Proslava blagdana sv. Petra u Sumpetru

 

Preminuo don Marko Klarić

Preminuo je naš sumještanin, jeseničanin don Marko Klarić, svećenik u službi kapelana KBC Split. Predan u volju Božju preselio je u vječnu domovinu u 39. godini života. Naš Sumpetranin don Marko Klarić rođen je 1978. a zaređen je za svećenika 2003. U Nadbiskupiji je služio u župama Pujanke, Mejaši, Veli Varoš, te kao župnik u Sitnom Donjem obnašajući istovremeno službu kapelana bolnice Križine. U to je vrijeme pokrenuo projekt fotomonografije župe Sitno Donje koju je završio njegov nasljednik don Ivan Kovačević. Sprovod don Marka Klarića održati će se u utorak, 20. lipnja u 18.30 sati na Sumpetru. Počivao u miru Božjemu.
 

Tijelovo

Četvrtak, 15. lipnja 2017. državni je praznik (jupii!) i neradni dan, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Radi se zapravo o sjećanju na posljednju večeru koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima. Svakog četvrtka nakon blagdana Presvetog Trojstva slavi se Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove ilitiga Tijelovo u Hrvatskoj. U našoj župi svečana sveta misa na Tijelovo počinje u 10 sati, a održati će se i prigodna tijelovska procesija po Dugom Ratu.
 

Proslava blagdana sv. Ante

U utorak Crkva slavi blagdan sv. Ante Padovanskoga. Taj svetac veoma je štovan u hrvatskomu narodu te će diljem domovine biti svečano proslavljen, osobito u franjevačkim samostanima i crkvama kojima je on nebeski zaštitnik. Uz Gospu sveti Ante je zasigurno najomiljeniji nebesnik u Dalmaciji s brojnim crkvama. Premda je rođen u Lisabonu 1195. godine, ondje mu je spomen daleko manje euforičan nego u novoj domovini, Italiji, gdje je 1220. godine stupio u tek osnovani red svetog Frane Asiškoga, i gdje je i umro 13. lipnja 1231., u Padovi, gdje mu počivaju ostaci ...
 

Izazovi odgoja u vjeri u suvremenom društvu

U petak, 26.05.2017. u prostorijama Franjevačkog klerikata u Splitu, održat će se međunarodni znanstveni skup na temu: "Izazovi odgoja u vjeri u suvremenom društvu“. Skup se održava u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani te Teološkog fakulteta Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. u Krakovu. Iz programa skupa vidljivo je kako će biti riječi o širokom rasponu odgojih tema, pastoral i migracije; filozofija odgoja; odgoj za milosrđe; pokreti i zajednici u funkciji odgoja; uloga Pisma u odgoju; umjetnost kao put k Bogu; holistički pristup i vjerska pouka; odgoj za stid; odgoj za empatijsko roditeljstvo; discipliniranje djece; o nasilnom odgoju; biografskom učenju.. Na cjelodnevnom skupu nastupit će dvadeset i jedan predavač. Uz osmoricu predavača sa splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta nastupit će i predavači iz Zagreba, Ljubljane, Krakova, Tarnowa, Passaua i Beča. Posebnost ovog skupa jest što će se na sam dan održavanja skupa predstaviti i zbornik radova (na engleskom jeziku) koji će se tek prezentirati.
 

Prva pričest na Majčin dan

U našoj župi, župi Svetog Josipa u Dugom Ratu, u svetu nedjelju, 14.05., na Majčin dan, održalo se slavlje prve svete pričesti u našoj župi. Veliki je to dan za naše prvopričesnike ali i za cijelu našu vjersku zajednicu. Čestitamo prvopričesnicima i njihovim roditeljima.
 

Krizma na blagdan Svetog Josipa radnika

U našoj župi, župi Svetog Josipa u Dugom Ratu, na blagdan svetog Josipa Radnika, 1. svibnja 2017., svečano se proslavilo dodjeljivanje sakramenta svete krizme našim mladim krizmanicima.  Svečana sveta misa održala se u 10.00 sati, a predvodio ju je mons. Miroslav Vidović, generalni vikar naše nadbiskupije. Za glazbeni dio na svetoj bio pobrinup se "kućni" župni bend, VIS David. Ovog Ljeta Gospodnjeg na sakrementu potvrde imali smo 34 krizmanika/ca. Na ovaj veliki dan za naše krizmanike, koji će postati punoljetni članovi Crkve, pozvana je cijela župna zajednica, a ne samo krizmanici, roditelji i kumovi. Veliki je to dan i zbog toga što baš taj dan slavimo i sv. Josipa radnika - nebeskog zaštitnika naše župe.
 
Ovu nedjelju mladi iz brojnih naših župa provesti će u Vukovaru, na 10. Susrete hrvatske katoličke mladeži. Među njima i naši mladi župljani. Izvrsnu poruku na stranicama Misije, podlistka Slobodne Dalmacije, uputio im je (kao i svima nama, a pogotovo roditeljima) naš poljički biskup Mate Uzinić.
U svoje vrijeme sam znao čuti roditelje – inače dobri ljudi i kršćani koji su se po cijele dane mučili kako bi svojoj obitelji osigurali pristojan život – kako govore da ne žele da se njihova djeca u životu muče kao što su se oni mučili. Istovremeno se ti roditelji nisu pitali što će od njihove djece biti, što od njih može biti, ako se ne muče i trude najprije u školi, zatim u kućanskim poslovima, na poslu. Što će od njih biti ako ne nauče da se ne smije i ne može imati sve što se zaželi, da ničeg kvalitetnog u životu nema i ne može biti bez truda, bez muke?
 

Grac: Proslava sv. Jure, zaštitnika Poljica

U nedjelju 23. travnja procesijom i euharistijskim slavljem koje je predvodio Poljičanin vojni biskup mons. Jure Bogdan poljička župa u Gatima svečano je proslavila svoga nebeskog zaštitnika sv. Juru ispred crkvice sv. Jure na Gracu. Gata su u povijesti Poljičke Republike bila jedno od središnjih sela, jer je na području župe povijesni Gradac s crkvom sv. Jure, gdje su stari Poljičani birali svoga kneza i donosili odluke važne za Poljica. Pred okupljenih više stotina vjernika sa svih strana nekad slavne Poljičke knežije nazočne svećenike, vjernike, predstavnike Društva Poljičana s Prika, čelnike gradova i općina, pozdravio je domaćin i organizator slavlja, poljički dekan i župnik Gata don Vlade Đuderija. U svojoj propovijedi biskup Bogdan je rekao kako ova mala crkvica, oko koje su se vjernici okupili, govori nam o jednom drugačijem životnom stavu od ovog što nas često okružuje. Govori nam o nadi i ustrajnosti usred beznađa i malodušja, o vjeri i poštenju usred bezličnosti i osrednjosti, o ljubavi i životu usred patnje i sebičnosti. Ova crkvica sv. Jure mučenika na Gradcu pripovijeda nam povijest naših predaka, naših dičnih i poštovanih Poljičana. Ona ujedinjuje u sebi sve ono čime su se oni ponosili, ono što ih je resilo i što im je davalo snagu za život. Mogli bismo reći da su to "poljičke krjeposti": vjernost, ustrajnost, hrabrost i požrtvovnost. Ova je crkvica svake godine, iz stoljeća u stoljeće, svjedočila izboru poljičkoga kneza. Ona nam pripovijeda o Poljičkom statutu, o ustavu i zakonu koji nije bio mrtvo slovo na papiru..
 

Sve boje i okusi dalmatinskog Uskrsa

Jaje nije vjerski simbol poput križa, nego pučki, ali trajan: znak groba iz kojeg je mrtvi Isus izašao ponovno živ, uskrsnuo. Djeci je, međutim, šareno jaje naprosto radost za oko, ali i za trbuh - a još je više bilo u ona doba kada je iole bolja spiza bila racionirana.. Za razliku od naše hrvatske braće na sjeveru, koji se od posta uoči uskrsne pričesti oporavljaju uz kuhanu prašku šunku s hrenom i, naravno, šarena jaja, u nas je nekako bila obavezna janjetina za uskrsni ručak. Janje simbolizira Isusa Krista, "jaganjca Božjeg", a budući da je čovjek ipak tjelesno biće, onda on to janje o Uskrsu lijepo - pojede! O blagdanu se blaguje.
 

Velika subota – dan tišine i molitve

Velika subota zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje koje završava Isusovim uskrsnućem - Uskrsom. Velika subota je dan Isusova počinka u grobu. Dan tišine, molitve i sabranosti kada vjernici razmišljaju o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću. Na Veliku subotu nema liturgijskih slavlja, zvona ne zvone, dopušteni su samo sakramenti bolesničkog pomazanja i ispovijedi. Vazmeno bdijenje je spomen na Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Ono započinje paljenjem ognja kojeg svećenik blagoslovi da bi se na njoj upalila svijeća koja simbolizira uskrslog Isusa. Svećenik na svijeću stavlja simbole alfe i omege što označava da je Isus početak i svršetak svega. Nakon hvalospjeva svijeći, biblijskih čitanja i pjevanja psalma slijedi evanđelje te nastupa radost Isusovog uskrsnuća. Na Veliku subotu obično se kuhaju i bojaju jaja čemu se najviše vesele djeca. Blagoslov hrane je tradicija od davnina, a podrazumijeva da netko iz obitelji dolazi u crkvu i nosi košaru s hranom karakterističnom za Uskrs – sirnica, kuhana jaja, mladi luk, šunka te se ta blagoslovljena hrana na Uskrs u krugu obitelji marendaje. Jedan od starih običaja je da s ognja kojeg je svećenik prije početka Vazmenog bdijenja blagoslovio, žene i djeca uzimaju goruće drvo te ga nose svojoj kući kako bi zapalili vatru u svom kućnom kaminu.
 

Veliki petak - dan sjećanja na muku Isusovu

Veliki petak označava spomen na Isusovu muku i smrt. Na taj se dan u Crkvi i među kršćanima oduvijek postilo. Veliki petak jedini je dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsku žrtvu, postoje samo obredi Velikog petka koji započinju u šutnji, bez pjesme, ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva. Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Na Veliki petak pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Sve je tiho, ništa se značajnog ne radi. U Poljicama se navečer prije obreda pjeva Gospin plač, drugdje se održavaju procesije s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.
 

U velikom smo tjednu.. pred Uskrs

Nalazimo se u Velikom tjednu, u vremenu kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu. Na Veliki četvrtak navečer se na misnom slavlju obilježava sjećanje na Isusovu posljednju večeru. Na Veliki petak vjerskim obredom obilježiti će se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Velika subota je dan tišine, do Vazmenog bdijenja (u subotu navečer). Na Uskrs ćemo slaviti Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad grijehom i smrti.
 

Za križen..

U tišini noći, pod velikom žutom pogačom mjeseca, rijeka ljudi, tiho moleći ili skladno pjevajući pobožne "štrofe“, obilazi mjesta središnjeg, ruralnog dijela otoka Hvara. I tako se već pet stoljeća, na Veliki petak, na Hvaru miris lavande i proljeća miješa s mistikom Uskrsa u jedinstvenu i promatračima sa strane sve zanimljiviju manifestaciju vjere u kojoj, na kraju krajeva, mogu i sami sudjelovati. Cijeli se otok Hvar sastoji od mnoštva sitnih otočića zemlje, prosijanih među morem kamenih gomila, nastalih slijevanjem potoka i rijeka znoja ljudi koji su na žarkom suncu pronalazili oaze za maslinu, lozu i smokvu. Od same obale pa do najviših vrhova otoka, ljudske su ruke stvarale život iz kamena ...
 

Uskrsna poruka nadbiskupa Marina Barišića 2017

Nekoliko je dana do najvećeg kršćanskog blagdana, pa je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko- makarski, uputio svim vjernicima Uskrsnu poruku. - "Današnja obitelj živi u vremenu velikih promjena i izazova. Mnogi su roditelji danas osiromašeni u svojoj ulozi oca odgojitelja zbog gubitka radnog mjesta i nedostatka primanja, ali još više su prikraćeni u svom očinstvu zbog mentaliteta koji unosi poremećaj duhovnih i moralnih vrijednosti, koje su ponekada više naklonjene umiranju i smrtnosti, nego kulturi života i nadi uskrsnuća. Otac nam treba u svim fazama odrastanja. A kad otac izađe iz okvira zemaljskog vremena, njegovu sliku uokvirujemo i držimo u svome domu, kao dragu uspomenu suživota, ne samo prošlosti, nego i kao svetu memoriju budućnosti. Memoriju koja nas podsjeća na očinske vrednote, koje nas otvaraju i uvode u ono željno ozdravljenje od smrti, do nade uskrsnoga jutra.. Sretan i blagoslovljen Uskrs vama dragi roditelji, tebi oče i tebi majko, kao i vašoj djeci. Sretan Uskrs svima vama braćo i sestre, i svim ljudima dobre volje. Aleluja!" - piše nadbiskup u svojoj uskršnoj poruci koju u nastavku prenosimo u cjelosti.