Nevjerojatno je koliko je malo pozornosti izazvala prošli tjedan usvojena Strategija regionalnog razvoja Hrvatske do 2020. Riječ je o dokumentu koji ne samo na tragu direktiva koje udara EU osmišljava kako ublažiti nejednake stupnjeve razvijenosti pojedinih dijelova zemlje, nego dokumentu koji zapravo objedinjuje sve ostale državne politike, od porezne, industrijske, obrazovne, demografske, a s kojom se u konačnici usklađuju i lokalne politike, piše Marija Brnić na stranicama Poslovnog dnevnika. Dokument je pripreman godinu i pol, što uzgred svjedoče korišteni podaci koji datiraju najvećim dijelom iz 2015., ali neki i iz 2011.  Tri su temeljna cilja kojima se teži u daljnjoj regionalnoj politici, a to su povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog razvoja, te unapređenje upravljanja regionalnim razvojem. U različite mjere kojima će se ti ciljevi ostvariti u prve tri godine, akcijskim planom predviđeno je uložiti 32,3 milijarde kuna, dijelom iz proračunskih sredstava, kao i oslanjanjem na EU fondove. Mjere, ovisno o pojedinom cilju, predviđaju poticanje migracija stanovnika prema područjima s nedostatkom radne snage, teritorijalno brendiranje pojedinih manje razvijenih područja, kako bi ih se učinilo područjima razvoja turizma i popratnih djelatnosti..
 

SpliTech: IoT radionica na FESB-u

Uoči Ultra Europe festivala, u sklopu SpliTech konferencije koja traje od 12.-14. srpnja u Splitu će se održati jednodnevna IoT (Internet of Things) radionica s ciljem povezivanja IoT tvrtki, startupova, fakulteta, studenata, znanstvenika te svih geekova i zaljubljenika u IoT kako bi podijelili svoje znanje, iskustvo i viziju o tehnologiji, rješenjima i poslovnim prilikama vezanim uz IoT. Na Splitskom FESB-u vas 13. srpnja očekuje niz predavanja kao i predstavljanja na kojima će se moći vidjeti najnovije IoT ideje ili projekti. Jednodnevna radionica prilika je i za direktan razgovor s ljudima iz poznatih IoT firmi iz Hrvatske, Italije, Amerike, Švedske i Švicarske, a u opuštenoj atmosferi uz kavu možete sudjelovati na predstavljanjima demo-a najnovijih IoT rješenja i produkata. Kako je ovo područje jedno od najbrže rastućih grana industrije, predviđa se da će u 2018. godini broj IoT uređaja koji uključuje povezane automobile, strojeve, različita brojila, daljinsko mjerenje i potrošačku elektroniku zasjeniti broj mobilnih telefona. Primjene IoT-a su široke, te uključuju pametne zgrade, pametnu logistiku, upravljanje voznim parkovima (Smart City), agrikulturu, kao i pametno upravljanje energijom, što su ujedno i teme koje IoT radionica obuhvaća. Ove godine se prema najavama očekuje 400 ljudi na SpliTech konferenciji. Osiguraj svoju ulaznicu ovdje.
 
Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima. I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka. - piše Dnevnik.hr. - "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u zagrebačkoj tvrtci Infinum. Programeri se traže kao suho zlato, a tvrtke su često u situaciji da moraju i odbiti neke odlične projekte zato što jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta i resursa da se to odradi. Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz Hrvatske. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike. - "To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi" - tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX. No njihovi napori da u to uvjere i da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora. Zasad. - "CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko" -  tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna. - piše Dnevnik.hr..
 
Plaža Dugoratska Glavica, nije Zlatni rat, ali vrijedi zlata – na njoj je čuvena konoba 'Bracera'. Riječ je o neodvojivoj, spektakularnoj, cjelini, budući veliki objekt more gotovo oplakuje, a koju u koncesiji ima popularni ugostitelj Milivoj Mladina, poznatiji kao Mile Peka. Dugogodišnja koncesija je istekla, a stručno povjerenstvo naše županije za novog je koncesionara odabralo tek osnovanu solinsku tvrtku, bez prometa i zaposlenih, naravno. Novoizabrani županijski skupštinari uskoro će dignuti ruke da prelijepa plaža Glavica, između Dugog Rata i Duća, dođe u ruke novog, "pogodnog", koncesionara. Ili možda ipak neće? Jer, županija se upustila u kontradiktoran posao raspisujući natječaj za dodjelu koncesije nad privatnom imovinom. - Konoba 'Bracera' je moje privatno vlasništvo za nju imam lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu, ona je legalni građevinski objekt i to na uknjiženom pomorskom dobru - kaže Milivoj Mladina koji se javio na natječaj vjerujući da je u pitanju samo zakonska obveza obnove koncesije koja je istekla. Nije ni protiv nadmetanja ponudama. - Ja sam potpuno svjestan činjenice da nisam doživotni koncesionar ove plaže i spreman sam na činjenicu da bi netko drugi to mogao postati na temelju bolje ponude. Neka se i to dogodi, ako treba. Ali, to ima svoju cijenu. Prepustio bih 'Braceru' za 11,5 milijuna kuna, u što ubrajam uloženih 9,5 milijuna kuna uz 2 milijuna kuna koliko vrijedi sam brend. Ne želim i neću praviti probleme. Ovaj natječaj će se, vjerujem, poništiti, a u novom samo treba staviti uvjet da je potrebno priložiti bankovnu garanciju na iznos od 11,5 milijuna kuna. Ako to netko napravi spreman sam, iako ne drage volje, prodati ovaj brend u koji sam uložio puno novca, ljubavi i godina života - poručuje Mile Peka, piše Slobodna Dalmacija..
 
Tradiciju poljičkog zadrugarstva začetog davne 1590. kad su poljički popovi glagoljaši u samostanu Blace na Braču začeli prvu takvu zajednicu i tradiciju zadrugarstva u Poljicima kad su Jeseničani 21. siječnja 1899. osnovali Poljičku seosku blagajnu, na osuvremenjen način nastavila je Zadruga za intelektualne usluge Magistra (ZIU Magistra), prva i zasad jedina zadruga te vrste u Hrvatskoj. U nazočnosti gotovo svih dosadašnjih i brojnih budućih članova, u ponedjeljak 19. lipnja 2017. u hotelu Split u Podstrani održana je redovna izborna skupština ZIU Magistra osnovane 2007. u Splitu, koja će ubuduće djelovati u Poljicima pri udruzi Savez za Poljica, pa će i članstvo u zadruzi biti uvjetovano članstvom u spomenutoj udruzi. Na taj način ZIU Magistra u potpunosti postaje poljička zadruga posvećena strateškim razvojnim projektima usmjerenim na brendiranje Poljica u statusu suvremene hrvatske povijesne regije. Za novog predsjednika skupštine Zadruge jednoglasnom odlukom nazočnih izabran je osnivač i dosadašnji upravitelj Zadruge Ante Mekinić, dok je za novog upravitelja Zadruge, također jednoglasno, izabran dr.sc. Zoran Mihanović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Na dužnost poslovne tajnice Zadruge imenovana je naša sumještanka s Orija, pravnica Ana Brničević. Svi spomenuti dužnosnici preuzete obaveze obavljat će volonterski..
 

Kupujmo hrvatsko

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj su egzistencije ljudi u mnogim ruralnim područjima. Kupnjom direktno od proizvođača pomažemo im da opstanu, jer izbjegavamo brojne posrednike, otkupljivače, trgovce. Poljoprivrednik odmah dobije novac, a kupac kvalitetan proizvod. Time jačamo ekonomiju i u konačnici svi imamo korist. Pomozite hrvatskoj ekonomiji - kupujte direktno od malih proizvođača.
 
Frenki Laušić, naš sumještanin na "privremenom" novinarskom radu u redakciji Slobodne Dalmacije u metropoli, ispitao je detalje nedavne Vladine odluke o načinu rješavanja spornih imovinsko-pravnih odnosa na platou bivše tvornice ferolegura “Dalmacija” u Dugom Ratu sklapanjem sudskih nagodbi i prodajom zemljišta (tzv. javno dobro) koje je predmet sporova. Prema nagodbi, investitorova tvrtka "Projekt Uvala" isplatit će RH naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina od oko 25 milijuna kuna, a RH će tvrtki prodati još 31.418 kvadrata tvornice po cijeni od 115 eura po četvornome metru. Jednako tako će “Projekt Uvala” od tvrtke Croatia osiguranje kupiti 2.792 četvorna metra po istoj cijeni kao i zgradu stanice za tehnički pregled na toj lokaciji, s tim da Croatia osiguranje odustane od svojeg zahtjeva u tom sporu. Laušić je dobio i potvrdu investitora da će nagodba uskoro biti potpisana. I da će odmah potom biti pokrenuti radovi na dovršetku sanacije i pripreme terena za veliku investiciju na tom prostoru. A investitori će, napokon, predstaviti dugoraćanima i najširoj javnosti svoj investicijski projekt. Podsjetimo, Prostornim planom općine Dugi Rat na tom je platou predviđena T1 i T2 turistička zona, odnosno gradnja luksuznog hotela najviše kategorije i nautičke marine s 350 vezova, a Jerko Roglić, načelnik općine Dugi Rat, je rekao kako već dugo opinari nemaju nikakav kontakt s investitorom no da je preko Ministarstva državne imovine bio upućen u pregovore. - Prerade šljake više neće biti, a budući da su zadnje studije, poput one Instituta “Ruđer Bošković”, pokazale da nije opasna ni kancerogena, moguće je da se šljaku vrati u iskopane bazene na platou bivše tvornice - rekao je načelnik. Dugom Ratu i okolici slijedi sasvim lijepo doba turističkog prosperiteta, čime bi razvojni krug od “teške industrije ferolegura” do turističke hit-destinacije bio dovršen, a čelamita, crna prašina iz dimnjaka “Dalmacije” u Dugom Ratu, spominjala bi se još samo u prigodnim pjesmama. Ipak, budući da smo se već nekoliko puta opekli najavljujući tako dobar scenarij, i ovaj put valja kazati kako tek treba pričekati da se nagodba potpiše i realizira u cijelosti, uključući Croatia osiguranje, te da lokalna uprava, investitor i resorna ministarstva postignu kvalitetan i provediv dogovor,  piše Frenki Laušić u za nas dugoraćane izvrsnom članku na stranicama Slobodne Dalmacije..
 

Uberizacija: U Dalmaciju stiže UberBoat

Uber će tijekom lipnja ili srpnja ove godine u Hrvatskoj predstaviti uslugu pomorskog prijevoza UberBoat, prvu takve vrste na svijetu te proširiti uslugu UberX na područje od Zadra do Dubrovnika. Usluga UberBoat će operirati iz luke u Divuljama pored Splita. Okupljat će čarter tvrtke koje imaju potrebne dozvole za prijevoz putnika i kapetane s odgovarajućim dozvolama. U ponudi će biti gliseri kapaciteta od četiri do 12 putnika, koje će biti moguće rezervirati i platiti aplikacijom na pametnom telefonu, slično kao UberX. Vožnja na relaciji Divulje – Hvar bi mogla koštati između 40 i 50 eura po putniku. U Uberu se nadaju kako će time ne samo obuhvatiti dio postojećih 8,5 milijuna putnika, koliko ih godišnje prođe kroz Split, već i privući nove, a uz odgovarajuću zakonsku regulativu broj vozača (sada ih je oko 1500) bi mogao dosegnuti i 10 tisuća tijekom iduće dvije do tri godine. Uberove usluge u Hrvatskoj su dosad koristili turisti iz 118 zemalja, piše tportal.
 
Ako sve bude i dalje išlo ježevim korakom, ni na jesen neće biti ništa od početka realizacije plana županijske Lučke uprave o radovima na rekonstrukciji postojeće luke Krilo, kojom bi ona konačno dobila uporabnu dozvolu. Da, dobro ste pročitali dragi čitatelji, ako me sjećanje ne vara (i ako se u međuvremenu nije nešto promijenilo), luka u Krilu Jesenicama, luka sa svim onim prekrasnim jedrenjacima, mini kruzerima, plovećim hotelima, perjanica našeg nautičkog turizma,.. ne posjeduje uporabnu dozvolu! Ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević dobro je upoznat s svim problemima jeseničkih brodara i svim problemima u luci u Krilu Jesenicama. Iako su dva lukobrana u luci Krilo bespravno izgrađena, županijska Lučka uprava ne libi se već godinama slati račune Kriljanskim brodarima i naplaćivati im korištenje zimskog veza. Imala je županijska Lučka uprava odličan plan za urediti luku Krilo, bila je spremna u tu svrhu utrošiti više od 25 milijuna našeg novca, ali Kriljanski brodari nikako nisu pristali na taj plan jer bi se njegovom realizacijom smanjio ionako premali kapacitet luke Krilo za prihvat postojećih Kriljanskih brodova koji u njoj zimi nalaze vez i zaštitu, a kamoli svih oni koji su se izgradili i zaplovili u sezonu u posljednih nekoliko godina. Rješenje je, kažu brodari, u gradnji nove, veće luke Krilo, nedaleko od postojeće i o tom prijedlogu će raspravljati, između ostalog, i ovaj novi saziv Općinskog vijeća općine Dugi Rat kada pred njima budu izmjene Prostornog plana naše poduzetne općine.

Pet kilometara dalje sasvim druga situacija i sasvim druga, ljepša, priča. Ako sve bude išlo po planu, na jesen ove godine trebala bi započeti gradnja nove gradske luke u Omišu, piše Dalmatinski portal. Riječ je o najvrjednijem projektu županijske Lučke uprave u iznosu od oko 50 milijuna kuna. Čeka se izdavanje suglasnosti na glavni projekt, a isti onaj Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, najkasnije kroz mjesec dana očekuje da će dobiti građevinsku dozvolu. - Nakon toga, odmah tijekom srpnja, krećemo s natječajem i očekujemo da bi u listopadu radovi mogli početi. Naravno, ako ne bude žalbe na odabir izvođača - kaže Maroević. Nakon otprilike dvije i pol godine od početka radova Omiš bi trebao dobiti sedamdesetak sezonskih vezova i šetnicu dugu 440 metara. Postojeća riva će se proširiti za dvadesetak metara, a nakon parkinga i hortikulturnog uređenja širina šetnice bit će oko 12 metara..  Kad se male, vrijedne ruke (i velike glave) slože.. sve se može, sve se može!
 
Da li je ministar državne imovine Goran Marić s svojim suradnicima uistinu uspio, nakon godina čekanja u podnožju dugoratskih brda šljake, konačno otpetljati zamršeni gospodarsko-pravosudni-birokratski spor oko prostora bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu? Hoće li "Englezi" konačno najesen prionuti poslu, poravnati teren, vratiti u jezerca ova brda šljake, te konačno krenuti u izgradnju "Korenat Point Resorta"? Hoće li se dugoračani uskoro prestati sramiti pred znatiželjnim turistima koji baš znaju u srce ubosti sasvim prostodušnim pitanjem "..a što Vam je ovo?". Hoće li se dugoračani uskoro probuditi iz višedesetljetnog sna u kojeg su upali nakon što su se uboli na vreteno politike i koje je snašla kletva stare i zle vile Jadranke. Cijela je obala i riva utonula u dugu, nestvarnu HDZ-ovsku maglu, a mjesto nekoć puno ljudi i života postalo je kraljevstvo dobroćudnih zombija koje ništa nije moglo trgnuti i vratiti opet u život,.. sve dok Ljeta Gospodnjeg 2017., taman pred lokalne izbore, u maglovito primorsko misto nije stigao hrabri kraljević... Nastavak bajke, draga zombi djeco, slijedi najesen na HTV-u točno u 19:20. Nakon crtanog.
 
Na današnjoj raspravi u Saboru našao se i prijedlog Zakona o koncesijama. Prijedlog Zakona o koncesijama omogućuje da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju! Ovakve scenarije imali smo i u privatizaciji u posljednjih 25 godina. I svi znamo kako je to na posljetku završilo. Konačna odluka o upućivanju Zakona na javnu raspravu i treće čitanje još nije donesena, no koju god odluku da donesu, jedno je sigurno – mi nećemo odustati od toga da obranimo javno dobro, osobito pomorsko dobro, plaže, luke i more - poručuju sabornicima i javnosti iz platforme Pokret otoka.
Ključni problemi uočeni u Zakonu i zbog kojih se traži dorada je činjenica da Zakon omogućuje da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaci dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju. Odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane zalogoprimca na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima za kredite koncesionara! Ovakve odredbe istovremeno nose visok koruptivni rizik i mogu se iskoristiti upravo za to da bi treća osoba, koja u danom trenutku nije ispunjavala uvjete za dobivanje koncesije, istu dobije od financijske institucije koja je na njoj stekla založno pravo!
Prijedlog platforme Pokret otoka je da se mogućnost stjecanja založnog prava na koncesioniranoj djelatnosti ne primjenjuju na koncesije zasnovane na nekretninama koje predstavljaju opće dobro i usluge od posebnog gospodarskog interesa koja su regulirana zasebnim zakonom.
Jedan od ključnih rizika ovakvog prijedloga Zakona vezan je uz neobvezivanje utjecaja koncesije na cijenu usluge za krajnje korisnike, što otvara prostor koncesioniranju djelatnosti i usluga koje će rezultirati poskupljenjem usluge ili roba za krajnje korisnike pa se postavlja pitanje da li takva koncesija uopće može biti opravdana.
 
U Dugom Ratu konačno će se moći početi s gradnjom turistističkih sadržaja, piše Poslovni dnevnikVlada RH je na nedavnoj sjednici pristala okončati dugogodišnje sporove koje vodi oko zemljišta nekadašnje tvornice ferolegura "Dalmacija" Dugi Rat u stečaju. Većinu zemljišta na kojem se nalazio proizvodni pogon u Dugom Ratu još prije više od deset godina u stečaju je kupila tvrtka Projekt uvala iz Solina, točnije od 102 tisuće kupila je 68 tisuća četvornih metara, dok se država upisala na preostale 34 tisuće kvadrata zemljišta. Riječ je, kako je pojasnio ministar državne imovine Goran Marić, o nasipu na kojemu se nalazi sužena granica pomorskog dobra, a tu uknjižbu osporavali su vjerovnici tvrtke u stečaju, Croatia osiguranje i Projekt uvala. Na prijedlog splitskog DORH-a Vlada je odlučila za 28 milijuna kuna prodati to zemljište tvrtki Projekt uvala. Time će se, kako je odluku obrazložio ministar Goran Marić, prekinuti spor čiji je ishod neizvijestan, a plato u Dugom Ratu na kojemu je prostornim planom predviđena prenamjena u zonu ugostiteljsko-turističke i stambene namjene, te luku nautičkog turizma, privesti namjeni. Osim novca za zemljište, država će od Projekt uvale uprihoditi još 25,3 milijuna kuna. Tolika je kazna tvrtki za nezakonito eksploatiranje ferokroma iz troske, koje je obavljano na prostoru tvornice proteklih godina. Britanski vlasnici tvrtke Projekt uvala posljednjih su godina najavljivali 300-ak milijuna eura ulaganja u veliki turistički kompleks "Korenat Point Resort" u Dugom Ratu. Evo napokon prilike i da ga realiziraju. Thumbs up!
 

Brutto, netto, nigdje mojih para..

 
Ako putujete unutar EU/EEA nakon 15. lipnja 2017, dolazni pozivi su besplatni – isto kao i u matičnoj zemlji. Cijene međunarodnih poziva iz matične zemlje prema drugim zemljama, uključujući EU/EEA, nisu regulirane i naplaćuju se sukladno poslovnoj odluci operatora te iste moraju biti navedene u cjeniku operatora kojeg koristite. No kako poprilično osoba definitivno ne razumije razliku između roaminga i međunarodnih poziva važno je istaknuti sljedeće: ROAMING je situacija kada sa svojim mobitelom odete izvan Hrvatske i mobitel koristite na stranoj mreži. Ako nakon četvrtka 15.06.2017. budete u roamingu unutar Europske Unije, Islanda, Lihtenštajna i Norveške, mobitel možete koristiti kao doma, a operator će vam potrošene minute, megabajte ili poruke skidati iz vaše tarife ili naplaćivati prema tarifi kao da iz Hrvatske pozivate drugu mrežu u Hrvatskoj (primjerice iz VIP mreže HT mrežu), dok se dolazni pozivi ili poruke ne naplaćuju. I dalje valja paziti u pograničnim područjima prema BiH, Crnoj Gori ili Srbiji jer je roaming s tim zemljama i dalje jako skup, a ako živite blizu granice može se dogoditi da se telefon spoji na njihovu mrežu iako ste doma. Ono što buni većinu ljudi je MEĐUNARODNI POZIV koji je i dalje jako SKUP!. Ako ste s vašim mobitelom u Hrvatskoj i zovete nekoga u inozemstvo - u EU ili drugdje, TO NIJE ROAMING, te cijene nisu regulirane niti su pojeftinile..
 

Obavijest maslinarima

Poljoprivredna savjetodavna služba je objavila obavijest maslinarima u svezi sa zaštitom nasada od pojave maslinovog moljca i svrdlaša. Pregledom lovki na opažačkim lokalitetima bilježimo ulov maslininog moljca (Prays oleae) iznad praga ili na granici praga štetnosti. U cilju izbjegavanja mogućih šteta i očuvanja plodova preporuča se zaštita maslina kada je plod veličine oko 4-5 mm. Također, na pojedinim lokalitetima zabilježena je pojava maslininog svrdlaša (Rhynchites cribripennis). Preporučamo redovito tjedno pregledavanje maslinika na prisutnost štetnika sve do okoštavanja maslina, posebno u maslinicima na kamenitim površinama. Pregled se obavlja trešnjom grana na bijelu podlogu te pregledom plodova. Mjere zaštite za svrdlaša treba provoditi samo na temelju pregleda maslinika i prema procjeni inteziteta pojave štetnika..