Pravo prvenstva

“Prije će Hrvatska postati prvak svijeta u nogometu, nego što će se izgraditi omiška obilaznica”.

Ivo Andrić

P.s. Hrvatskim cestama ova je cesta - prioritet.
 

Ćudoredna ćiribimba

Golotinja na balkonu ovih dana uzburkala je duhove u Osijeku. Jedan Osječanin je, naime, sinjao ženu bez odjeće kako se bezbrižno sunča na svom balkonu u zgradi preko puta, i umjesto da uživa u pogledu ili pak skrene pogled, čudni ćudoredni lola ju je prijavio policiji! O tempora, o mores! Čudnih li običaja na obalama Drave! Iz osječke policije odgovaraju još čudnije, da je je sunčanje na VLASTITOM balkonu ili terasi kažnjivo s do 750 kuna, jer riječ je o prekršaju vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana i zabranjeno je prema članku 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira..
Hmm.. sjetila me ova vijest na trenutke kad sam radio u bivšoj firmi, na trećem katu splitskog Jokera, kada se jedna mlada dama također danima sunčala bez viška odjeće, ali na vrlo opasnom i visokom mjestu (nije bio balkon, već poviše njega, neka opasna terasica pri vrhu zgrade, pa smo uistinu bili zabrinuti za nju) na zgradi POS-a preko puta..
Kolege iz tima i ja, moram priznati, nismo bili baš puno produktivni tih dana, pala je malo i kvaliteta koda, jer pogledi bi nam prečesto odlutali u daljinu.., no nikome nije palo na pamet da je druka plavcima iz odjela za gubljenje vremena na suncu i zaštitu od UV zraka.
Policiju bi trebali, između ostalog, zanimati mladi divljaci koje izlaze u splitski noćni život s nožem i "gunom", ćiribimba fantomske ekipe koja noćima pali auta po gradu, naganjanje mufljuza, dilera, kamatara i ostalog krimi polusvijeta, a ne gubiti radno vrijeme na spašavanje i zaštitu mladih dama od UV zraka. Krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom puno je bolje i jeftinije rješenje problema. I, naravno, par krunica i naramak očenaša za oči sablažljive..
 

Društvo s previše negativnih emocija

Istraživanja govore da smo pesimistična nacija, a to se može zaključiti i slušajući ljude u obitelji, na poslu, ili u kafiću, kad raspravljaju o gospodarskoj ili političkoj situaciji. Prosječni stanovnik Hrvatske na svijet gleda s negativne strane i to je zabrinjavajuća činjenica. Naime, pesimizam je jedan od najopasnijih otrova svake kulture. Negativno rađa negativno, strah i sumnja koče aktivnost i proizvode stres koji vodi agresiji. Negativna emocija je zarazna i rađa osvetoljubivost, smanjuje samopoštovanje i truje međuljudske odnose. Stvara okruženje bez želje, volje i motivacije za promjenu i stvaranje. Pesimizam je posebno opasan kad se moramo mijenjati. Optimisti se promjenama vesele, pesimisti ih se boje. Za njih su reforme problem i izvor konflikta. Kako se kod nas pristupa promjenama? Tako da gadljivo konstatiramo: Loše je, sve treba mijenjati! Ništa ne valja. Kao polazište služi kritika postojećeg, antagonizam prema prethodnicima i napadanje svih "bivših" i svega "bivšeg". A agresivnost uvijek rađa agresivnost. Što jače nekoga napadate to će se on jače braniti pa nastaje obostrana šteta koja raste do nepodnošljivosti. Pesimizam i negativnost su "pogreške" kojih se treba riješiti.
Optimisti promjene vide kroz rečenicu "Dobro je, ali može biti bolje. Sve je u redu, ali može se poboljšati, pa su promjene i reforme dobrodošle!". Hrvatska je inače prekrasna zemlja. Kao nacija postat ćemo sretni kad to shvatimo i odlučimo upotrijebiti na najbolji način. Budućnost nam je, ako se potrudimo, blistava i pobjednička, dok nas prošlost može beskonačno dugo svađati.
 

Petak je, trinaesti

Već godinama, kažu, kad dugoočekivani zadnji dan radnog tjedna - petak - pada na trinaesti dan u mjesecu, to ne miriše na dobro, a bome ni na titulu.. U petak navečer, nakon još jednog (pre)dugog radnog dana, nećeš upoznati nekog novog i zanimljivog, dragu će ti garant boliti glava, a on će biti od posla još umoran, i dan će, baš kao po nekom drevnom praznovjerju, biti "nesritan" za sve, osim možda za prve posjetitelje plaža i najhrabrije kupače te one na rivama naših malih i većih mista koji se bezbrižno prepuštaju posljepodnevnom druženju sa suncem, popraćenom čašicama razgovora s prijateljima i pogledima na smišnice dana u proljetnim haljinama, jer valja se izguštat prije sezone, kasnije tko će stić od fureštih, a i od sezonskog posla.. Eto, na dobro Vam došao ovaj petak, 13. Hmm.. bolje i petak 13. nego ponedjeljak!
 

Redizajnirani Monitor.hr

Popularno web odredište, a za mnoge i polazište, i to još od samih početaka interneta u hrvata, portal Monitor.hr, nakon desetljeća (i više) odoljevanja svim modernim, lošim ali i dobrim web trendovima napokon je promijenio vizualni identitet. Monitor.hr je redizajniran! Čuda se događaju! Diskretno, s dobrom mjerom, minimalistički kao i dosad, s naglaskom na vijesti i informacije, i dalje će biti jedan od omiljenih siteova gorepotpisanog, a i mnogih drugih "news junkija" u Lijepoj našoj.
 
Državni vrh i DHMZ optuženi su "za sudioništvo u genocidu nad hrvatskim narodom i trovanja chemtrailsom". Udruga "Ne govoru mržnje - istinom protiv laži", koja je registrirana sa sjedištem u Podstrani, podigla je prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu protiv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, premijera Andreja Plenkovića i ministra Damira Krstičevića, ministra okoliša i energetike Tomislava Čorića i ravnateljice DHMZ-a Branke Ivančan Picek "za sudioništvo u genocidu nad hrvatskim narodom i trovanja chemtrailsom!", javlja dalmacijadanas.hr. Navode da "predsjednica države nije zaustavila trovanje hrvatskih građana chemtrailsom iako je uredno primila njihove dopise s linkovima objava tekstova portala ‘Istinom protiv laži’ koji već dugo vremena upozorava na kontinuirani aerosolni napad na atmosferu, na globalni napad klimatskim inženjeringom i menadžmentom solarne radijacije čiji programi razaraju Zemljine sisteme za održavanje života", te traže "da se po zakonu kazni počinitelje" i mole da ih se "pravovremeno obavijesti što je poduzeto protiv istih", stoji u kaznenoj prijavi Udruge o kojoj opširnije pročitajte ovdje.
 
Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica kod Dugog Rata jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu "Poljica, narodni život i običaji" jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija. O životu don Frane Ivaniševića novinarka Dalmatinskog portala Ines Brajević razgovarala je s Antom Ercegovićem, poznatim brodarom iz Jesenica, koji se dobro sjeća don Frane i svega što je napravio za mjesto i mještane...
- Don Frane je bio plemenit, bio je dobrotvor i učinio je puno toga za nas. Po njegovom savjetu kupljen je manji parobrod koji je vozio prugu iz Omiša u Split, a zvao se 'Knez'. Sagradio je, kako mi to zovemo, Blagajnu. Don Frane je u Jesenicama 1899. godine osnovao seosku štedionicu i time uz jeftine kredite omogućio kupovinu jedrenjaka, ali i ostalu trgovačku djelatnost mještana, a odigrao je i važnu ulog u razvoju zadrugarstva u Dalmaciji, te se smatra najzaslužnijim za osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije. Sagradio je, dodaje, dvije škole. Jednu u Jesenicama 1901. godine, a dvije godine kasnije i drugu u Krugu. Crkva na Sumpetru je isto njegovo djelo.  On je napravio i južni porat na Krilu, prvi je uzeo kramp i počeo raditi put za selo. Dopisivao se sa svojim prijateljima i našim mještanima po svijetu i pričao im kako našim ljudima treba pomoći. Predložio im je da se udruže i stvore banku u kojoj su se ljudi mogli zadužiti uz pristojne kamate i to je funkcioniralo 15, 20 godina. Na izborima za narodne zastupnike za Carevinsko vijeće u Beču, u sinjskom izbornom okrugu, izabran je don Frane koji je kao narodni zastupnik pridonio formiranju Općine Poljica u granicama stare Poljičke knežije sa svim poljičkim selima. Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša tvornica u Dugom Ratu. U Poljicima ima pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od zemlje i da će ta tvornica zapošljavati njihovu djecu.. - kaže Ante Ercegović koji posebno ističe zasluge don Frane Ivaniševića kada je u pitanju obrazovanje Jeseničana.
 

I 'Ketchup' traži radnike, pročitajte kako

Popularni omiški fast food "Ketchup", odnosno njegova vlasnica Vesela Vrkić, objavila je oglas za popunu radnih mjesta u fast foodu, a opis radnih mjesta njen je oglas učinio pravim hitom na društvenim mrežama. Uistinu originalan i bolno iskren oglas pročitajte u nastavku..