Majka Dalmacije: Vela Gospe - litnji Božić

GospaUoči svetkovine Velike Gospe, u Crkvi u Hrvata zacijelo najvećeg okupljanja vjernika, na ovome mjestu proći ćemo Dalmacijom, i predstaviti tek neke iz niske marijanskih bisera. Ne kaže se zaludu kako je Vela Gospe - Litnji Božić. Spuštajući se s obronaka Velebita, od svetišta Majke Božje od Krasna, pa prođete splitskom metropolijom po moru i kopnu, sve dolje do nevjerojatnog otočića Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj, upoznat ćete Dalmaciju kao zemlju Marijinu ...

MAJKA DALMACIJE: STOTINE TISUĆA HODOČASNIKA MARIJI NA NEBO UZNESENOJ

Vela Gospe - litnji Božić

Ne kaže se zaludu kako je Vela Gospe - litnji Božić. Uoči svetkovine Velike Gospe, najvećeg okupljanja hrvatskih vjernika, čitava Dalmacija protkana je procesijama i hodočašćima u čast Bogorodice na nebo uznesene

Piše: Ivan Ugrin /Slobodna Dalmacija

Vela GospeSpuštajući se s obronaka Velebita, od svetišta Majke Božje od Krasna, pa prođete splitskom metropolijom po moru i kopnu, sve dolje do nevjerojatnog otočića Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj, upoznat ćete Dalmaciju kao zemlju Marijinu. Katedrale, crkve, zavjetne kapele, kipove i slike posvećeni su Blaženoj Djevici Mariji koju vjernici diljem Dalmacije štuju kao Zvizdu Mora, Veliku i Malu Gospu, Kraljicu Krunice...

Uoči svetkovine Velike Gospe, u Crkvi u Hrvata zacijelo najvećeg okupljanja vjernika, na ovome mjestu proći ćemo Dalmacijom, i predstaviti tek neke iz niske marijanskih bisera. Ne kaže se zaludu kako je Vela Gospe - Litnji Božić. I to prema djelima dvojice naših poznatih svećenika- mariologa, nedavno preminuloga isusovca rodom iz Kaštela, oca Ante Katalinića, "Marija - velika nada Hrvata" i novoga župnika Zmijavaca fra Marija Jurišića, "Majčini domovi".


Od stoljeća sedmog

Splitska je prvostolnica od sedmog stoljeća posvećena Mariji na nebo uznesenoj, i to je kao građevina najstarija katedrala na svijetu koja se još uvijek koristi u bogoslužju. Hrvatsko marijansko prasvetište nalazi se u Solinu, na otoku što ga čini rijeka Jadro, gdje je danas župna crkva Gospe od Otoka. Tu je još u desetom stoljeću kraljica Jelena sagradila crkvu Svete Marije. Svetište Gospe Sinjske, naslonjeno je uz čudotvornu sliku i legendu po kojoj je Marija spasila grad od turskog osvajanja 1715. godine. Fra Andrija Kačić Miošić za tu je zgodu zapisao: "Obrani ga Marija Divica, koja no je sinjska Pomoćnica!"

GospaZadar, "kamena lađa", grad je u kojem Marija ima počasno mjesto. U njezinu benediktinskom samostanu Svete Marije, darovnici kralja Petra Krešimira IV. od godine 1066., nije se ugasila svjetiljka pred njezinom ikonom. U okolici Zadra poznata je i Gospa od Maslina u Arbanasima. A iz vremena prije spomenutoga Krešimira IV. još je jedna važna darovnica. Godine 1069. darovao je zadarskom samostanu svetog Krševana otok Maun, na kojem se Marija slavi pod nazivom Gospa od Zečeva. "Umiljena Diva"

I Šibenik je posebno povijesno vezan s Petrom Krešimirom IV. Zato ga i zovu Krešimirov, ali i Bogorodičin grad. Taj autohtoni hrvatski grad ima svoju Šibensku molitvu iz XIV. stoljeća koja pjeva pohvale Gospi: "O prislavna prije vsega vika Bogom živim zbrana, o umiljena divo Marijo!".

U katedrali je danas Gospa od Plača, koja se prije nalazila na gradskim zidinama. U šibenskoj biskupiji najstariji je poznat Marijin lik, iz Zvonimirova doba. Pronađen je u Biskupiji kod Knina i nazvan Gospa Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Na čudesnom otočiću Visovcu usred Krke štuje se osobito Gospe od Anđela. Pa ipak, najveće okupljanje vjernika šibenske biskupije za Veliku Gospu događa se u Vrpolju.

Glasovito svetište Gospe Vrpoljačke potječe iz XIV. stoljeća, a razni darovi uz Marijinu sliku dokaz su ljubavi za primljena dobročinstva. Posebno se ističu bukagije, okovi sužnja Radojice koga Gospa oslobađa od turskog ropstva, kao i divna spužva, zavjetni dar ronioca kojeg je Marija spasila u morskoj dubini.

Kraljica Splita Gospe je od Pojišana. U prvoj polovici XI. stoljeća, u doba hrvatskih kraljeva, splitskom Crkvom upravljao je nadbiskup imenom Pavao. On je oko godine 1020. na Poljudu sagradio crkvu u čast Blažene Djevice Marije. Crkvu je obdario mnogim zemljištima, od kojih se jedno zvalo Terra de Panisano, istočno od grada. Sigurno je riječ o današnjem Pojišanu.

Kada je na tom zemljištu sagrađena Gospina crkva, nije točno poznato. Povijesni izvori govore da već godine 1260. tu postoji crkvica Svete Marije de Panisano, to jest Gospe od Pojišana. U svakom slučaju, na Pojišanu se Gospa štuje već više od 700 godina.

Gospa


Majka i Kraljica Splita

Zavjetno svetište Gospe od Pojišana u današnjema obliku gradilo se od 1761. do 1772., a zvonik je dovršen 1794. godine. Prekrasni mramorni glavni oltar iz iste je godine. Ikona Bogorodice od Pojišana štuje se od XV. stoljeća kao čudotvorna, a prema pobožnoj predaji, našao ju je neki Poljičanin na morskoj obali blizu današnjeg svetišta. a Gospojinu u podne Gospina slika se od pojišanskog svetišta nosi u prvostolnicu, a onda se u poslijepodnevnim satima cijeli Split okupi u procesiji za svojom Kraljicom u srebrnom prijestolju na ramenima je vraćajući na Pojišan.

Mnoštvo vjernika Imotske krajine okuplja se na Veliku Gospu u Zelenoj katedrali u Prološcu.

Najnovije svetište u ovom kraju je Vepric pokraj Makarske. Tamo je u špilji, vrlo sličnoj lourdeskoj, biskup dr. Juraj Carić podigao oltar i postavio kip Gospe Lurdske.


Ljubav puka

GospaHvarska biskupija prostire se na tri srednjodalmatinska otoka: Braču, Hvaru i Visu. Na njima nema velikog marijanskog svetišta u kojemu bi se okupljala mnoštva, ali su zato mjesta na otocima puna malih crkvica i kapelica gdje rado vjernici dolaze na zavit.

I na koncu, u gradu Dubrovniku katedrala je posvećena Djevici Mariji. U blizini je i Gospa od Porata koju narod posebno štuje. U dominikanskoj crkvi slavi se Gospa od Krunice, kod isusovaca se čine skale za Gospu Lurdsku, a u Male braće časti se Gospa od Presvetog Srca. Gospina crkva na Dančama, Zvijezda mora, bila je oduvijek crkva pomorskih kapetana.

MarijaI svako drugo Marijino svetište moglo bi ispričati svoju priču; i Gospe od Tarca na Kornatima, i Gospe od Sela u Dolu na Hvaru, Gospe od Veloga Sela na Visu, Gospe od Bori kod Gornjeg Sela na Šolti, Gospe od Prizidnica u Slatinama na otoku Čiovu...

Svako je nastalo ispleteno ljubavlju ovoga puka prema Majci Božjoj, koja ga nikad nije napustila, u svim njegovim nevoljama i stranputicama. Bdjela je Gospa nad svojom djecom i u dobru i u zlu, a zauzvrat je u Dalmaciji dobivala darove od srca.


Kilometri mladih

Solin i Sinj posljednjih su desetljeća na poseban način povezani. Naime, 1982. godine nekoliko stotina mladih katolika pokrenulo je hodočašće od Gospina otoka do Gospe Sinjske, blagoslovom ondašnjega nadbiskupa dr. Frane Franića. Potrajalo je to i postalo tradicija, kad u noći sa subote na nedjelju užežin Vele Gospe rijeke mladih vjernika splitsko-makarske nadbiskupije organizirano kreću k Majci hrvatskoga juga u Sinj.


Proteturica od Grada

Srce od Grada i nekadašnje Dubrovačke Republike bila je i danas je Gospa od Milosrđa na Lapadu. Svaki dubrovački brod ju je pozdravljao spuštanjem i dizanjem zastave, pucanjem iz mužara ili raketa, sviranjem sirena, uz skrušenu molitvu ili zapjevavši joj pjesmu zahvale. Uz svetog Vlaha, patrona Grada, Gospa od Milosrđa je njegova Velika Proteturica.