DUGI RAT

Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića". U razdoblju od 19.srpnja do 16.kolovoza na programu su dvije dramske predstave, večer folklora i klapske pisme , radionica i predstava za djecu te dječja olimpijada sa starim sportovima. Plato kod  župne crkve Sv.Ciprijana te prostor uz stare kamene kuće u zaseoku Kuvačiči pozornice su kulturnog ljeta u Gatima. Sva događanja održavaju se na otvorenom ( u slučaju lošeg vremena program će se održati u Domu kulture) , a ulaz na sve večeri je besplatan. Posjetitelji će - u duhu i tradiciji poljičkog kraja - biti i počašćeni kolačima i soparnikom. Cilj manifestacije je održati  kulturnu tradiciju promovirati bogatu povijest našeg kraja i domovine, podsjetiti na naše stare običaje te s njima upoznati i turiste koji se odmaraju u Gatima i  i ostalim srednjopoljičkim mjestima kao i gradu Omišu. U proteklih 19 godina, u sklopu ove manifestacije, održano je više od 100 raznih kulturnih događanja. Jubilarno 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića" otvaramo u subotu večeri folklora, u subotu 19. srpnja 2025 u  20:30 sati, kod crkve sv. Ciprijana.

Svake godine na blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja vjernici iz Malog Rata i okolnih mjesta okupljaju se na Grebenu, gdje se održava svečana procesija i sveta misa. I ove se godine, već tradicionalno, okupilo mnoštvo vjernika koji su u procesiji i svetoj misi predvođenima don Tonijem uveličali ovogodišnje slavlje.
- "Važno je biti dio ovoga, njegovati baštinu koja nas povezuje" - rekao je jedan od prisutnih vjernika, dodajući da je osjećaj zajedništva bio snažniji nego ikad prije.
Crkva sv. Ivana Krstitelja, koja je prošla kroz veliku obnovu, sada, nakon 43 godine, sja u punom sjaju, podsjećajući okupljene na važnost očuvanja kulturne baštine i tradicija koje nas povezuju.
Vrijedno je naglasiti važnost podrške lokalne zajednice u održavanju i unaprjeđenju kulturnih i vjerskih objekata. Drago nam je što općina Dugi Rat i dalje nastavlja podržavati ideje i projekte koji pridonose dobrobiti svih naših sugrađana, kao i što uočava važnost zajedništva u očuvanju tradicija.
Nakon svete mise, prisutni su uživali u lijepom običaju zajedničkog druženja, koji je započeo 2021. godine. Na Grebenu, uz piće, kolače i tradicionalni soparnik, okupljeni su proslavili ovaj blagdan u društvu prijatelja i sugrađana. Zahvala ide i Turističkoj zajednici te Udruzi Jesenice, koji iz godine u godinu podržavaju ovaj događaj.

U svetu nedjelju, 22. prosinca 2024. godine s početkom u 19 sati u dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održao se tradicionalni Božićni koncert KUD "Dalmacija" Dugi Rat. Uoči koncerta najboljim učenicima i studentima naše općine svečano su dodijeljene općinske nagrade. A potom su pozornicu plesom oživjeli članovi svih grupa našeg KUD-a Dalmacija.

Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne Poljičke knežije. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U Gornjim Poljicima tradicionalna priprema za Božić traje i prije početka zime, a od blagdana svete Kate 25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu Badnju večer i u Badnjoj noći. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima Poljica štuju se i danas.
Na dobro vam došla Badnja večer!
Iz diplomskog rada Antonie Perica "Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...

Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne svečanosti u povodu ovoga velikog događanja.  Svečanost je organizirao Savez za Poljica, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.
- "Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Svi znamo da su se Poljičani stoljećima svake godine na Jurjevo okupljali na Gracu i Podgracu u Gatima, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u Poljicima bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i velikoga kneza i vojvodu. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde, te "Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića u kojima se spominje kako 20. lipnja 1756. veliki knez Ivan Pavić izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...