DUGI RAT

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se 14. lipnja s ciljem ukazivanja na važnost i potrebe sigurne krvi i krvnih pripravaka, a ujedno je i zahvala svim dobrovoljnim darivateljima krvi. Svake godine spašavanje milijuna života ovisi o transfuzijama krvi i krvnih pripravaka. Krv je nužna za izvedbu složenih medicinskih i kirurških zahvata te može pomoći u poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od teških bolesti. Krv se može dati na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskim ustanovama. Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor je čovjek - darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi smo ovisni o dobrovoljnim darivateljima krvi. S druge strane, svatko od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena.
Dobrovoljni darivatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno te ne dobiva zauzvrat niti novac niti neki drugi oblik plaćanja koji bi bio zamjena za novac. Samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi. Muškarci mogu dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, dok žene mogu dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Krv može dati svaka zdrava osoba:
- starosne dobi od 18 do 65 godina,
- tjelesne težine iznad 55 kilograma, koja je proporcionalna visini,
- tjelesne temperature do 37°C,
- vrijednosti krvnog tlaka moraju biti: sistolički 100-180 mm/Hg, dijastolički 60-110 mm/Hg,
- vrijednosti hemoglobina moraju biti: za muškarce 135 g/L, za žene 125 g/L,
- puls mora iznositi 50 do 100 otkucaja u minuti,
- uz odobrenje liječnika.

Izvor: Kastela.org

Tijekom pregleda prije davanja krvi oko 10% darivatelja bude privremeno ili trajno odbijeno. Razlozi odbijanja su ili opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti zdravlje bolesnika.

Dobrovoljni darivatelj krvi aktivan je čimbenik u liječenju bolesnika. On je poveznica između zdravog dijela društva i onih kojima je potrebna pomoć.

Na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj u svibnju 2005. godine, ministri zdravstva iz cijelog svijeta donijeli su jednoglasnu izjavu o predanosti i podršci dobrovoljnom darivanju krvi. Tada je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca, dr. Karla Landsteinera, rođenog 14. lipnja 1868. godine, koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.