DUGI RAT

Utvrđeni zakonski rokovi plaćanja, nova pravila javne nabave te ukidanje naknade od šest posto telekom operaterima za usluge mobilne telefonije, novine su utvrđene zakonima koji s današnjim danom stupaju na snagu. Umirovljenici koji su do sada kao zasebno primanje dobivali dodatak na mirovinu od početka 2012. taj će dodatak primati kao sastavni dio mirovine, predviđaju dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine koje na snagu stupaju s 1. siječnja 2012. Uz ta dva zakona, na snagu s početkom godine stupaju i izmjene i dopune Zakona o sudskim pristojbama, Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i novi zakoni o strancima te o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Do dozvola za rekreacijski ribolov na moru Armando i ostali rekreacijski ribari moći će doći i internetom ...

VODIČ KROZ NOVE ZAKONE

Pročitajte koji novi zakoni i pravilnici od 1. siječnja 2012. stupaju na snagu

Izvor: Hina

Stočarska inspekcija će od početka ove godine započeti s inspekcijskim nadzorom usklađenosti mesa peradi s propisanim tržišnim standardima, a s početkom godine sva plovila preko 18 metara u gospodarskom ribolovu morat će ispunjavati elektronski očevidnik, predviđaju neki od pravilnika iz resora Ministarstva poljoprivrede čija primjena počinje 1. siječnja 2012.


Plaćanja do 60 dana, kazna do milijun kuna

Na snagu s 1. siječnja stupa Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza koji definira da je u ugovorima između poduzetnika rok plaćanja do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika.

Za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i dr.) rok je 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana, ali se mora osigurati poštovanje načela ravnopravnosti.

Dužnicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu prijete novčane kazne i to u rasponu od 10 tisuća do milijun kuna za dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do 50 tisuća kuna.

Javna nabava po novim pravilima

Novih pravila poduzetnici se od početka 2012. moraju pridržavati kada je riječ o javnoj nabavi, a novi Zakon, kroz 188 članaka i nekoliko dodataka, detaljno regulira to područje i propisuje i tijek provedbe postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog, natječaj) i okvirnih sporazuma i elektroničkih dražbi.
Zakon previđa dvije osnovne kategorije obveznika – javne naručitelje i sektorske naručitelje, te utvrđuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave – nabava velike vrijednosti je ona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova (što će Vlada propisati uredbom o objavama javne nabave), a male vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

Niz je novina koje Zakon predviđa, uz ostalo, detaljno regulira objavu natječaja i natječajne dokumentacije na internet stranicama naručitelja, kao i obvezu da sačine i na internet stranicama objave plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, kao i sve izmjene i dopune tog plana.

Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70 tisuća kuna, no zakonska je odredba da se za nabave vrijednosti od 20 do 70 tisuća kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene vrijednosti unose u plan nabave.
Obveznici javne nabave također će morati voditi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, novine su vezane i uz reguliranje sukoba interesa, pravnu zaštitu, povećane su i naknade za žalbeni postupak, izjednačava se  kriterij najniže cijene s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, regulira pitanje podizvoditelja, itd.


Ukida se naknada telekom operaterima

Telekom operateri od početka godine više ne moraju plaćati naknadu od 6 posto na prihod ostvaren od govornih usluga, tekstualnih i usluga prijenosa slike, govora i zvuka. Ta je naknada uvedena u kolovozu 2009. kao jedna od antirecesijskih mjera, no s 1. siječnja 2012. na snagu stupa  Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.


Dodatak postaje sastavni dio mirovine

Dopunama dvaju mirovinskih zakona utvrđeno je da se dodatak na mirovinu, na koji pravo imaju umirovljenici koji su mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, a koja iznosi od 4 do 27 posto pripadajuće mirovine, od početka iduće godine postaje sastavni dio mirovine. Po podatcima iz srpnja 2011. godine, pravo na dodatak na mirovinu imalo je oko 300.000 korisnika, a prosječan je iznos dodatka bio oko 351 kunu mjesečno.


Nove sudske pristojbe

Građani će s početkom 2012. plaćati i neke nove sudske pristojbe, a za neke će trebati dati puno više novca. Među novim sudskim pristojbama su i one za e-podneske kojima se traži upis u EOP zemljišne knjige, a iznosit će 30 kuna, što je iznos koji će se ubuduće plaćati i za ispise iz baze zemljišnoknjižnih podataka izdane na zahtjev stranke, itd.
Uvode se i sudske pristojbe na neke procesne radnje kao što su pristojba na presudu zbog ogluhe, na imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača, znatnije se povećavaju pristojbe za žalbu i reviziju protiv presude te žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, dok se pristojba uopće ne bi plaćala na sudsku nagodbu donesenu tijekom prvostupanjskog postupka, itd.

Zakon kaže i da će ubuduće prisilnu naplatu sudskih pristojbi provoditi Fina, umjesto Porezne uprave.

Od početka 2012. nova pravila vrijede i za predlaganje propisa kako ih definira Zakon o procjeni učinaka propisa. Tom se procjenom analiziraju pozitivni i negativni učinci propisa, osobito na gospodarstvo, uključujući i financijske učinke, na područje socijalne skrbi, zaštite okoliša, a predviđa i veće sudjelovanje javnosti.

Sam postupak procjene provodit će se u šest koraka – prethodna analiza postojećeg stanja, savjetovanje s javnošću, pribavljanje mišljenja tijela nadležnih za gospodarstvo, socijalnu skrb i zaštitu okoliša, izrada propisa i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa, javna rasprava o tomu te njihovo upućivanje na suglasnost Vladinu Uredu za zakonodavstvo i potom u daljnji postupak.

Zakonska je novina i donošenje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti, a taj plan Vlada treba donijeti u zadnjem kvartalu tekuće godine za sljedeću godinu.


Do hrvatskog državljanstva tek nakon osam godina

S početkom Nove godine stranci će hrvatsko državljanstvo moći steći ako u Hrvatskoj naprekidno borave osam, a ne više pet godina. Na snagu, naime, stupaju izmijenjene odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, po kojima stranac prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo ako živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku.

Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Jasnije je definiran pojam pripadnika hrvatskog naroda te iseljenika, te propisuje stjecanje hrvatskog državljanstva iseljenika, njihovih potomaka do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovih bračnih drugova.

Definiran je i način dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu te propisuje da se ono utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog.

U Zakon je unijeta i odredba prema kojoj osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.

Na snagu s 1. siječnja 2012. stupa i novi, s direktivama EU usklađen Zakon o strancima kojim se ubrzava postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.

Zakonske su novine pritom posebno vezane uz vizni režim, pa se primjerice ukida mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu, propisuje da osobe koje su upisane kao sukorisnici u putnu ispravu podnose zasebni zahtjev te se utvrđuju minimalni uvjeti kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen.

Propisuje se mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga.

Novina u području viza je i uvođenje instituta žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu, a o žalbi odlučuje povjerenstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova.

Novi zakon uvodi i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja.


Ekološka javna rasvjeta

S prvim danom Nove godine na snagu će stupiti i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a kojim se uz ostalo zabranjuje korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postotcima većim od propisanih graničnih vrijednosti. 

Također je njime zabranjeno, postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti, kao i rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda te rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja.


Postrožena kontrola mesa peradi

Pravilnik o tržišnim standardima za meso peradi propisuje tržišne standarde za meso peradi i pravila za proizvodnju i stavljanje mesa na tržište, a odnosi se na proizvođače, klaonice i rasjekaonice mesa peradi. 

Pravilnik se ne primjenjuje na izravnu opskrbu mesom peradi koje je zaklano na gospodarstvu s proizvodnjom manjom od 10.000 komada peradi godišnje, a kojom proizvođač svježim mesom opskrbljuje neposredno krajnjeg potrošača na mjestu proizvodnje i/ili na lokalnoj javnoj tržnici.

U Ministarstvu najavljuju da će stočarska inspekcija od 1. siječnja započeti s inspekcijskim nadzorom usklađenosti mesa peradi s propisanim tržišnim standardima u proizvodnji, klaonicama, rasjekaonicama i skladištima.

Potpora za opskrbu škola i vrtića mlijekom

S početkom godine odgojno-obrazovne ustanove, isporučitelji školskog mlijeka ili organizacije osnovane isključivo u svrhu opskrbe korisnika školskim mlijekom, moći će podnijeti zahtjev za poporu i to temeljem Pravilnika o potpori pri opskrbi redovnih polaznika odgojno-obrazovnih ustanova mlijekom i mliječnim proizvodima. 

Mjera potpore podrazumijeva određivanje količine mlijeka i mliječnih proizvoda prihvatljivih za potporu, a Pravilnikom su regulirani i iznos potpore, izbor subjekata koji mogu ostvariti pravo na potporu, njihova prava i obveze, kontrolu i mjere u slučaju nepravilnosti do kojih može doći u provedbi ove mjere.

Do dana pristupanja Hrvatske u EU korisnici potpore školskom mlijeku mogu biti samo redovni polaznici osnovnih škola, a potpora će se osigurati iz sredstava državnog proračuna. Mjera je neobvezujuća, a plan je uključiti što veći broj škola i isporučitelja mlijeka u njenu provedbu, ističu iz Ministarstva.


Elektronski očevidnik za plovila preko 18 metara

Temeljem Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave očevidnika, iskrcajne deklaracije i izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru od 1. siječnja 2012. sva plovila preko 18 metara moraju ispunjavati elektronski očevidnik. Od 1. ožujka tu će obvezu imati sva plovila od 15-18 metara, a time će Hrvatska u tom području u biti usklađena s EU zahtjevima.

E-očevidnik prilagođen je uvjetima na ribarskom plovilu, omogućava veću mobilnost i olakšava rad ribarima, za ispunjavanje te aplikacije potrebno je znatno manje vremena nego za papirnatu verziju, a za slanje podataka nije potrebno napuštati plovilo, ističu iz resornog ministarstva. Podaci se šalju putem GPRS-a za što će Uprava ribarstva godišnje osiguravati 500 tisuća kuna.

Aplikacija se ribarima ustupa na besplatno korištenje. Prema regulativi EU upotreba e-očevidnika predviđena je za sva ribarska plovila duža od 15 metara koja će do konca veljače biti opremljena potrebnim uređajima.


Do dozvola za rekreacijski ribolov na moru internetom

S početkom godine na snagu stupa i Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru, a njime se ukida dosadašnji način izdavanja dozvola za športski i rekreacijski ribolov te uvodi elektronska prodaja svih vrsta dozvola putem interneta preko web stranica Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva i Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru.

Sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov na moru, dozvole za pridneni parangal rekreacijski i posebne dozvole za ribolov tuna, iglana i igluna ribolovac će moći kupiti u Ministarstvu – Upravi ribarstva i područnim jedinicama Ministarstva, kod pravnih i fizičkih osoba koje za to ovlasti ministar poljoprivrede ili putem interneta preko web-stranice Ministarstva – Uprave ribarstva.

Godišnje dozvole za rekreacijski ribolov osobama s navršenih 65 godina života koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješac izdavat će se bez naknade u područnim jedinicama Ministarstva, ili putem web-stranice.

Uvođenje elektronske prodaje dozvola omogućava veću dostupnost dozvola ribolovcima kao i efikasniju kontrolu športskog ili rekreacijskog ribolova, omogućit će i uštede jer nema troškova vezanih uz tiskanje i distribuciju obrazaca, a olakšat će se i rad na njihovu izdavanju. 

Za očekivati je i povećanje priljeva sredstava od prodaje tih vrsta dozvola u državni proračun, s obzirom da jedan dio ribolovaca, posebice turista nije mogao kupiti dozvolu izvan uredovnog radnog vremena ili zbog udaljenosti od mjesta u kojem se dozvola mogla kupiti, smatraju u Ministarstvu.