Novo Doba: Dugi Rat za 'Jadransku Stražu'

Subotnji ples "Jadranske Straže" u Dugom Ratu bio je jedna vrlo lijepa svečanost: lijepa za Dugi Rat i za udruženje. Sadašnji Dugi Rat je nešto drugo nego raniji; ne susrećete u njemu na svakom koraku nesimpatičnog puljeza, već u najvećem dijelu našeg čovjeka ili prijaznog stranca. U takvoj atmosferi kada je i "Jadranskoj Straži" bilo lakše da posadi organizaciju i na ovo tlo, i da uspije. Pred 4 mjeseca zauzeo se je za ovo naše udruženje g. Jerko Matulović, činovnik "La Dalmatienne", inače požrtvovan i agilan i u drugim nacionalnim pothvatima. Njegov impulzivni rad mogao je da oduševi i druge, i tako je za kratko vrijeme u Dugom Ratu iznikao velik broj značaka braniteljice našeg Jadrana, a tako je, eto došlo i do ove subotnje zabave, koja bi po ovom moralnom i materijalnom uspjehu mogla da služi na čast, i kojem većem mjestu..

NOVO DOBA

Dugi Rat za 'Jadransku Stražu'

Izvor: Novo Doba, 28.1.1930.

Zabava je priređena u dvorani Sokola, - koju je uprava hvalevrijedno stavila na raspoloženje. Sokolana se nalazi u samoj tvornici, i ona je po svom uređaju neobično prijatna, i zgodno uređena.

stari Orij

Povjerenik je uspio da zainteresuje dugoraćane za zabavu, i tako se je oko cjelokupnog aranžmana, pored njega, brinuo odbor u kom su bila gg.: Niko Miloš, Alfred Trojan, Leopold Rollinger, Stipe Gizdavčić, Mario Katalinić i Ante Matković.

Nadasve je pomena vrijedna dekoracija dvorane, koju su s mnogo ukusa izveli gg.: Rollinger. Matulović i Trojan. te A. Ivan Čepić, koji se je naknadno sam prijavio da dade ruku.

Sve je bilo u čisto pomorskom stilu: pored slika Nj. Vel. Kralja i prestolonasljednika, uokvirenih zastavama Jadranske Straže, dvorana je bila okićena mnogobrojnim okvirima koji su predstavljali naše primorje i momente iz života naše ratne i trgovačke mornarice.

uniforma Jadranske straže

Na prvom zidu izveden je čitav ratni brod od samih crvenih ruža, a sav strop bijaše ukrašen signalnim zastavama. Pozornica pak bila je pravo remek djelo: udešena kao komandni most trg. broda. Kormilo i instrumentarij pokretni, sav mornarski pribor ukusno naslagan itd.

Jedan autobus doveo je goste iz Omiša, a drugi naročito brojan iz Splita. Uz cijelu upravu "La Dalmatienne" prisustvovao je i fran. konzul g. Richord. Pod muzikom jazz orkestra počelo je kolo, a nakon njega živahni i animirani ples.

Raspoloženje je bilo odlično. Oko ponoći zabava je prenesena u pokrajnu dvoranu, u kojoj je bilo vrlo živo i veselo: priređena je bogata lutrija, licitironje raznih darova, bacani su korijandoli. Ukratko, raspoloženje najljepše.

Za lutriju je bilo poklonjeno mnogo krasnih darova, sa kojima je prvi put iskazana ljubav ovoga kraja "prema Jadranskoj Straži". Osobito treba pohvaliti upravu "La Dalmatienne" koja je odboru u svemu izašla ususret, čemu imu da se pripiše dobar dio zasluge za uspjeh plesa.

uniforma Jadranske straže


Jadranska straža

Izvor: Enciklopedija.hr

jadranska stražaJadranska straža, hrvatska pomorsko-promidžbena udruga utemeljena 1922. u Splitu radi kulturnog, gospodarskog i općeg unaprjeđivanja Jadranskoga mora i primorja. Njezin prvi i doživotni predsjednik bio je J. Biankini. Jadranska straža djelovala je u 20 područnih odbora u zemlji te u 10 odbora u europskim zemljama i SAD-u. Nastala za talijanske okupacije Dalmacije, u početku je bila usmjerena na obranu zemlje i zaštitu njezinih nacionalnih interesa na moru.

Prema novomu statutu iz 1927., glavna joj je zadaća bila očuvanje nacionalnih obilježja i pomorske tradicije zemlje, širenje narodne svijesti o važnosti Jadranskoga mora, unaprjeđenje njegova iskorištavanja te razvoj jadranske orijentacije. Dobrovoljnim prilozima sagradila je 1933. školski brod Jadran, namijenivši ga ratnoj mornarici. Razvivši i bogatu publicističku djelatnost, Jadranska straža je 1923–41. objavljivala u Splitu mjesečnik Jadranska straža i različite publikacije u Pomorskoj biblioteci, u kojima se posebice njegovala pomorska književnost.

S približno 180 000 članova 1939. bila je najbrojnija organizacija u zemlji; djelovala je do 1941., a pokušaj njezine obnove u Rijeci 1954. završio je neuspjehom.

Povezani članci

Who's Online

We have 189 guests and no members online