Tko će provesti i platiti sanaciju?

Zbog toga što se nije na vrijeme zaustavila eksploatacija ferokroma, a sanacija se nije na vrijeme provela, Europskoj komisiji i OLAF-u su prijavljeni i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i sam DORH. Protiv investitora podnesene su i kaznene prijave općinskom državnom odvjetništvu protiv investitora, rekao je Tonči Bauk, načelnik Dugog Rata.
Ana Malbaša, novinarka emisije "Provjereno" Nove TV, donosi nastavak tužne gospodarsko-ekološke priče o prostoru bivše tvornice "Dalmacija" u Dugom Ratu. Novinarka je kotaktirala institucije kako bi provjerila jesu li poduzete ikakve radnje po prijavama. DORH je poslao opširan odgovor u kojem, među ostalim, stoji da po prijavama postupaju, a ne znaju i ne mogu komentirati da ih je itko prijavio ijednoj europskoj instituciji. Ministarstvo je kazalo da je u komunikaciji s Europskom komisijom u vezi osiguranja europskih sredstava za sanaciju onečišćenih područja koja su posljedica rada bivših industrijskih postrojenja. Utvrđuju i je li postojeći sanacijski program uopće danas primjenjiv. Ako nije, izradit će se novi. Ostaje vidjeti kako će na cijeli proces utjecati činjenica da je stručno mišljenje, prema rezultatima nove analize četiri uzorka, pokazalo da se ne može tvrditi da troska nije opasna.
Tema sanacije u Dugom Ratu otvorena je i na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode kojim predsjeda Sandra Benčić (Možemo).
- "Nama sjednica nije zaključena. Ja namjerno nisam zaključila tu sjednicu jer su ostala otvorena pitanja. I dalje pokušamo utjecati na sve aktere da se donese odluka o sanaciji, da se riješi problem za zajednicu, a da se druga pravna pitanja rješavaju u sporu između RH i investitora" - rekla je Benčić, koja najavljuje uskoro još jednu sjednicu.
Oni koji su svjedočili tome što se događalo, sada su rezignirani. Žive u Dugom Ratu, u strahu za zdravlje, ali i ljuti što je investitor samo zarađivao, a nije ništa sanirao. Štoviše, još je zakomplicirao situaciju ostavivši za sobom "piramide" šljake.
Investitori su s vladajućim partijama, prvo SDP, a potom i HDZ, oduvijek imali dobre kontakte, a imaju ga i danas. Zastupa ih odvjetnik Kruno Peronja, nekadašnji župan Splitsko-dalmatinski iz redova HDZ-a.
Pa što se toliko čeka? Odgovor je, izgleda, u naslovu.
 

Što ima novo u Studenca?

Prednosti modernih kvartovskih prodavaonica koje nude više od kupnje iskoristio je i omiški Studenac pa je u svoje prodavaonice pored kupovine već uveo neke dodatne usluge (poput usluge plaćanja režija), a odnedavno je uveo i neke nove usluge poput TO GO ponude toplih napitaka, polugotovih i gotovih jela spremnih za konzumaciju te svježih peciva, mogućnost slanja i primanja paketa putem GLS-a – kurira jednostavno uputite da paket ostavi u najbližem Studencu, a vi ga preuzmite kada vam to najbolje odgovara. Studenac je uveo i mogućnost online narudžbe namirnica svojim kupcima, u suradnji s platformom Wolt koja vrši dostavu, a uz kôd STUDENACWOLT moguće je uštedjeti do 40 kuna prilikom prve online narudžbe iz Studenca. Za one koji pak vole obaviti veću kupnju, tu je Multiušteda, a vaša COOL kartica donosi još bolje uštede na označenim COOL proizvodima po posebnim cijenama. Odnedavno je u odabranim prodavaonicama Studenca moguće odigrati i neke od igara na sreću Hrvatske lutrije – Eurojackpot, Loto 7, Loto 6, Bingo, Brzih 35, Keno – ili potražiti "dobitak" u instant srećki...
 

U trgovinama od srpnja cijene u kunama i eurima

Bude li sve išlo prema planu, prvoga srpnja i na policama i pri online kupnji cijene u Hrvatskim trgovinama će biti istaknute u kunama i eurima. Konačna odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u lipnju, a Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine. Trgovci i ugostitelji počeli su s pripremama, a već ovoga ljeta cijene bi se trebale isticati i u kunama i u eurima. Dvojno isticanje cijena tako će početi šest mjeseci prije uvođenja eura i trajat će još godinu dana nakon što euro postane službena valuta. Trgovci bi trebali prihvatiti i etički kodeks vezano uz zaokruživanje cijena. Za prodavače odjeće dvojno isticanje cijena na etiketama i računima neće biti problem. I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije. S druge pak strane veliki sustavi maloprodaje imat će troškove. Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima, piše DalmacijaNews.
 
Od ukupno 100 usluga koliko ih je dostupno na portalu e-Građani najčešće korištene su usluge EU digitalna COVID potvrda, e-Matične knjige, e-Usluge MUP-a, e-Porezna, e-Dnevnik za roditelje i Portal zdravlja. Usluge na portalu e-Građani danas koristi više od 1.57 milijuna građana čiji se broj u protekloj godini povećao za gotovo 25%.
Najnovijom uslugom, čiji je pružatelj Državna geodetska uprava omogućeno je predavanje geodetskog elaborata infrastrukture u nadležni katastarski ured na pregled i potvrđivanje elektroničkim putem te pretraživanje, zaprimanje i distribucija obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima i eksport obavijesti vlasnicima / upraviteljima infrastrukture za objavu na njihovim web stranicama. Sustav katastra infrastrukture uključuje prikaz podataka jedinstvene baze o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na infrastrukturi...
 
Samački hotel, hotel "Dalmacija", u Dugom Ratu trebao je nakon dovršetka rekonstrukcije biti otvoren još 2011. godine, ali slijedom nesretnih i tragičnih okolnosti nije otvoren ni do dan danas. Prolazile su turističke sezone, čak desetak njih je već iza nas, a hotel i dalje zjapi sam i prazan. Valjda će se i to uskoro promijeniti.. jer cijena hotela je značajno pala od one koju je vlasnik hotela svojedobno tražio! Po friškom oglasu na popularnom Njuškalu aktualna cijena je 2,35 milijuna eura. A možda i niža.. Za hotel u centru turističkog mjesta, koji je bio pred otvaranjem, građevinske površine 3.3340 m2, s 54 sobe i 2 stana na 7 etaža i mogućnošću dogradnje hotela na 160 soba i podizanja kategorizacije objekta na 5 zvjezdica, ovo je prava prigoda! Izvrsna prilika za investiciju!
Hotel ima i prostrani restoran-kavanu, odnosno salu za svatove kapaciteta do 400 osoba, parkiralište ispred objekta, podrum ispod objekta te dva lifta. Vlasništvo objekta je čisto, bez tereta. Hotel nije u funkciji, potrebno je dovršiti radove renoviranja koji su rađeni 2011. godine te nisu u potpunosti dovršeni.
Eto, svitu, dojavite poduzetnim ili bogatim rođacima, poznavatelji nekretninskog tržišta kažu da je ovo prava prilika! 2 i kusur milijunčića eura. Propustiš jedne godine napraviti novi mini kruzer, ne kupiš još jednu česticu zemlje za unuka u Podstrani, dvoetažni stan za praunuka u Milavića na Priku, ili digneš mali kreditić s počekom u HBOR-a, nekoj Keks banci i eto ti ga na dici, ženi i ponosnoj majci... Hotel!
Što bilo da bilo, našem nesretnom usamljenom hotelu u susjedstvu želimo da što brže nađe svoju novu družicu ili, zašto ne (ta u 21. stoljeću smo) svog dragana... Nama će uvijek ostati lijepe uspomene na druženja i lijepe trenutke u hotelu, a nadamo se da ćemo u njemu ispisati i neke nove...
 

Provjereno: Otpad i dalje stoji nesaniran..

Ana Malbaša, novinarka emisije "Provjereno" Nove TV, donosi nastavak tužne gospodarsko-ekološke priče o prostoru bivše tvornice "Dalmacija" u Dugom Ratu, u kojem mještani desetljećima upozoravaju na štetni nesanirani otpad. Iako su dosad investitori na prostoru bivše tvornice ferolegura tvrdili da opasnosti nema, rezultati najnovije analize, provedene na četiri uzorka, pokazuje da to ipak nije tako. Premašene su dopuštene vrijednosti opasnih spojeva, što ostatke troske čini opasnima po zdravlje ljudi, kazao je Tonči Bauk, načelnik općine Dugi Rat.
I dok otpad i dalje stoji nesaniran, država se spori s investitorom koji je umjesto sanacije, godinama bez dozvole eksploatirao ferokrom iz troske i na njemu zarađivao nemali iznos. Sve to za Provjereno su potvrdili i bivši radnici koji su za investitora vršili eksploataciju ferokroma dok to "inspekcija" nije zaustavila.
Tko, kako i kada će odgovarati za ilegalan biznis, ali i potencijalno ugrožavanje zdravlja stanovnika Dugog Rata? Nova epizoda duuuge dugoratske priče na programu je večeras, a bojim se da nas još čekaju sezone i sezone puzajućeg dugoratskog gospodarskog čuda...
Čudi me samo da Vlado Bulić, naš prekobrdski megauspješni scenarist TV serija i sapunica, još nije zapisao ili sortirao dogodovštine s duuuugog putovanja dugoračana u srce hrvatskog sna, i napravio srceparajuću krimi TV seriju s elementima naive, koja bi garant planula kao alva na MIDEM-u i postala hit na domaćim, regionalnim, turskim i engleskim dalekovidnicama, po bjelosvjetskim kabelima i međumrežju.
Ma koje Provjereno?! Ma koji Peaky Blinders?! Naši mufljozi i veletajni ortaci i od šljake rade pitu, a kamoli neće milijune od najatraktivnijeg brownfield prostora s ove strane Jadrana?
 

Desa Tomasović, najzaposlenik Studenca

Tvrtka Studenac na prijedlog svojih radnika odabrala je najzaposlenike Stiudenca te ih prigodno nagradila nagradama i priznanjem na božićnom druženju. Zlatnu nagradu, putovanje po izboru u iznosu do 6.000 kn, dobila je Gordana Milavić iz trgovine iz Omiša, srebrne nagrade, putovanja po izboru u iznosu do 4.000 kn, dobile su kolegice Desa Tomasović, Miranda Volarević i Vinka Pereža, a brončanom nagradom, bonom od 400 kn u trgovinama Studenca, nagrađeno je 29 kolega, dok su ostale nominirani kolege, ali i one koji su ih nominirali, dobili simbolične nagradne pakete.
Desa Tomasović iz trgovine Studenac iz Dugog Rata, prema riječima kolega, a i brojnih kupaca, definitivno je jedna od najljubaznijih, najstručnijih, najpozitivnijih i najvrednijih prodavačica. Brza je i okretna, vedrim pristupom osvježi svaki dan. Prati zahtjeve kupaca i potrudi se da im uvijek ponudi ono što oni traže. Na delikatesi, kad je Desa u smjeni, nikad nema gužve, a jednako je ljubazna prema mlađima i starijima. U njezinu glasu osjeća se posebna melodija i zadovoljstvo što će pomoći kupcu. Rado će predložiti novi artikl u ponudi, ali i akciju omiljenog proizvoda. Desa je zaposlenica zbog koje se kupac osjeća poštovano...
- "Jako sam iznenađena što sam baš ja predložena i nagrađena jer je mnogo kolega koji daju svoj maksimum i zaslužuju isto. Baš zato što sam izdvojena od mnogih, presretna sam i ponosna što su moj trud i zalaganje prepoznati. Kad radim, bez obzira na to koliko težak dan bio, nastojim zaboraviti probleme, nabaciti osmijeh i posvetiti se kupcima. Zaista me dirnulo čuti sve te riječi pohvale od kolega i to će definitivno biti moja motivacija i vodilja i u daljnjem radu" - otkrila je Desa Tomasović, radnica Studenca i naša draga susjeda iz Omiške ulice.
 

Svijet po BDP-u

 

4 mlrd. kuna projekata Hrvatskih cesta

Hrvatske ceste krajem prosinca 2021. raspisale su natječaj za izgradnju tunela kroz Kozjak i ceste prema Jadranskoj magistrali, ali bez spoja na tu državnu cestu, javlja Slobodna Dalmacija. Riječ je o dugo najavljivanom projektu čija procijenjena vrijednost iznosi više od 781 milijun kuna, odnosno nešto više od 104 milijuna eura. Potencijalni izvođači radova za slanje svojih ponuda na adresu državne tvrtke imaju vremena do 15. ožujka 2022. Izgradnja tunela dugog 2545 metara i pripadajućih prometnica, na ukupnom potezu od 6,85 kilometara, prema uvjetima nadmetanja trebala bi potrajati pune tri godine.
Prilika je to da se podsjetimo u nastavku članka i ostalih projekata Hrvatskih cesta, kako u i oko Splita, tako i za nastavak izgradnje brze ceste Split - Omiš, s novim mostom na Cetini i tunelima, sve u vrijednosti od 4 milijarde kuna...
 
Hrvatska bi ove godine, prije desete obljetnice članstva u EU-u, trebala dobiti zeleno svjetlo za ulazak u dvije dublje integracije, u šengenski prostor i u europodručje. Odluka o ulasku u europodručje izvjesnija od ulaska u Schengen. Komisija u lipnju treba objaviti izvješće o konvergenciji u kojem ocjenjuje napredak država izvan europodručja prema uvođenju eura. U lipnju 2020., već je ocijenjeno da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). U međuvremenu je Hrvatska ispunila i taj kriterij, ušavši u ERM II 10. srpnja 2020. Radi se o svojevrsnoj čekaonici za euro u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. Tada je utvrđen središnji paritet hrvatske kune na 7,53450 kuna za jedan euro, sa standardnim rasponom fluktuacije plus/minus 15 posto.
Hrvatska bi odluku o ulasku u šengenski prostor mogla dobiti u prvom polugodištu, tijekom francuskog predsjedanja. Odluke o primanju u Schengen i uklanjanju graničnih kontrola prema šengenskom prostoru donose se jednoglasno odlukom 22 članice EU-a koje su u šengenskom prostoru, što znači da u odlučivanju ne sudjeluju zemlje izvan Schengena, među kojima su Bugarska i Rumunjska, koji na ulazak čekju duže od Hrvatske..
 
TV emisija "Agrosvijet" u novoj epizodi donosi lijepu priču iz Dugog Rata o marljivoj obitelji Kadić, o njihovom vinogradu i masliniku takoreći usred mjesta, o marljivim izdancima duge obiteljske loze, te o ovim sadašnjim marljivim i poduzetnim generacijama koje su u svom OPG Konoba Kadić nastavili, usavršili i na zavidan nivo podigli ono što je još 60-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo njegov otac i majka. U nastavku članka pogledajte prilog iz emisije Agrosvijet... i bravo Kadići!
 

I nakon 20 godina, čekanje se očito nastavlja

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podiže ručnu kočnicu kada je u pitanju prepuštanje sanacije kruga bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu tvrtki “Projekt uvala". Nakon što je Slobodna Dalmacija proteklih dana pisala o sanaciji koju država benevolentno i bez ikakva objašnjenja, a da o sankcijama i ne govorimo, dopušta tvrtki koja je tu sanaciju odavno trebala zgotoviti, jučer nam je iz kuće koju vodi ministar Tomislav Ćorić poručeno kako se čitav slučaj upravo preispituje i kako nema govora da itko drugi osim države obavi sanaciju, piše Vinko Vuković na stranicama Slobodne Dalmacije.
- Zakon jasno kaže da država mora sanirali tvornički krug u Dugom Ratu nakon što to u zadanom roku nije napravio operater, odnosno "Projekt uvala", a tako će i biti - kaže dobro upućeni izvor u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Prije samo nekoliko dana u istom su Ministarstvu tvrdili drukčije...
I nakon 20 godina očekivanja Godota, čekanje se očito u Dugom Ratu nastavlja..
 
I dok se na području Splita na veliko pripremaju lakši prometni prilazi centru grada i trajektnoj luci, a čak se vide i natječajni pomaci na izgradnji buduće brze ceste Split - Omiš, a konkretni iz smjera Omiša, ono što županija i Hrvatske ceste spremaju Kaštelima je ne samo povećan promet, već i presijecanje Kozjaka prometnicama na tri dijela te osjetno povećanje zagađenja, piše portal Kastela.org. Projekt prometne povezanosti od čvora Vučevica do D8, uključujući i tunel Kozjak, početak je cjelovitog projekta kao još jednog ulaza u Split, pa za sva ona dežurna grintala, poput unerednika ovih stranica i drugih, ispada da je jedino rješenje za malo ubrzati pripremu dokumentacije i provedbu natječaja za sve faze buduće brze ceste Split - Omiš.. "privesti" malo Antu Sanadera na malo duži "konak" na području naše općine. Tek tada bi se i kod nas, valjda, napokon počelo "ziđat", pardon, gradit hrvatske ceste i asfaltirat..
 

Priručnik za izradu kućne elektrane

Udruga Eko Kvarner u suradnji sa zakladom Friedrich-Ebert-Stiftung izdala je priručnik 'Moja energija, moja sloboda' autora Vjerana Piršića u kojoj se detaljno opisuje postupak izrade vlastite fotonaponske elektrane.
Kako navodi Piršić, priručnik je nastao iz potrebe odgovora na sve brojnije upite mnogih građana i gospodarstvenika zainteresiranih za izgradnju vlastite male fotonaponske elektrane i dostizanje gotovo pune energetske neovisnosti vlastite obitelji ili vlastitoga gospodarskog subjekta. Autor ističe da je u priručniku iznio osobno iskustvo stečeno tijekom proteklih 15-tak mjeseci korištenja vlastite fotonaponske elektrane, priključene na elektrodistribucijsku mrežu i vlastitog baterijskog sustava za pohranu električne energije, ali i dugogodišnjim naporima u promidžbi korištenja sunčeve energije. Priručnik možete preuzeti ovdje.
 

Zovi Vinka, zovi Olafa, nazovi čovika..