IN MEMORIAM: Ante Nazor

U nedjelju, 22.2.2015. je u 88. godini preminuo profesor Ante Nazor. Profesor Nazor je bio veliki zaljubljenik u svoje Jesenice i Poljica i u svom je dugogodišnjem plodnom istraživačkom radu dao nemjerljiv doprinos istraživanju, valorizaciji i zaštiti kulturne baštine i identiteta Jesenica i Poljica. Neumorno se bavio arhivskim istraživanjima, sakupljanjem i obradom pisane građe, izvršio je niz značajnih prijepisa dokumenata iz Poljica (sa ćirilice na latinicu), sakupljao je građu iz narodnog života i povijesti. Svojim je pedagoškim radom, po osobnom svjedočenju njegovih nekadašnjih učenika, ostavio veliki trag u oplemenjivanju i formiranju mladih generacija svojih učenika. Imao sam čast surađivati sa profesorom Nazorom koji će mi sa svojom iznimnom erudicijom i nenametljivom srdačnošću uvijek ostati u najljepšem sjećanju. Neka mu je laka zemlja rodnih Jesenica koje je toliko volio i svojim radom zadužio.
 

Obljetnice: Osvrt na operaciju Peruča

Danas se navršava 22. obljetnica operacije "Peruča", oslobodilačke akcije Hrvatske vojske na brani Peruča, čime je konačno otklonjena prijetnja agresora o rušenju brane na Peručkom jezeru i potapanju brojnih naselja u slivu Cetine, što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana. Osvrt Petra Škorića o operaciji Peruča, utemeljen na izvornim podatcima, pročitajte u nastavku teksta ...
 

Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan osnivanja sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska obilježava kao svoj blagdan, Dan antifašističke borbe, koja je donijela uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2. svjetskom ratu. Tog i u svjetskim razmjerima dramatičnog dana (napad Njemačke na Sovjetski Savez) sisački Hrvati, komunisti i antifašisti krenuli su u borbu s Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom ... Ne zaboravimo, bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe ...
 

Vremeplov: 29.8.1978. Tito odlikovao 'Orkana'

Iz bogate arhive Slobodne Dalmacije novinar Damir Duplančić iskopao je za nas jedan vrlo zanimljiv članak. Prije 36 godina Slobodna Dalmacija na svojim je papirnatim stranicama objavila sljedeću vijest... U povodu 60 godina uspješnog djelovanja nogometnog kluba “Orkan” predsjednik Republike Josip Broz Tito odlikovao je taj uzorni dugoratski kolektiv Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom. Ta radosna vijest objavljena je na svečanoj sjednici “Orkana” na kojoj je prosljavljen rijetki jubilej. O djelovanju “Orkana” u tih šest desetljeća govorio je predsjednik kluba Vladimir Pavlić ...
 

Dolac Donji: Dan sjećanja na žrtve pokolja

I ove godine mještani Donjeg Doca prisjetit će se 26. ožujka 1944. godine, na komemorativnom skupu, kada su SS trupe Divizije "Prinz Eugen" u jednom danu pobili i zapalili 272 mještana, te do temelja spalili cijelo selo. Toga dana prestalo je kucati srce i 105 djece školske i predškolske dobi... U srijedu će se u Docu Donjem održat dan sjećanja na taj stravičan događaj. Pokrovitelj komemoracije je predsjednik Hrvatskog sabora, a počinje koncelebriranom svetom misom u župnoj crkvi svetog Martina, nakon koje će se položiti cvijeće i vijenci kod kamenog križa ....
 

Počeci tvornice u Dugom Ratu

Iz Omiškog ljetopisa, izdanja iz 2002 godine prenosimo tekst Stanka Piplovića o počecima industrijske izgradnje na ovom našem području... Godine 1902. utemeljeno je društvo Sufid u Trstu. Svrha mu je bila iskorištavanje vodnih potencijala Dalmacije. Osnovna namjena električne centrale na Zadvarju bila je opskrba energijom tvornice karbida i cijanida u Dugom Ratu koju je 1912. - 1913. godine sagradilo društvo Sufid. Radove je izvodila tvrtka ing. F. Bastianellija. Potpunu izgradnju tvornice umjetnog gnjojiva izveo je ing. Ziegerli za vrijeme prvog svjetskog rata ...
 
Prije osamnaest godina, 22. siječnja 1993. godine, započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je okrenula dotadašnji tijek Domovinskog rata, a njenom izvedbom u svega 72 sata ponovno su spojeni odsječeni dijelovi srednje i sjeverne Hrvatska sa ostatkom Domovine. Ova operacija uputila je jasnu poruku neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja. Više o ciljevima, tijeku i značenju Operacije Maslenica pročitajte u nastavku izvrsnog teksta Petra Škorića ....
 

Priča o Aliji Sirotanoviću

U ovo vrijeme kada su "trči-laži" poduzetništvo, trgovina na principu "uvezi i preprodaj" i stažiranje u stranačkim mladežima najučinkovitiji "recepti" za izgradnju bolje budućnosti, a prevare, utaje i nerad glavne "vrline" našeg društva u kojem se, jel'te, "ništa ne isplati proizvodit", rijetki se još sjećaju legendarnog radnika, udarnika Alije Sirotanovića, rudara iz malog mjesta pokraj Breze u Bosni i Hercegovini, koji je svojedobno u jednoj smjeni lopatom iskopao 152 tone ugljena i tako neslužbeno oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Tek nedavno je pao Alijin rekord, ukrajinski rudar Serhij Šemčuk lani je oborio rekord udarnika Alije i lopatom iskopao čak 170 tona ugljena i prebacio normu za 2023 posto! Svaka čast Serhiju, a nama ne bi bilo zgorega da se više ugledamo na naše Alije (a ima ih, ima) nego na Ave i ostale falšete i zgubidane koje nam mediji guraju za primjere ...
 
Prošlo je punih 66 godina od stravičnog pokolja u Docu Donjem, no generacije mještana se iz godine u godinu prisjećaju zločina SS divizije Princ Eugen – mučkoga ubojstva 272 mještanina. Tako je bilo i ovoga petka 26. ožujka, na tužnu obljetnicu, kada se i mlado i staro okupilo na misi i kod križa, kako bi još jednom odali počast žrtvama. U tužnoj, ali gordoj povorci bilo je nekoliko generacija, od onih najmlađih, koji će o pokolju te 1944. godine tek saznati, do najstarijih koji su tada čudom izbjegli smrt. Jedan od njih je i Vjekoslav Bašić koji je tada imao 12 godina. Danas, 66 godina nakon stravičnog događaja u kojem je izgubio roditelje, prisjeća se ...
 

Ivan Supek - idealist bez nasljednika

Tri godine je prošlo od odlaska hrvatskog velikana. Treća godišnjica smrti akademika Ivana Supeka (1915.-2007.), hrvatskog fizičara, filozofa, humanista, pisca i borca za mir. Ne manje važno, antifašist, pacifist i idealist, Supek je bio uzor mnogim generacijama, a i nakon njegove smrti teško da možemo naći osobu u današnjem javnom životu koja bi mu parirala po znanju, aktivizmu, hrabrosti i razini svijesti. Erudit bez nasljednika, sanjar o boljem i pravednijem društvu, istraživač i razotkrivatelj fizikalnih istina, Supek ne smije biti zaboravljen i godišnjica njegove smrti samo nas podsjeća koliku smo veličinu izgubili, jesmo li je znali cijeniti i što od njegove ostavštine doista čuvamo?...
 

I danas omiljen pjesnik

"Književno djelo pjesnika Jure Kaštelana živo je i agilno, te bih se usudio reći da je sada, gotovo dvadeset godina nakon njegove smrti, snažnije utkano u naš duhovni život nego što je to bilo za njegova života", riječi su to akademika Ante Stamaća, koji je na taj način odgovorio onima koji smatraju da Kaštelan - antologijski pjesnik, esejist, dramatičar, prevoditelj i urednik, čije su pjesme prevedene na većinu europskih jezika - danas nije relevantan i valoriziran kako bi trebao biti. Tu izjavu su čuli svi oni koji su u petak, 18. prosinca, bili prisutni u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, gdje je održana, kako je rečeno, "hipotetska proslava" 90. rođendana hrvatskoga pjesnika Jure Kaštelana, rođenog u mjestu Zakučac kraj Omiša 18. prosinca 1919. godine ...
 

Momčilo Popadić - pjesnik na laku dobu

Momčilo Popadić (Blato, 25. ožujka 1947. − Split, 20. studenog 1990.) spada u red onih pisaca kojih se valja s vremena na vrijeme, uvijek s nekim razlogom, ali i bez njega, prisjetiti, makar u onim trenucima kad poslušamo neku od njegovih uistinu antologijskih uglazbljenih pjesama (“Oprosti mi, pape”, “Ča je život vengo fantažija”, “Skitnica”, “Ne budi me, mati”, “Tonka”, “Da mi je biti morski pas”, “Na dnu dobrog mora”, “Svoju zvizdu slidin”, “Košulja plava”, “Mornareva žena”, “Balada o glumcu”, “Nemaš više vremena za mene”, “Šijavica”, “Ne znam koji vjetar puše”, “Ključ je ispod otirača”...)... Njegov prijatelj i kolega Jakša Fiamengo u Slobodnoj je zapisao par redaka o novinaru, putniku i poeti ...
 

Odlazak Ilije Zovka

Nakon kratke i teške bolesti u splitskoj bolnici Firule u ponedjeljak je u 68. godini života preminuo popularni glumac Ilija Zovko. Rođen je 10. kolovoza 1941. godini u Lokvičićima kod Imotskoga, a kazališnom umjetnosti počeo se baviti 70-ih godina u Imotskome gdje je uspješno vodio tamošnji amaterski kazališni “Klub 19”. Od 1978. godine glumi u splitskom kazalištu, a 90-ih godina postaje i profesionalnim članom splitske drame gdje je odigrao brojne uspješne uloge. Ilija Zovko posebno je poznat kao vrstan tumač monodrama gdje je osvajao i najviše nagrade na prostoru bivše države... Ilija Zovko u više je navrata gostovao i u Dugom Ratu, u okviru predstava Dugoratskog ljeta. Ilijina lanjska izvedba u monodrami "Priredba" još je uvijek friška u sjećanju dugoraćana ...
 
Baš iznenada, preminula je Ana Dvornik (63), neumorna tajnica vaterpolskog kluba Jadran, koja je realno bila i više i značajnije od tajnice, i to ne samo za članove svog kluba iz Zvončaca, već za brojnu vaterpolsku i plivačku obitelj Splita, Hrvatske, pa i šire i dalje. U svojem životu Ana je najprije bila turistički djelatnik, pa dugi niz godina uspješna glavna tajnica redakcije Slobodne Dalmacije, ali onda, od 1983. proživjela je punih 26 godina kao doslovno alfa i omega vaterpolskog i plivačkog kluba Jadran. Uvijek precizna, marljiva, odana, prijatna, bila je poznata i priznata kao perfektni organizator, nevjerojatne energije i optimizma, prvakinja po susretljivosti, za mnoge onako jednostavno prava gospođa, ali i teta Ana ...
 

Priča o konvoju Libertas

Dubrovnik je danas (30.10.) zahvalio hrvatskom predsjedniku Mesiću za sudjelovanje u legendarnom konvoju Libertas kojim je ratne 1991. dopremljena pomoć opkoljenom gradu. A Mesić će odlikovati šefa francuske diplomacije Bernarda Kouchnera, koji je tada, u vrijeme najtežih neprijateljskih napada 1991., kao francuski državni tajnik za humanitarne poslove proveo desetak dana u Dubrovniku. A predsjednik Stjepan Mesić, koji je u to vrijeme bio predsjednik Predsjedništva SFRJ-a, stavši na čelo konvoja u kojem su se brojnošću isticali jesenički jedrenjaci, izložio se vojsci koja mu je otkazala poslušnost. On je pokazao veliku hrabrost, a danas, osamnaest godina kasnije, Mesić jednostavno kaže: "Mislim da su svi sudionici tog konvoja bili vrlo hrabri ljudi i znali su zašto idu u Dubrovnik.“ Konvoj Libertas predvodio je trajekt "Slavija I", a u njemu je bilo tridesetak ribarskih i turističkih brodova. Goran Vežić, novinar hrvatskog izdanja njemačkog web portala Deutsche Welle napisao je priču o konvoju Libertas ...