DUGI RAT

“Ja ne žalim što sam učestvovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu'" rekao je naš čovik Mate Brničević ispred prijekog vojnog suda u Kotoru, baš na današnji dan prije ravno devedeset godina, pred odlazak na gubilište...  Ugo Matulić, omišanin "na privremenom radu" u Kanadi potrudio se i iz nekoliko arhiva za današnju obljetnicu priredio članak o ovom povijesnom događaju i ulozi Kriljanina Mate Brničevića u njemu. Članak je objavljen na stranici Almissa.com, a ljubaznošću autora objavljemo ga u nastavku teksta...

O životu i političkom djelovanju jugoslavenskog vođe Josipa Broza Tita zna se poprilično. Historiografija se posebno "aktivirala" na rasvjetljavanju njegova života posljednja dva desetljeća, a čitav su proces otvorili još za njegove smrti Vladimir Dedijer i Milovan Ðilas. Malo se toga, međutim, zna o razdoblju Titova života koji je prethodio njegovu dolasku na čelo Komunističke partije Jugoslavije, predvodništvu partizanskog pokreta i kasnije vodstvu Jugoslavije sve do smrti. Izvanredan je doprinos rasvjetljavanju okolnosti koje su Tita "plasirale" na čelo jugoslavenske Partije daje ovih dana objavljena knjiga slovenskog povjesničara Silvina Eiletza: "Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935.-1940.". Tih će pet godina Titu zapravo utrti put do neprikosnovenog jugoslavenskog vođe, prvo partije, a onda i države ...

Premda zapamćen ponajviše kao "dotur Luiđi" iz igrane serije "Malo misto" autora Miljenka Smoje, malo je poznato kako je glumac Karlo Bulić, naš poljičanin iz Tugara, u osvit II. svjetskog rata odigrao veliku ulogu i u stvarnom životu, koja će po dramatičnosti nadmašiti sve njegove kazališne, filmske i televizijske likove zajedno. Naime, u prvim mjesecima 1941. godine, Karlo dobiva poziv da se kao bivši zrakoplovac hitno javi u Mostar, odakle biva premješten u Nikšić u komandu aerodroma. U autobiografiji, nimalo slučajno nazvanoj "Avantura kao život" koju je priredio Feliks Pašić, Karlo opisuje konfuznu atmosferu pred sam rat, kada ostaci Jugoslavenske vojske na aerodromu prate kralja Petra, koji sa svojom vladom i dijelom blaga Narodne banke bježi preko Atene, Kaira i Palestine, u London, ostavljajući svoj narod na milost i nemilost stranom i domaćem okupatoru ...

U nedjelju, 22.2.2015. je u 88. godini preminuo profesor Ante Nazor. Profesor Nazor je bio veliki zaljubljenik u svoje Jesenice i Poljica i u svom je dugogodišnjem plodnom istraživačkom radu dao nemjerljiv doprinos istraživanju, valorizaciji i zaštiti kulturne baštine i identiteta Jesenica i Poljica. Neumorno se bavio arhivskim istraživanjima, sakupljanjem i obradom pisane građe, izvršio je niz značajnih prijepisa dokumenata iz Poljica (sa ćirilice na latinicu), sakupljao je građu iz narodnog života i povijesti. Svojim je pedagoškim radom, po osobnom svjedočenju njegovih nekadašnjih učenika, ostavio veliki trag u oplemenjivanju i formiranju mladih generacija svojih učenika. Imao sam čast surađivati sa profesorom Nazorom koji će mi sa svojom iznimnom erudicijom i nenametljivom srdačnošću uvijek ostati u najljepšem sjećanju. Neka mu je laka zemlja rodnih Jesenica koje je toliko volio i svojim radom zadužio.

Danas se navršava 22. obljetnica operacije "Peruča", oslobodilačke akcije Hrvatske vojske na brani Peruča, čime je konačno otklonjena prijetnja agresora o rušenju brane na Peručkom jezeru i potapanju brojnih naselja u slivu Cetine, što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana. Osvrt Petra Škorića o operaciji Peruča, utemeljen na izvornim podatcima, pročitajte u nastavku teksta ...

22. lipnja - Dan osnivanja sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska obilježava kao svoj blagdan, Dan antifašističke borbe, koja je donijela uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2. svjetskom ratu. Tog i u svjetskim razmjerima dramatičnog dana (napad Njemačke na Sovjetski Savez) sisački Hrvati, komunisti i antifašisti krenuli su u borbu s Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom ... Ne zaboravimo, bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe ...

Iz bogate arhive Slobodne Dalmacije novinar Damir Duplančić iskopao je za nas jedan vrlo zanimljiv članak. Prije 36 godina Slobodna Dalmacija na svojim je papirnatim stranicama objavila sljedeću vijest... U povodu 60 godina uspješnog djelovanja nogometnog kluba “Orkan” predsjednik Republike Josip Broz Tito odlikovao je taj uzorni dugoratski kolektiv Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom. Ta radosna vijest objavljena je na svečanoj sjednici “Orkana” na kojoj je prosljavljen rijetki jubilej. O djelovanju “Orkana” u tih šest desetljeća govorio je predsjednik kluba Vladimir Pavlić ...

I ove godine mještani Donjeg Doca prisjetit će se 26. ožujka 1944. godine, na komemorativnom skupu, kada su SS trupe Divizije "Prinz Eugen" u jednom danu pobili i zapalili 272 mještana, te do temelja spalili cijelo selo. Toga dana prestalo je kucati srce i 105 djece školske i predškolske dobi... U srijedu će se u Docu Donjem održat dan sjećanja na taj stravičan događaj. Pokrovitelj komemoracije je predsjednik Hrvatskog sabora, a počinje koncelebriranom svetom misom u župnoj crkvi svetog Martina, nakon koje će se položiti cvijeće i vijenci kod kamenog križa ....

Prije osamnaest godina, 22. siječnja 1993. godine, započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je okrenula dotadašnji tijek Domovinskog rata, a njenom izvedbom u svega 72 sata ponovno su spojeni odsječeni dijelovi srednje i sjeverne Hrvatska sa ostatkom Domovine. Ova operacija uputila je jasnu poruku neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja. Više o ciljevima, tijeku i značenju Operacije Maslenica pročitajte u nastavku izvrsnog teksta Petra Škorića ....

U ovo vrijeme kada su "trči-laži" poduzetništvo, trgovina na principu "uvezi i preprodaj" i stažiranje u stranačkim mladežima najučinkovitiji "recepti" za izgradnju bolje budućnosti, a prevare, utaje i nerad glavne "vrline" našeg društva u kojem se, jel'te, "ništa ne isplati proizvodit", rijetki se još sjećaju legendarnog radnika, udarnika Alije Sirotanovića, rudara iz malog mjesta pokraj Breze u Bosni i Hercegovini, koji je svojedobno u jednoj smjeni lopatom iskopao 152 tone ugljena i tako neslužbeno oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Tek nedavno je pao Alijin rekord, ukrajinski rudar Serhij Šemčuk lani je oborio rekord udarnika Alije i lopatom iskopao čak 170 tona ugljena i prebacio normu za 2023 posto! Svaka čast Serhiju, a nama ne bi bilo zgorega da se više ugledamo na naše Alije (a ima ih, ima) nego na Ave i ostale falšete i zgubidane koje nam mediji guraju za primjere ...

Prošlo je punih 66 godina od stravičnog pokolja u Docu Donjem, no generacije mještana se iz godine u godinu prisjećaju zločina SS divizije Princ Eugen – mučkoga ubojstva 272 mještanina. Tako je bilo i ovoga petka 26. ožujka, na tužnu obljetnicu, kada se i mlado i staro okupilo na misi i kod križa, kako bi još jednom odali počast žrtvama. U tužnoj, ali gordoj povorci bilo je nekoliko generacija, od onih najmlađih, koji će o pokolju te 1944. godine tek saznati, do najstarijih koji su tada čudom izbjegli smrt. Jedan od njih je i Vjekoslav Bašić koji je tada imao 12 godina. Danas, 66 godina nakon stravičnog događaja u kojem je izgubio roditelje, prisjeća se ...

Tri godine je prošlo od odlaska hrvatskog velikana. Treća godišnjica smrti akademika Ivana Supeka (1915.-2007.), hrvatskog fizičara, filozofa, humanista, pisca i borca za mir. Ne manje važno, antifašist, pacifist i idealist, Supek je bio uzor mnogim generacijama, a i nakon njegove smrti teško da možemo naći osobu u današnjem javnom životu koja bi mu parirala po znanju, aktivizmu, hrabrosti i razini svijesti. Erudit bez nasljednika, sanjar o boljem i pravednijem društvu, istraživač i razotkrivatelj fizikalnih istina, Supek ne smije biti zaboravljen i godišnjica njegove smrti samo nas podsjeća koliku smo veličinu izgubili, jesmo li je znali cijeniti i što od njegove ostavštine doista čuvamo?...

"Književno djelo pjesnika Jure Kaštelana živo je i agilno, te bih se usudio reći da je sada, gotovo dvadeset godina nakon njegove smrti, snažnije utkano u naš duhovni život nego što je to bilo za njegova života", riječi su to akademika Ante Stamaća, koji je na taj način odgovorio onima koji smatraju da Kaštelan - antologijski pjesnik, esejist, dramatičar, prevoditelj i urednik, čije su pjesme prevedene na većinu europskih jezika - danas nije relevantan i valoriziran kako bi trebao biti. Tu izjavu su čuli svi oni koji su u petak, 18. prosinca, bili prisutni u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, gdje je održana, kako je rečeno, "hipotetska proslava" 90. rođendana hrvatskoga pjesnika Jure Kaštelana, rođenog u mjestu Zakučac kraj Omiša 18. prosinca 1919. godine ...