suočena s tim trendom, pa će joj "treniranje" živaca turističkih radnika ove sezone lakše pasti.


Backpack generacija

BackpakeriNo, Europom samo u individualnim putovanjima mlađe populacije, sudjeluju oko 130 milijuna turista koji putuju najčešće s ruksakom na leđima u potrazi za privatnim smještajem ili hostelima, studentskim domovima ili sličnim prikladnim apartmanima.

Oni su dio populacije koja se na odmor odlučuje u zadnji trenutak, ali ove godine bi im se u toj navici mogle pridružiti i cijele obitelji naših potencijalnih turista.

No, u očekivanju naših individualaca ni jednog trenutka ne treba zaboraviti kako su oni najbrojniji u strukturi u špici sezone, dok predsezonske i posezonske goste ne dovodi ništa osim agencija. Samo one osiguravaju programe i događanja koja mogu privući značajniji turistički promet u proljeće i ranu jesen.

Do ovogodišnjeg dolaska brojnijih individualaca usred ljeta, na koje se polažu sve nade, Jadran će već ugostiti oko 2,5 milijuna uglavnom organiziranih gostiju (do kraja lipnja). A s tom zalihom će ipak biti lakše strepjeti nad hirovitošću odluka o dolasku "last minute" gostiju u srpnju i kolovozu, za koje su sada rezervacije još uvijek slabije za oko 15 do 20 posto nego lani.


Zaboravi tri tjedna

Promjene navika gostiju, recesija, pad standarda i strah za radno mjesto učinili su svoje i u turizmu. Tako je odmor od tri tjedna koji je prije 15 godina bio dominantan, postao gotovo minoran u odnosu na turiste koji putuju na odmor na tek - sedam dana.

U ekonomski nesigurnim vremenima borbe za zadržavanje zaposlenja, na Zapadu se proširila poruka poslodavaca po kojoj "svatko bez koga se može tri tjedna na poslu, toj tvrtki nije ni potreban!".

Takva za turizam pogubna logika vrlo brzo se uvukla u turističke tokove, pa su aranžmani postajali sve kraći, najbrže rastući trendovi bilježe se u "city break" turama od svega nekoliko dana, a individualne goste u 2009. godini sve turističke velesile s nestrpljenjem očekuju i nadaju im se.