Dugoratsko ljeto 2022. - Program

Dvadeseto, jubilarno, izdanje naše ljetne manifestacije - Dugoratsko ljeto 2022. - počelo je na Ivanjsku večer, 23.6.2022. u dugoratskoj lučici. Početak je to brojnih ljetnih događanja u našim malim mjestima u organizaciji udruga s područja Općine Dugi Rat u nadolazećim ljetnim večerima. Usprkos svim poskupljenjima, nedaćama, stožerima, ratu na istoku Europe, besparici, šljaci,.. i ovog ljeta nas očekuje pregršt zanimljivih događanja, kazališnih večeri, festivala, koncerata, izložbi, predstavljanja,.. u mjestima naše male općine. I to besplatno za sve posjetitelje.
Ove godine napokon će se održati Festival Soparnika, nakon dvogodišnje covid pauze, a baš kao i lani (a možda i ljepše) opet će nam zapjevati naša djeca i mladi na festivalu "Glas Poljica", pogledati ćemo i par osvježavajućih kazališnih predstava, razgledati izložbe naših umjetnika iz slavljeničkog Kruga i kruga njihovih prijatelja, obilježiti ćemo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, zabaviti se u ljetnim večerima i u našim starim selima, na Dućama, Bajnicama, baciti na balote s lokalnim političarima u Krilu i proveseliti se s našim veselim pivarom Tomom i njegovom craft ekipom (jest da ovo zadnje baš i ne spada u kulturu, već u litnji šušur... ali valjda će se oprostiti organizatorima), te zaplesati s najdražom-im u parku do lučice u Dugom Ratu na koncertima u (Hyde) parku pored lučice...
Dugoratske, jeseničke i dućke udruge i volonteri, uz pokroviteljstvo Općine Dugi Rat i TZO Dugi Rat i veliku pomoć djelatnika Vlastitog pogona naše općine, opet su se pobrinuli da osmisle ljetne večeri sebi i svojim sumještanima te našim gostima i prijateljima, pa i svima onima kojima je najlakše grintat po zidićima i fejsu "da je dosadno", da se i ljeti "ništa u mistu navečer ne događa"...
Program i kalendar manifestacija Dugoratskog ljeta 2022. potražite u nastavku članka.. a mi se vidimo ovog ljeta i na rubu vala i pod mjesečinom...
 

Obilježavanje 31. obljetnice utemeljenja Omiške bojne

U utorak, 28. lipnja, napunit će se 31 godina otkako je osnovana 3. bojna 114. brigade Hrvatske vojske, tzv. Omiška bojna. Tijekom pet godina rata kroz Omišku bojnu prošlo je preko 1.600 pripadnika, 24 su ugradila svoje živote u temelje domovine, a njih preko 200 danas su invalidne osobe.
Program obiježavanje 31 obljetnice utemeljenja Omiške bojne donosi nam i predstavljanje knjige “Ratne zgode 1991 .-2021." autora Petra Merčepa.  Svojom nazočnošću uveličajte obilježavanje 31. obljetnice utemeljenja 3. BOJNE 114. br. HV - OMIŠ.
Evo programa:

Ponedjeljak, 27.06.2022.
20:00 sati - Ilirsko sjemenište Priko
  - Predstavljanje knjige “Ratne zgode 1991 .-2021." autora Petra Merčepa. Sudjeluju: Petar Buljević, Jerko Merčep, Petar Merčep
  - Projekcija dokumentarnog filma o 114. br. ZNG/HV
  - Po završetku filma druženje.

Utorak, 28.06.2022.
08:00 sati — sveta misa u crkvi Sv. Mihovila, Omiš
09:15 sati — polaganje vijenaca i paljenje svijeća (središnji križ na groblju Vrisovci Omiš)
10:00 sati — polaganje vijenaca i paljenje svijeća (spomenik braniteljima iz Dom.rata Borići Omiš)
17:00 sati — Balote i čobanac u lugarima (Sportski centar Podume), povodom obilježavanja 31. obljetnice.
 

Dugoratsko ljeto: Izložba Andrije Jakelića

Najavljujemo iduću manifestaciju Dugoratskog ljeta. U četvrtak, 30.06.2022. u Galeriji PLU Krug (prizemlje stare općina) u Dugom Ratu, u 21 sat otvoriti će se samostalna izložba slika akademskog slikara Andrije Jakelića.
Ovo je samo prvi od događaja na ljetu u organizaciji našeg slavljenika, Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat, udruge naših umjetnika koja ove godine nizom izložbi i događanja slavi prvih 25 godina plodonosnog rada i stvaranja. Čestitamo!

Andrija Jakelić rođen je u Prugovu kod Splita 25. rujna 1952., gdje je završio osnovnu školu. Godine 1971. završio je školu za primijenjenu umjetnost, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1977. u klasi prof. Raolula Goldonija. Postdiplomski studij-majstorska radionica za slikarstvo profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera od 1977. do 1979. u Zagrebu. Svoje slikarstvo je usavršavao i na studijskim putovanjima - kist ga je 1976. godine odveo u Pariz, a potom i u New York, 1981. godine. Jakelić je dobitnik nekolicine nagrada za slikarstvo. Od 1977. do danas je priredio gotovo pedeset samostalnih i oko tristo skupnih izložbi, a djela mu se nalaze u mnogim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu...
Zagreb, Pariz, New York,... da, put je to koji vodi prema.. Dugom Ratu!
 

Dugoratskoj klapi Batuda najviše glasova publike na Večeri novih skladbi

Druge večeri 56. omiškog Festivala u subotu 25. lipnja na Trgu sv. Mihovila održana je Večer novih skladbi. Deset klapa: Sagena iz Zagreba, Mirabela CZK iz Omiša, Dingač s Pelješca, Kolura iz Splita, Batuda iz Dugog Rata, Filip Dević (m) iz Splita, Berulia iz Brela, Mriža iz Splita, Concordia iz Međugorja, BiH i Bratovština iz Sovića, BiH, premijerno su izvele deset novih skladbi odabranih na natječaju raspisanom krajem prošle godine. Prema ocjenama stručnog povjerenstva u sastavu dr.sc.Ivana Tomić Ferić, dr.sc. Mirjana Siriščević i doc.mr.art Blaženko Juračić, Zlatna plaketaza pobjedničku skladbu “Veli petak” pripala je skladatelju Dušku Tambači koji je skladbu uglazbio na tekst Drage Ivaniševića, a izvela je klapa Mriža iz Splita. Druga nagrada i srebrna plaketa pripala je autorima,skladatelju Živku Ključi i tekstopiscu Pjeru Miriću za skladbu „Cvit od mendule“ u izvedbi klape Sagena iz Zagreba, dok je treća nagrada stručnog povjerenstva i brončana plaketa pripala skladatelju Roku Radovanu i Leonidi Čipčić koja je napisala stihove za skladbu „Materine oči“, a pjesmu je izvela ženska klapa Kolura iz Splita. Zlatna plaketa stručnog povjerenstva za najbolju izvedbu nove skladbe pripala je muškoj klapi Berulia iz Brela koja jepjevalaskladbu „Sjena života“, autora Josipa Tomasovića i Marijana Trutanića. Publika je najviše svojih glasova dala autorici glazbe i teksta Slađani Javorčić za skladbu „Opustila stara kuća“ u obradi Jure Šabana Stanića i u izvedbi muške klape Batuda iz Dugog Rata. Autorica je također osvojila Plaketu “Drago Ivanišević” za najuspješnije stihove.
 
Ivica Puljak i njegov Centar ostvarili su uvjerljivu pobjedu na jučerašnjim prijevremenim izborima u Gradu Splitu. Puljak je u utrci za gradonačelnika 2021. dobio 17.500 glasova, a jučer je dobio 22.561 glas (48,73%). To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu u prvom krugu. U drugom krugu će se naći s HDZ-ovim nestranačkim kandidatom Zoranom Đogašem, koji je dobio 11.887 glasova (25,67%). Recimo da je lanjski kandidat HDZ-a Vice Mihanović osvojio u prvom krugu 15.159 glasova.
Inače, što se tiče izbora za Gradsko vijeće, Puljkov Centar ima 42.47 posto, HDZ ima 23.81 posto, Kerumov HGS 7.11%, Most 6.61%, SDP 5.75%, DP, HDS, HSP i Hrvatski suverenisti 5.63%. Možemo ima 3.79%, a Pametno za Split i Dalmaciju 2.56%. To znači da će Centar u Gradskom vijeću od 31 člana imati 15 vijećnika, HDZ osam, HGS 2, Most 2, SDP 2, a dva će zastupnika imati i DP, HDS i Suverenisti.
Puljkova stranka Centar prošle je godine dobila 12.862 glasa i osvojila sedam mandata, a ove godine dobila je 19.376 glasova i osvojila 15 mandata. Fali im samo jedan glas za većinu u Gradskom vijeću.
 

Cedevita međunarodni kamp rukometnih vratara u Omišu

Nakon rukometnih veterana u dvoranu na Ribnjaku ulaze rukometni golmani, od 25. lipnja do 1. srpnja njih 128 radit će pod nadzorom 20-ak trenera, a mnogi su svjetske legende među vratnicama, a oko 200–tinjak članova njihovih obitelji odmarat će se na omiškoj rivijeri. To je već dugi niz godina uobičajeni, ali i optimalan broj sudionika 'Cedevita međunarodnog kampa rukometnih vratara' u Omišu, koji omogućava da svi mogu kvalitetno raditi. Na kamp i ove godine dolaze brojni mladi golmani iz cijelog svijeta kako bi učili od najboljih, a pozivnice su dobili i mladi i perspektivni lokalni golmani i golmanke iz dalmatinskih rukometnih klubova.
- Svake godine neko veliko golmansko ime dolazilo je na kamp, lakše je nabrojati one koji nisu, nego one koji su sudjelovali u radu kampa, a ove godine dolaze nam najbolji od najboljih, aktualni europski prvak sa Švedskom te od iduće sezone član PSG - a Andreas Palicka te jedan od najboljih rukometnih vratara na svijetu Andreas Wolf, član poljskog Kielcea, koji je ujedno i najplaćeniji rukometaš na svijetu – otkriva novinarima Mario Čaljkušić, organizator omiškog kampa...
 

Redukcija: Javni prijevoz do Splita samo mini busevima Dalmatinca

Putnici u Dugom Ratu od početka srpnja neće vidjeti velike autobuse Dalmatinac busa d.o.o., morat će zaboravit na pokazne i karnet karte i to sigurno sljedećih dva mjeseca. Iz te tvrtke sa županijskom linijskom koncesijom Omiš - Split obavijestitli su kako nakon višemjesečnih pregovora sa Splitsko - dalmatinskom županijom i općinom Dugi Rat nije pronađen model sufinanciranja te da će reducirati kapacitete voznog parka, odnosno da će voziti samo mini busevima. Učenici srednjih škola koji imaju produžnu nastavu ili stručnu praksu tijekom srpnja i dalje će biti omogućen prijevoz, ali isključivo za te dane, stoji u obavijesti putnicima. Za sve je krivo poskupljenje plina, ali i sve ostalo, kazao je za portal Dalmacija Danas vlasnik Dalmatinac busa d.o.o. Jurica Nazor.
 

Vaterpolo se vraća u porat na Oriju

Brodovi su otišli u sezonu, predsjednik Čapo junior već pituraje branke, mrsi se i mriža jerbo škola je već gotova, učenici su danima u moru, a i studenti će se uskoro bućnit nakon ispitne groznice i/ili povratka iz metropole, turistički brodovi su, hvala Bogu turizma, već odavno isplovili iz porta u susret novoj berićetnoj turističkoj sezoni, a vaterpolo se opet i u velikom stilu vraća u porat na Oriju. Ovog vikenda, ako netko da ruke vrijednom predsjedniku, u porat se planira ubaciti igralište i šesno opiturane branke... i vaterpolo sezona i kod nas može početi. A već u ponedjeljak, ako ne i ovog vikenda, iz metropole u malo misto stiže i vaterpolo trenerica, jedna od najboljih mladih sportskih voditeljica u hrvata... Stoga "korenataši" i dragi roditelji, pratite i dalje objave s porta, te svakako pošaljite svoju djecu na svakodnevne vaterpolo treninge, odnosno školu vaterpola za najmlađe vaterpoliste.

Prozivka i prvi trening je u srijedu, 29.06. u 9 sati na portu Orij. Vidimo se...
 

Festival bespravne gradnje i devastacije prirode ponovno u Vruji

Zbog jedne rajske uvale smještene između Omiša i Brela, koja je samovoljom lokalnog moćnika i apatijom državnih i lokalnih institucija potpuno devastirana, i ove će se godine održati Festival bespravne gradnje i devastacije prirode, piše portal. Morski.hr.
Mjesto radnje je Vruja, zaštićena uvala u državnom vlasništvu između Omiša i Brela koju je besramno okupirao, bez ijedne pravovaljane dozvole, Stipe Latković, lokalni moćnik s dobrim političkim vezama koji nije očekivao da će okolnim stanovnicima u jednom trenutku prekipjeti i da će umjesto države, oni preuzeti stvar u svoje ruke. Hrvatska javnost prošle se godine zabavljala slikama i snimkama spomenutog Festivala koji je na sarkastičan način pokazao i prokazao svu jad i bijedu hrvatskog sustava, ali i upozorio na razbuktalu epidemiju bespravne gradnje na pomorskom dobru diljem hrvatske obale. U razorenu uvalu vraća se Vel’ka mišalica, a detaljan program bit će objavljen na fejsu.
 

Dočekajmo u veselju drugu, ljepšu polovicu godine!

Preživjeti ćemo nekako i ovu inflaciju, znam to, i anemičnog ćatu, borbenog precjednika, (ne)sposobnog tića u HNB-u, mostove u zraku, neizgrađene pristupne ceste, i onu našu, BRZU, jezera nebrige put DUĆA i bradašca šljake u DUGOM RATU, jer LITO je stiglo i BDP nam i uz ovakve nevježe i niškoristi iz Vlade raste brže nego libido pri pogledu na bjelosvjetske krasotice koje su se fino razmilile po našim friško "prihranjenim" plažama. Po direktivi načelnika.
Lito je, i fala ti SUNCE naše žarko, što i dalje uporno sjajiš i griješ nas, fala ti na svim ovim GOSTIMA koji nam opet (ne znam zašto) dolaze, ma garant zbog truda naše Turističke zajednice, a s njima i eurići koji pune već ispražnjene novčanike, račune, proračune.. Opet se otvaraju restorani i konobe koje rade samo par mjeseci godišnje. Carstvo pizza-cutova i toplih sendviča sa sirom, a bez ičega. Srećom, sezonci danas mogu birati poslove. A gazde moraju odrješiti kesu. Ili zaposliti Nepalce. Naravno da će oni odoliti zovu Himalaje i sezonskim poskupljenjem prepustiti taj "trošak" svojim redovnim i ljetnim mušterijama. I to bez popusta za domaće. Pa ipak.. nećemo samo grintat... sve je nekako živnulo posljednjih tjedana i sve je nekako ljepše s novim ljetom koje je već među nama.
PA NAZDRAVIMO BOLJOJ POLOVICI GODINE!
Ovoj koja je pred nama!
Ako ništa (a bit će i za nas, nepoduzetne, nešto za.. čoknit). Ta LJETO je! Ubrat će se koja kuna, eurić, barenko od šetanja turistica po gradu i selima, od konobarenja, od afitavanja, veslanja po Cetini, (d)ruženja po konobama.. ili već nekog drugog sezonskog posla kojeg vole mladi i oni koji se tako još osjećaju. Uletjeti će i koja smišnica, fureštica, a nije za bacit ni lokalne krasotice koje su opet iz naftalina izvukle svoje najprozračnije ljetne haljine i ljepše su nego ikad... A tek guštanje u ljetnim radostima, osvježenja u moru, poslije šljakerske smjene ili uredskog arbajta, home sweet home officea.. Ajme! Eto, dragi moji DUGORAĆANI i svi ostali dragi mi, šesni i lipi, dočekajmo i provedimo u veselju drugu polovicu godine!
A onda.. na jesen sve jovo nanovo.. Opet HDZKPHSDP, opet anemični Andrej, Tonči ili Frane, pad BDP-a, metkovski mostograditelji traže pečat, a desne gomilice bi da su azovske brigade, slobodni zidari i dalje su posvađani s livelom, sve pametan neki svit koji se u ništa k*ca ne razumi, ali sve zna, pa i kako preživit nadolazeću svjetsku krizu, i tko će i kad pobjediti u Donbasu, i kako ćemo put Splita najesen kad gorivo dođe na 20+ kuna, kako ćemo (pre)živit kad pređemo na euro.
Srića da smo u godini bez izbora, osim u Splitu, i DUGOM RATU, gdje upravo biramo šef-a-icu i sastav MJESNIH ODBORA, inače bi nas opet masmedijski lagali s istim obećanjima, novim nametima na pamet, a istinite laži bi opet, umjesto soparnika, imale svoju festivalsku večer na Dugoratskom ljetu, dok nam furešti opet spašavaju ekonomiju.. i kućne proračune. Tko preživi, pričat će..
Pa ipak, SVE NAJBOLJE U NOVOM LITU VAM ŽELIM!
Dočekajte s nekim dragim LJEPŠU POLOVICU GODINE! I ne brinite se puno. No sikiriki... Život je kratak, a i najveća ljubav, kažu, traje samo tri godine, no vječna igra Sunca i Mjeseca i dalje će se nekako pobrinit za nas.. kao i dosad. Ne znam zašto, ali još nas vole ovi naši Svemirci. A još da znamo i poželimo nešto bolje od ovog sirotog životarenja od lita do lita u ovom preljepom kutku svijeta napraviti i sami...
 
Europska komisija se nada da će pokrenuti masovno uvođenje solarne energije i obnoviti europsku solarnu proizvodnu industriju. Plan je dio nastojanja da se zemlje odviknu od ruskih fosilnih goriva, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio Reuters. ’Solarna struja i toplina ključni su za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskom prirodnom plinu", stoji u nacrtu Komisije. Troškovi solarnog fotonapona pali su za više od 80 posto tijekom posljednjeg desetljeća, ali tehnologija je 2020. godine proizvela samo 5 posto električne energije u EU. Udio solara u proizvodnji topline bio je još niži. od 1.5 posto. Solarni zaokret nikada nije konkretno riješen, rekao je Micheael Bloss, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, te je pozvao Bruxelles da se pozabavi i tim pitanjem pravnim alatima, a ne dobrovoljnim programima, piše Jutarnji list.
 

Fusion World Music festival u Splitu

Dalmatino, Doris Dragović, Jelena Rozga, Gibonni, Nina Badrić, Petar Grašo, Tonči Huljić i Madre Badessa, Prljavo kazalište, Aco Pejović, Aleksandra Prijović, Gazda Paja, Hurricane, Sara Jo, Saša Matić, Voyage & Nucci i Željko Samardžić, imena su izvođača prvog izdanja manifestacije Fusion World Music festival koji se ovog ljeta pokreće u Splitu i koji će na jednom mjestu, u splitskom Parku mladeži (stadion Splita gdje se održava i Ultra Europe festival) okupiti više od 20 najtraženijih glazbenih imena iz zemlje i regije. Svaki od njih imat će minimalno 45 minuta vremena za svoj nastup, a zabava će oba festivalska dana, 22. i 23. srpnja 2022., trajati do 5 sati ujutro. Jednodnevna ulaznica stoji 250 kuna, dvodnevna 450 kuna, a VIP za jedan dan 499 kuna. Bit će to svjetski događaj, svjetske produkcije, a Split glazbeni hotspot Europe, kažu organizatori iz tvrtke MPG Live.
- Računamo da će Fusion rezultirati s više od 70 tisuća noćenja, a gosti će se prema dosadašnjim iskustvima zadržati u Splitu i županiji u prosjeku četiri dana. Vrijednost investicije u sljedećih pet godina je 150 milijuna kuna - otkrio je Gordan Vasilj, glasnogovornik festivala, koji se u ime organizatora zahvalio Gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su podržali projekt, piše Dalmatinski portal.
 

Najava 62. Splitskog festivala

Splitski festival ove će godine proslaviti 62. rođendan, s programom u čak deset dana, agdje drgdje doli uživo, na Prokurativama. Festivalski šušur na ulice Splita donijet će brojne koncerte, a sve će krenuti solističkim koncertom Zorice Kondže "Vrijeme ljubavi" (23.06.) te koncertom Massima večer poslije. Tri glavna dana festivala, od 1. do 3. srpnja, otvorit će koncert Nene Belana i Fiumensa, Tereza će drugog dana u Večeri retrospektive pjevati "Prokurative, moja prva ljubav", a veliko finale bit će, tradicionalno, s novim pjesmama.
- Mi se trudimo da naš glazbeni izričaj opstane za uvijek, da dođe i stoti Splitski festival i da naša djeca pjevaju naše pjesme - rekao je Tomislav Mrduljaš, direktor Dalmacija koncerta, organizatora Splitskog festivala.
 

JUBAV - večer u sjećanje na pjesnika Dragu Ivaniševića

Prošle godine navršilo se 40 godina od smrti pjesnika Drage Ivaniševića. Njemu u čast Festival dalmatinskih klapa Omiš u nedjelju 26. lipnja u klaustru Franjevačkog samostana na Skalicama u Omišu s početkom u 21 sat posvećuje glazbeno-poetsku večer. Nositeljice projekta "Jubav“ dvostruke su pobjednice Omiša 2017. i 2019. godine, članice ženske klape "Orca“ iz Splita, zajedno s njihovim voditeljem Srećkom Damjanovićem. Klapa "Orca“ će izvoditi pjesme Drage Ivaniševića na glazbu maestra Duška Tambače velikog pjesnikovog prijatelja. Sve te skladbe svoju su praizvedbu imale upravo u Omišu na Večerima novih skladbi, a mnoge od njih osvojile su nagrade i postale dio klapske antologije. Stihove Ivaniševićevih pjesama kazivat će recitor Mate Tavrić. Projekt "Jubav“ zaokružuju i nosač zvuka klape „Orca“ na kojem se nalazi 12 skladbi autorskog dvojca Drago Ivanišević - Duško Tambača kao i bogato opremljena notna edicija „Jubav“ - Leut br. 17 u izdanju Festivala. Oba izdanja bit će predstavljena u ovoj večeri, a promotori su: prof. Miljenko Buljac, dr.sc. Ivana Tomić Ferić i doc.mr.art. Blaženko Juračić. O prijateljstvu i suradnji s pjesnikom govorit će maestro Duško Tambača dok će moderatorica večeri biti Ines Nosić. Ulaz u klaustar samostana je slobodan.
 

Bogat program 19. Ivanjskih večeri u Slimenu

Od 18. lipnja pa sve do 17. srpnja 2022. odvijat će se 19. Ivanjske večeri u Slimenu. U tom će se periodu bilježiti niz uprizorenja na različitim autohtonim lokacijama pitoresknog sela u omiškom zaleđu. Naravno, Ivanjska večer - Baklje svetog Ivana - održati će se i ovw godine u Dugom Ratu u okviru Dugoratskog ljeta, u malo izmjenjenom formatu nego dosad.
Koncert klarinetista i gostiju u izvedbi Osnovne glazbene škole 'Lovro pl. Matačić' iz Omiša otvoriti će 19. Ivanjskih večeri u Slimenu u subotu, 18.06.2022., natavljajući trend utjelovljenja klasične glazbe u mjestu.
Devetnaesta večer dalmatinskih klapa nosi pečat sve veće prepoznatljivosti, ne samo u Dalmaciji, nego diljem Lijepe Naše, pa i izvan granica. Nedjeljna večer uz klape: Fioret iz Tučepa, Kapric iz Zadra, Krunik iz Kučina, Mirabela CZK iz Omiša, Morbin iz Donjeg Humca, Mriža iz Splita, Munita iz Zadra, Neverin iz Kaštel Lukšića, Pasika iz Kostanja i Sinj iz Sinja, pod umjetničkim vodstvom profesora Jasminka Šetke, garantira osobit i glazbeni i ambijentalni doživljaj. Programom će koordinirati radijska voditeljica Ines Nosić.
Programsko putovanje vodi ka pučkoj zabavi uz tradicijska jela 23 lipnja 2022., uoči sv. Ivana, zaštitnika Slimena, 'Ivanjski cvitnjaci', a potom, 26. lipnja u jutarnjim satima, prvi put kao novina, održat će se radionica za djecu (i odrasle) 'Putevima slimenskim... - čovjek s čovjekom duhovno i umjetnički'. Voditeljice radionice Jadranka Hlupić Dujmušić i Petra Krpan, akademske višestruko nagrađivane umjetnice, stižu iz Zagreba.
Istog dana, u nedjelju, 26. lipnja, uz samu rijeku Cetinu, prostoru koji sam po sebi nosi mir, ali i zove na uživanje i opuštanje, za sva čula teći će Cetina osobitim tonovima darivanja ljudskog glasovnog i instrumentalnog monumenta stvarnim vrijednostima postojanja. 'Misliš li teći, budi Cetina' ovogodišnji je naziv događanja koji već sedmu godinu organizira profesorica, dramska umjetnica i književnica Zvjezdana Čagalj, rođ.Utrobičić koja, s mišlju da umjetnost može promijeniti svijet na bolje povezuje umjetnosti dramskom poveznicom u jednu cjelinu..
 

Povratak u budućnost

Kakva će nam biti sezona 2022? Hoće li nam svi, ili barenko većina, dragih gostiju uspjeti doći na naše obale? Hoće li sirenski zov djevičanskih hrvatskih otoka, još uvijek ne sasvim betonirane obale i novotkrivenog zaleđa nadjačati sve njihove strahove, a ima ih: od galopirajuće inflacije, cijena hrane i goriva koje divljaju u svih 16, rata u Ukrajini, borbenog kauboja Sleepy Joea i bratije mu s Brexit otoka, iz Pentagonskog (pentagramskog?) vojno-industrijskog kompleksa i NATO-a, te militantne kamarile zbog koje svi "zimzeleni" Europe ne smiju pustiti ni glasić otpora u svoje susjednstvo, a kamoli u zapadne masmedije, dok svojski i prekovremeno rade u korist svoje štete, dok spremno i bespogovorno doljevaju ulje na ukrajinsku vatru koja sve više guta Donbas i tko zna što sve neće još... A nije moralo biti tako da je bilo pameti i muda u Europljana...  ili da barenko mutter Angela nije otišla u penziju...
No vratimo se mi u našu lijepu domovinu na koju s proturuske bojišnice ponekad zna pasti i koji zalutali muzejski projektil... hoćemo li uspjeti pootvarati sve što su korona i stožer lani zatvorili? Hoće li zamašnjak dobrog i berićetnog ljeta pokrenuti "motore" ostataka hrvatske ekonomije koji se ne naslanjaju na turizam. Jer.. otvoriti će se hoteli. Kampovi. Napuniti restorani. Terase i bašte kafića. I to bez konobara s gas maskama. No hoće li se i ostale djelatnosti i sektori Hrvatske uspjeti vratiti ili barem krenuti u budućnost? Za Hrvatske željeznice zasigurno znamo da neće. A ostali? Preostali? Ima li nade za nas i nakon jeseni?
Na sva ova pitanja, i brojna druga, nitko još nema preciznih odgovora. Postoje, doduše, neke projekcije, no one ovise o bezbroj varijabli, ali vjerojatno će nam postcovidna ukrajinska matematika, skori dolazak i ostanak eura i u nadolazećem litu vilovitom manje ili više smetati i ići u provu... a i mi još sve stignemo lako "pokvariti" nekim našim glupim odlukama, npr. poskupljenjima svega i svačega, samo zato što i drugi poskuplju, nedostatkom (dobro plaćene) radne snage,..

No što bilo da bilo ovog ljeta, jer dosta je bilo s teškim temama, uvijek se možemo prisjetiti, a oni pinkicu stariji i utješiti.. boljom prošlosti, onim nezaboravnim dugim toplim ljetima naše mladosti i ljepim ljetnim, a pogotovo noćnim dogodovštinama... na Glavici, Dućama, Omišu, Mimicama, Dugom Ratu, Malom Ratu,... u nadi da će se u što većoj mjeri nešto od toga lipog ovog i idućih ljeta opet ponoviti, iako više nismo ni mladi, niti šesni... ali zar mladost nije samo stanje svijesti, a korona ipak meksičko pivo, a ne tamo neka lanjska šišmiš-gripa koja neće na stare noćne ptice... barenko do prvih kiša i jeseni.
I tako, dok čekamo na naše uobičajeno i divno ljetno čudo, ravno onome da vladajući ne pobjede na izborima za vijeće Mjesnog odbora Duće, ili da netko drugi dobije priliku da od Duća, Jesenica i Dugog Rata napravi moderne turističke destinacije i predvodnike u turizmu 21. stoljeća u hrvata, turizma koji potiče i promiče nove mogućnosti uz prožimanje sa našim (pre)bogatim kulturnim, povijesnim i industrijskim blagom, koje još uvijek ne umijemo upregnuti u kotač napretka za cijelu lokalnu zajednicu, a koji bi se garant bolje okretao na pogon nekih novih još neiscrpljenih energija, iako se može i nadalje vrtiti u mjestu (kao i dosad) zahvaljujući "politikama kontinuiteta dosadašnjeg rada”, po kojoj ćemo, izgleda, i nadalje biti i barenko još četiri godine ostati "šampionska" destinacija i "šampioni" turizma izgubljena u (ne)vremenu.

No dobro, nećemo više o našim šampionima, dok čekamo na to divno ljetno čudo zaviriti ćemo radije malo i u bogatu arhivu TV Dugi Rat i pogledati u nastavku članka video reportažu "MRAVINJAK" iz početka ludih 90-ih sa popularne plaže na Glavici. U ulozi lutajućeg reportera bio je tada turbo popularni Nikola Lozić, a iza oka kamere skrio se mladi i brzi tehniko Zoran Brzović. Naravno, tu negdje u društvu neke lijepe smišnice je i potpisnik ovih redaka... Ahh te lijepe uspomene na mladost provedenu na plaži...
 

Mirko Škarica: "The Stranger Within"

Splitski je HNK u utorak, 21.06.2022. bio pozornica nesvakidašnjeg multimedijalnog spektakla "The Stranger Within“ pod autorstvom i produkcijom Mirka Škarice. Višestruko nagrađivani mladi harmonikaš iz Duća koji je glazbeni zanat usavršio na studijima u Bratislavi i Londonu svojim djelovanjem pokušava popularizirati harmoniku ne samo kao zabavni, nego i virtuozan klasični instrument. Sjajne skladbe i orkestracije Predraga Radisavljevića i režija Cristiana Jean-Michela Jalžečića te izvrsni Crnogorski orkestar mladih s dirigentom Vetonom Marevcijem oduševile su splitsku publiku. Doista, o našem dućaninu Mirku Škaricu još će se itekako čuti, i to ne samo u glazbenim krugovima..
 

Prijavite se na Glas Poljica

Dječji festival "GLAS POLJICA 2022." održati će se u petak, 19.08.2022. u okviru Dugoratskog ljeta. Svi koji bi htjeli nastupiti neka se prijave organizatoru, Goranu Mladinu na kontakt telefon 098 749 788.
I mikrofon je vaš!
 

Poljički soparnik: Jelo siromaha danas skupa delicija

Nekada je bio sirotinjska hrana koja se jela na Božić, Veliki petak, Sisvete i druge svetkovine, nemalo se konzumirao u okviru Poljičke republike, seljačke samouprave (knežije) koja se prostirala istočno od Splita odnosno Žrnovnice do Blata na Cetini i grada Omiša, te od mora do Zamosorja. Riječ je o poljičkom soparniku, jelu koje se spravlja od blitve, luka i tijesta, a koliko je vrijedno potvrđuje činjenica da je uvršteno u Listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske. Na svojem OPG-u svakodnevno ga priprema i Ljubica Beović (64) iz Gata, baš kao i mnoga druga poljička domaćinstva. Obiteljsko joj je gospodarstvo i registrirano isključivo za proizvodnju poljičkog soparnika za kojeg na 400-tinjak kvadrata zemlje uzgaja i svoju blitvu odnosno luk. Prema riječima supružnika Ljubice i Joze (76) Beovića, blitvu na gospodarstvu siju više puta u godini (ovisno o vremenskim prilikama), a raste na pjeskovitom tlu tzv. “piskulji“. Povrće je to koje treba često zalijevati,a valja to činiti prije izlaska sunca kako bi se, tvrde naši sugovornici "saprala jutarnja rosa“. Beovići na svojoj zemlji imaju svojevrsnu bušotinu s 10-ak cm promjera, u koju se uz pomoć cijevi i specijalne pumpe može akumulirati voda iz tla. Ove im je godine povrće itekako trebalo vodu zbog vrućina, ali zato napadi štetnika nisu bili veliki. Tijekom godine u više opetovanih branja blitve mogu za soparnik(e) priskrbiti i do šestotinjak kilograma tog povrća. Glasoviti poljički soparnik (traje do tri dana) rade po narudžbi, a imaju ih iz cijele Hrvatske i inozemstva. Sprema se to jelo od 1,5 kilograma blitve po soparniku (opere se i osuši) , dobro isjeckane i kako kaže Jozo, iskrižane te odstranjenog joj bijelog dijela. - "Nekada se dici taj bili dio kuvao, a danas se daje kokošima“ - priča vitalni Poljičanin..
 

Splićani opet biraju

U nedjelju u 7 sati otvorena su birališta za prijevremene lokalne izbore u Splitu. Građani biraju gradonačelnika među devet kandidata te 31 gradskog vijećnika s 11 kandidacijskih lista. Zatvaranjem birališta u 19 sati prestaje dvodnevna izborna šutnja, a Državno izborno povjerenstvo objavit će prve izborne rezultate u 21 sat na svojim stranicama. Splićane na 163 glasačka mjesta čekaju dva glasačka listića - za gradonačelnika i Gradsko vijeće, a pravo glasa ima 146.573 građana.

Prve rezultate, bilo kakve, nećemo znati već nekoliko minuta nakon 19 sati, kada se zatvore birališta po Splitu, nego tek u 21 sat, kada će prve neslužbene rezultate objaviti Gradsko izborno povjerenstvo.
No, politika baš i ne zanima previše Splićane ako je suditi po izlaznosti na ovim splitskim izborima. Znatno ispod odaziva prošle godine, mali broj birača koji su konzumirali svoje pravo na biralištima uglavnom znači prednost za velike političke stranke.