Kriptovalute, bitcoin, blockchain, teme su to o kojima se sve više govori. Mnogi koji prate tehnologiju možda su i sami okušali u trgovanju ili čak i rudarenju ove kriptovalute. Split ima zanimljivu zajednicu ljubitelja ovih tema, BlockchainHub Split, koji se povremeno druže i razmjenjuju saznanja i iskustva, a žele pozicionirati Split i okolicu kao središte decentraliziranih blockchain tehnologija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Organiziraju predavanja, povezuju se s drugim blockchain grupama i izvan Hrvatske te surađuju na raznim projektima. Drugo druženje svih zainteresiranih za kriptovalute će se održati u ponedjeljak 18.12.2017. u Hotelu Split u Podstrani s početkom u 18:30 sati u organizaciji Blockchain Huba Split. Prvo piće je na kuću, kažu organizatori, a drugo je plativo i u kriptovalutama (BTC, ETH, LTC, ZEC..). Na druženju će svoja iskustva s prisutnima podijeliti Tomislav Vlajić, osnivač Bitkonan burze. Prve bitcoine Vlajić je kupio još 2010. po cijeni nižoj od 50 centi, ubrzo nakon toga je postao jedan od prvih "rudara" bitcoina u Hrvatskoj, izradio je burzu koja je u to vrijeme bila bolja od Bitstampa, a tisuće bitcoina je prodao kad su dosegli cijenu od 30 dolara. Vidimo se u ponedjeljak u Podstrani.
 
Čelnik stranke Most Božo Petrov sa suradnicima je u Splitu prvi put predstavio prijedlog Zakona o mikrosolarima koji sljedeći tjedan ide u proceduru. Kako je rečeno, zakon je orijentiran na građane i nema razloga da ga iti jedna parlamentarna stranka ne podrži. Implementiranjem ove zakonske regulative bi se za 10 tisuća siromašnih domaćinstava smanjili računi za električnu energiju, a radi se i o velikom koraku prema energetskoj neovisnosti građana. Zakon o mikrosolarima bi omogućio i građanima i malim i mikro poduzetnicima, da u propisanim administrativnim rokovima od 15 dana dobiju mogućnost izmjene svojih elektroenergetskih uvjeta. Oni bi mogli samostalno, a jednostavno upravljati svojom potrošnjom energije, za vlastite potrebe. Kupac postaje proizvođač s tendencijom poticanja izgradnje mikro postrojenja za proizvodnju električne energije za samoopskrbu.
 

Čemu se možemo nadati u 2018.?

Kad će napokon i te strukturne reforme? Državni proračun za 2018., friško usvojen u Hrvatskom saboru, ne predviđa nijednu jedinu jaču strukturnu reformu, a jedini kakav takav reformski kontinuitet ogleda se u nastavku provođenja akcijskog plana sustavnog rezanja troškova gospodarstvu koji provodi i gura Ministarstvo gospodarstva. No, i taj plan suočava se s nizom “otpornika”, pa i u samoj vladajućoj koaliciji, jer su interesi grupa koje su na razne načine privilegirane na tržištu, na štetu potrošača, a bez doprinosa za njihovu sigurnost, i dalje iznimno jake. Nakon porezne reforme, kojom su porezno rasterećeni građani i poduzetnici u iznosu od 2,5 milijardi kuna početkom 2017., rezanje administrativnih troškova trebalo bi u dužem razdoblju rezultirati s 1,5 milijardi kuna ušteda i dodatnim smanjivanjem neporeznih nameta, a sve to donosi jeftinije i jednostavnije poslovanje tvrtkama i građanima u svakodnevnom “dodiru” s javnim službama i privatnim profesijama, piše Frenki Laušić u izvrsnom članku u prilogu "Spektar" Slobodne Dalmacije. Pročitajte ga u subotnje izdanju Slobode..
 
Tomislav Klarić-Kukuz, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo aktualizira tematiku zadruga, na kakve prepreke nailaze u hrvatskom zakonodavstvu te zašto danas teško mogu biti konkurentne. Taj magistar ekonomije i poduzetnik s višegodišnjim iskustvom rada u Lokalnoj akcijskoj grupi Cetinske krajine i Turističke zajednice grada Trilja, danas je prva persona svih zadruga Lijepe naše. A kad pričamo o zadrugama, možemo reći da su one rješenja za katastrofalno stanje u državi, posebno u ruralnim područjima. Ljudi bježe iz ruralnih sredina u velike gradove ili u inozemstvo u potrazi za srećom, jer ne vide da se mogu profesionalno realizirati i imati sreće u životu u Hrvatskoj. Upravo zadruge jedine mogu aktivirati te mikroresurse koje imamo i koji su razasuti svuda po Hrvatskoj, ali ih ne koristimo. Zašto? Pročitajte više na stranicama Agrokluba..
 
U posebnom izdanju Tinela, druženja dalmatinskih informatičara, za prosinac stižu dva gosta iz potpuno različitih branši. U prvom predavanju večeri, Ivana Zec iz tvrtke UHY pričati će o porezima u IT sektoru, a u drugom dijelu će Ante Vrdelja iz studija Croteam objasniti kako su uspjeli lansirati pet VR naslova u samo godinu dana u predavanju nazvanom "Bespuća Virtualne Zbiljnosti". Sedmi Tinel Meetup započinje u petak, 15.12. u 18 sati u prostorijama tvrtke Locastic na adresi Lovački put 7, Split, a uvodno predavanje će održati Ivan Matas iz tvrtke Locastic, koji će rezimirati prethodnih šest iteracija Tinel Meetupa, ali i predstaviti nove goste, te vas uputiti u program večeri. Ulaz je slobodan, a potrebno je potvrditi svoj dolazak ovdje.
 

Neutralni internet je službeno mrtav

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) glasala je za omogućavanje pružateljima internetskih usluga (telekomima) da počnu naplaćivati tvrtkama i potrošačima za usluge "bržeg" pristup internetu. Time se ukida tzv. "neutralnost interneta", pojam koji u Americi označava sve ono što danas potrošači očekuju od interneta. A očekuju da budu povezani na bilo koju web stranicu, aplikaciju ili sadržaj koji požele i da imaju kontrolu nad internetom. "Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići. Kritičari ove nove odluke kažu da internet koji nije u potpunosti slobodan nije internet, te da će ukidanjem neutralnosti postati zatvorena mreža u kojoj će kompanije moći odlučivati kojim će se stranicama, sadržaju ili aplikacijama moći pristupiti. To bi moglo otežati poslovanje brojnim malim tvrtkama koji si ne mogu priuštiti platiti "veće" brzine pristupa sadržajima na internetu.
 
Na drugoj sjednici Savjetodavnog stručnog povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš za kombi-kogeneracijsku plinsku elektranu Peruća, koja je u utorak održana u prostorima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, od ukupno 12 nazočnih članova, njih 9 glasalo je "protiv", a 3 "za" prihvatljivost KKPE Peruća za okoliš, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Dakle, najvjerojatnije, ništa neće biti od gradnje termoelektrane na Perući. Vijest je to koja će razveseliti pola Dalmacije i brojne ekološke udruge koje su ustale na noge zbog najavljene gradnje elektrane koja bi negativno utjecala na izvore pitke vode i rijeku Cetinu. Podsjetimo, Jedanaest ekoloških udruga i građanskih inicijativa iz cijele Hrvatske upozorava na niz problema ovog projekta, utjecaja TE na okoliš, cijenu ekonomski neisplativog projekta koju bi naposljetku trebali platiti građani RH kroz državne poticaje i subvencije (kroz veću cijenu usluge el.en.), potencijalnom sukobu interesa Marije Pejčinović Burić. Današnjim rješenjem zaštićen je ekološki spektar od pitke vode do prirodnog okoliša, ali je ostao problem opskrbe Dalmacije električnom energijom.
 

Povenjak 2018.

Udruga maslinara "Paićuša" iz Piska organizira manifestaciju ocjenjivanja kvalitete i kakvoće maslinova ulja i konzerviranja maslina na domaći način POVENJAK 2018, u Hotelu Brzet, Omiš, 17. veljače 2018. godine. Maslinari koji su zainteresirani za program više detalja mogu potražiti ovdje, a natjecatelji se trebaju prijaviti. Nakon svečanog dijela večeri održati će se zajednička večera i ples maslinara uiz glazbu uživo.
 

Izložba startup ideja

Klub mladih Split i Sinkrosfera u sklopu ciklusa "Podrška za projekte i poduzetnike početnike u Splitu" organizira Izložbu startup ideja. Izložba će se održati u utorak, 12.12.2017 u Klubu mladih Split s početkom u 18 sati. Svi zainteresirani pozvani su na javno predstavljanje startup ideja, koje su osmislili i razradili organizatori događaja sa stručnjacima, a namijenjene su za sve koji su zainteresirani za poduzetništvo ili startup projekte. Za svaku startup ideju će se predstaviti problem koji se rješava, samo rješenje, tržište i ciljani korisnici. Startup ideje su raznolikih tema, kao rješenja za ugostiteljstvo, građevinarstvo, vrtlarstvo, mobilne komunikacije i web trgovinu. Zainteresirani će moći slobodno preuzeti ideju i iskoristiti je kao inspiraciju za pokretanje vlastitog startup projekta te upoznati ostale sudionike događaja kao potencijalne suradnike ili partnere. Prijave su obavezne i vrše se putem online prijavnica. Više informacija na Facebook stranici događaja.
 
Prošlo lito, još jedno lito, pet ili već šesto otkako postoje "piramide" šljake u Dugom Ratu, a ništa da se pokrene najesen u Dugom Ratu, malom, nekoć bogatom mjestu u ponajljepšem dijelu Dalmacije (i Europe). Nema bagera, labudica, ništa se ne kopa, ništa ne zuji, niti se vraća "u bazene" na potezu put Sinaja. Obala stoji postojano. Armi i Čara dostojanstveno vataju lignje. Jure i komarče. Postojano. Đunđa krenio vižitat vršu na "vrelu života". Sve se ponavlja. Beskrajan jesenji dan. Status quo par excellence!

Nema samo Načelnika da skokne opet na čajanku s "Englezima" u predvorje Ministarstva državne uprave i istraživanja ruda i gubljenje vremena. Nema ni doktora ekonomije i baluna, našeg dragog ministra Gorana Marića, više po našem malom mistu. Jebiga, nije predizborno vrijeme i ne mora se čovik više sramotit ispred naroda sa obećanjima i garancijama koja imaju vijek trajanja dok kandidat HDZ-a ne zasjedne ili ostane u četverogodišnjoj statičkoj poziciji. Nema ni bosanskog Indiane Jonesa Semira Osmanagića da istraži koja je to drevna "civilizacija" ostavila ove piramide šljake u amanet šutljivim i plahim Dugoraćanima, tim dobrodušnim Hrvati(na)ma koji u pravilu svi glasaju "za Vranu i Adz" i već su navikli na lažna obećanja i developerske megaplanove kao neko naše staro magare na svakodnevne batine. Nema više ni "pozdrava iz Dugog Rata" na naslovnicama naših dnevnih medija, inspektor Vinko očito ima previše posla, a i Hajduk je opet u krizi, Sipi se načas "ugasila" kamera, a i Frenki je nešto prezauzet slučajem Agrokor kojeg će, kako mi se čini, moći pratiti i do penzije. A možda i koju knjigu, pa i doktorat, napiše na tu temu. Nema ni lokalnih prosvjednika ni u simboličnoj akciji 10-minutnog puževljevog prelaska državne ceste D8 na "zebri" ispred nekadašnje Tvornice, a kamoli da se digla nekava veća graja i skandal u mistu koje se boji i svoje sjene ispod drevnih piramida.

Nema ničega osim zagarantirano gluhe dugoratske jeseni. Dok Jeseničani i Dućani "privrću" pare od sezone, Dugoračani, ti doktori lake šetnje i praktikanti "pusti me stat" filozofije, tek za jačeg vjetra mogu oćutiti taj fini osvježavajući lahor s sivih piramida u centru mista, praćen filmom nevidljivih, mikroskopskih, čestica koje se vole taložiti pri dnu pluća, ali od "domorodačkog" mozga bježe u širokim lukovima.

Jebi ga, pomislim, također itekako poprilično kriv zbog teških grijeha nečinjenja i propusta... ako već ne od brzog ljetnog preljubničkog seksa sa nekom dobrodržećom Mitteleuropljankom, od nečega se mora jednom i umrit. Čak i u mistu koje se užasava i zalaska sunca u posezoni. Čak i Dugom Ratu. Mistu koje se pomirilo sa svojom izvjesnom sudbinom.

Sad bi valjalo upututi i poruku optimizma, barenko poruku najmlađima, onima koji se još uvijek mogu spasiti (sve ostale spasiti će i uhljebiti HDZ, ta zna se), a to je najbolje nedavno rekla Ivana Milas Klarić, bivša pravobraniteljica za djecu - "Djeco, učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!".
 
S ciljem jačanja destinacija i povećanja konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog turizma, a temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini, Ministarstvo turizma je objavilo Odluku o odabiru projekata i dodjeli bespovratnih sredstava. Odlukom su odobrena sredstva za sufinanciranje 46 razvojnih projekata u ukupnoj vrijednosti 20 mil.kn za plaže i centre za posjetitelje i interpretacijske centre. Nažalost, među njima nije niti jedan projekt Općine Dugi Rat. Susjedi su napravili bolje projekte ili imali više khm.. sreće. Općina Podstrana tako je dobila pola mil.kn za projekt izgradnje plaže od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice Strožanac, a grad Omiš 400 tis.kn za projekt uređenja plaže Brzet. Čestitamo susjedima, a nama i našim općinarima više khm.. sreće drugi put.. Valjda će se dogodine naći koja turistička kuna i za finaciranje nastavka izgradnje šetnice uz more kroz općinu Dugi Rat.
 
Navijači Hajduka pjevaju da ima jedna duga cesta, no kod njih, baš kao i u izvorniku te vjerske pjesme, riječ je tek o melodičnoj metafori, dok svim stanovnicima Omiša, Duća, Dugoga Rata, Jesenica i Podstrane muka dođe i od samog saznanja da moraju, a moraju, i to svakodnevno, na cestu, na dionicu magistrale koja je dokazano najprometnija i najzakrčenija prometnica u cijeloj zemlji. Brojke ne lažu.
Nećemo vas sada zamarati detaljima, ionako sve znate o kilometarskim kolonama pred Splitom i Omišom, a znate i da je u omišku obilaznicu, zamišljenu kao prvu fazu brze ceste do Splita, spiskano već 350.000.000 kuna i da nad Cetinom još od 2012. godine zijeva "tunel koji ne vodi nigdje", ali ćemo sa zadovoljstvom podsjetiti na to da je taj komad dvotračnoga asfalta, dug jedva dvadesetak kilometara, prema riječima političara trebao biti gotov 2008. godine. Tako rekoše Božidar Kalmeta i Ivo Sanader. Ćaća rekao i porekao, od njega očekivano, ali što ćemo sa svim ostalim našim ocima? Što ćemo s ostalim premijerima i ministrima koji su se rugali i Ćaći i njegovom vjernom sinu Dariju, prozivajući ih za nesposobnost, gramzivost i korupciju?
Otkako je prvo obećanje "palo", otkako smo prvi put čuli da na jesen počinje izgradnja brze ceste Split – Omiš, niti jedan jedini valjani dokument u svrhu te izgradnje nije izrađen niti ishodovan. Ne zna se, suprotno mišljenju naivaca, ni točna trasa te ceste, ni kada će početi otkup zemljišta, po kojoj cijeni, ni kada će biti raspisani natječaji za izvođače radova, ni tko će to sve platiti, odakle nam 300.000.000 eura kad niti Čiovski most ne možemo zgotoviti, ali, eto, zna se, zna Ante Šošić da će radovi početi na jesen. Dogodine..
 

Gdje je zapelo s prodajom odmarališta u Dućama

Podsjetimo naše povremene čitatelje, na prvi krug prodaje imovine bivšeg odmarališta u Dućama u vlasništvu grada Zenice, a za koju je tražena minimalna cijena od 4,5 milijuna eura, nije se niko prijavio. Uskoro bi, očekuje se, trebao biti raspisan i drugi krug prodaje odamarališta u Dućama koje se prostire na površini od približno 12.000 kvadratnih metara. Radi se o zemljištu koje je u bivšoj državi tadašnja Skupština općine Zenica 1962. godine kupila od mještana Duća, a u pitanju je bilo više od 20 parcela. Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje rekao je da se prodaja odmarališta nastavlja ali i "da se određeni ljudi pokušavaju domoći novca preko ovog odmarališta", sugerirajući pritom na gospodina Laštru iz Busovače, vlasnika ili suvlasnika nekoliko tvrtki, između ostalih i kladionica, koji je nedavno kupio tvrtku "Tisa Turist" iz Busovače. Kakve veze sad Busovača i Tisa Tourist imaju s odmaralištem u Dućama, sigurno se pitate? Grad Zenica je kupio zemlju i napravio odmaralište u Dućama, poslije je odmaralište dano na upravljanje tvrtki "Zenicatrans" koja je imala svoj OUR Ugostiteljstvo, gdje je bila i "Tisa Turist". Laštro je privatizirao "Tisa Turist", a tamo nema nigdje, pa ni u početnoj bilaci tvrtke, odmarališta u Dućama, pojašnjava gradonačelnik Zenice, koji je poslao zabilježbu u sud u Splitu na kojem se vodi međudržavni spor RH i BiH oko odmarališta u Dućama ("njegovog" dijela ispod ceste D8), da je odmaralište u Dućama njihovo, a ne Laštrino, koji je pak tražio u Zeničkoj gradskoj upravi da se zaustavi prodaja odmarališta Duće..
 

Cetinska krajina: Narod neće popiti vaš otrov

Unatoč nevremenu, jučer je sinjska Pijaca bila prepuna građana Sinja i Cetinske krajine, ali i pristiglih iz Splita i drugih gradova iz Dalmacije koji su se odazvali pozivu građanske inicijative “Ne daj se, Cetino!” na prosvjed protiv izgradnje kombinirane kogeneracijske plinske elektrane (KKPE) na Perući. Skup je organiziran kao posljednje mirno okupljanje građana uoči u utorak najavljenog zasjedanja Savjetodavnog stručnog povjerenstva na kojem se odlučuje o (ne)prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš KKPE Peruća. Ako bi povjerenstvo studiji dalo prolaznu ocjenu, investitori više ne bi imali nikakvih administrativnih barijera za lokacijsku i građevinsku dozvolu i gradnju. - Apeliramo na prikrivene suce: zaustavite ovaj projekt i nemojte osuditi ovaj narod da još jednom nedužan pije otrov nepravedne presude -jer ga ovaj narod više ni neće popiti! - zaključio je Mislav Cvitković, doktorand fizike, kao predstavnik desetak znanstvenika i stručnjaka koji argumentirano podržavaju protivnike izgradnje elektrane, piše Toni Paštar na stranicama Slobodne Dalmacije.
 
Hrvatska je ponovno proglašena najboljom maslinarskom regijom u svijetu prema uglednom vodiču najboljih ekstra djevičanskih maslinovih ulja svijeta Flos Olei za 2018. u konkurenciji maslinarskih "velesila" kakve su Španjolska i Italija. - Hrvatska ima dobar proizvod, samo ga je potrebno plasirati na dobro mjesto. Očito da su se ovaj trud i investicije u znanje i tehnologiju maslinarstva pokazali uspješnim pa se danas zapravo možemo slobodno nositi s bilo kime na svijetu. Ovo je najreferentnije mjesto gdje se razgovara među profesionalcima u toj grani - od proizvođača do distributera. Istra je dobrih devet godina u ovom vodiču druga najbolja regija u maslinovom ulju na svijetu, a zadnje tri godine smo najbolja regija na svijetu s najvećim brojem maslinara koji su uvršteni u ovaj vodič. To govori i o premoći Istre jer je nakon Toskane druga najbolja regija u svijetu po maslinovim uljima - ističe s ponosom Denis Ivošević, direktor istarske Turističke zajednice.