U Dugom Ratu u četvrtak, 22.09.2022. u 19 sati u prostorima nekadašnjeg kina "Dalmacija" predstavljena je knjiga o Anti Klariću, našem sumještaninu, jeseničaninu, bivšem Pučkom pravobranitelju i potpredsjedniku Sabora RH, i jednom od malobrojnih koji je izašao čista obraza iz sfera visoke politike.
- "Ova knjiga nije o meni, ovo je knjiga o nama, ona je glas povijesti u vremenu borbe za čovjeka, borbe protiv vlastitog zla, borbe za demokraciju. Od početka 1990-ih suprostavljao sam se grabeži društvenog vlasništva, pretvorbi i privatizaciji, pljački bankarskog sustava, financijskom inženjeringu privilegiranih. Neki su dobijali desetine milijuna njemačkih maraka, a neki građani čja su mjesta bila pod granatama nisu mogli dobiti mi tisuću tadašnjih maraka. Ustati protiv vlastitog zla bila je građanska obaveza. Branio sam ljudske vrijednosti, dostojanstvo hrvatskog imena, borio sam se za načelo da je hrvatski čovjek temelj demokracije", rekao je Ante Klarić lani u Rijeci, na predstavljanju knjige u kojoj je on glavni lik, a autor Frano Piplović naslovio ju je “Ante Klarić – endemska pojava hrvatske politike”.
– Među nama je malo velikih ljudi, a među tim velikim malo ih se izdiže svojom veličinom. Taj koji se izdiže je Ante Klarić. On je uložio svu svoju snagu u stvaranje Lijepe naše kakvu smo sanjali, a ne onakvu kakvu živimo. Kao pučki pravobranitelj služio je građanima osam godina. Kritizirao je ono što ne valja, pomagao je obespravljenima. On je pošten domoljub i intelektualac, a sve što je činio, činio je za opće dobro, kazao je dr. Ante Simonić, jedan od riječkih promotora Piplovićeve knjige.
Naš Omišanin u Rijeci, Bože Mimica, zahvalio se autoru knjige što je napisao djelo bez kojega će biti nemoguće znanstveno baviti se modernom hrvatskom poviješću. Doista, riječ je čovjeku koji je izašao čista obraza iz ralja hrvatske politike. Koja rijetkost! Pravi endem. Naš sumještanin Ante Klarić!
 
Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige našeg dragog Jeseničanina Ante Klarića "ENDEMSKA POJAVA HRVATSKE POLITIKE, zaštitnik siromašnih, zaboravljenih i protjeranih" u organizaciji udruge "Tvornica" Dugi Rat, koja će se održati u četvrtak, 22.09.2022. s početkom u 19 sati u prostorima nekadašnje kino dvorane Dalmacija”, Dugi Rat.
Knjiga obuhvaća govore, članke, rasprave, izvješća, komentare, izjave, razgovore, intervjue Ante Klarića, bivšeg Pučkog pravobranitelja i potpredsjednik Sabora RH, u vremenskom periodu od 1990. do 2005. Knjiga o našem istaknutom sumještaninu rad je autora, urednika i priređivača Frane Piplovića.
O njoj će u četvrtak u Dugom Ratu govoriti Frano Piplović, autor, priređivač i urednik, a promovirati će je akademik Davorin Rudolf i Ante Klarić, bivši Pučki pravobranitelj i potpredsjednik Sabora RH. Sve će to šesno moderirati Ivana Župa, dramska umjetnica.
Vidimo se u četvrtak navečer u kinu "Dalmacija" Dugi Rat.
 

Akcija povodom Međunarodnog dana darivanja knjiga

Dragi naši  korisnici Narodne knjižnice Dugi Rat, sadašnji i budući! Povodom obilježavanja Međunarodnog dana darivanja knjiga 14.02., pozivamo vas da nam se pridružite u prikupljanju slikovnica i knjiga za djecu.
Prekopajte vaše kućne knjižnice, pronađite očuvane dječje knjige i slikovnice koje vam više nisu potrebne i donesite ih u knjižnicu. Pobrinut ćemo se  da slikovnice dođu u prave ruke, te ih podijeliti školama, vrtićima i ostalim ustanovama koje ih trebaju.
Na ovaj način sudjelujemo u nacionalnoj kampanji "Čitaj mi!" i u akciji prikupljanja slikovnica na dječjim odjelima te vas želimo potaknuti da darujete, čitate i volite knjige.
Unaprijed hvala svima,
Vaša Knjižnica
 

Preminuo Nedjeljko Mihanović

Akademik Nedjeljko Mihanović, hrvatski povjesničar književnosti i političar te bivši predsjednik Hrvatskog sabora, umro je u četvrtak u 92. godini u Zagrebu, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Mihanović je rođen 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem, Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a 1958. slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pisao je eseje, kritike, rasprave, političke članke i govore, bibliografske i leksikografske priloge. Posebno se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tin Ujević (1963.-1967.), Antun Gustav Matoš (1973.), Vladimir Nazor (1977.), Vjekoslav Majer (1978.) i Antun Branko Šimić (1988. i 1998.).
Nedjeljka Mihanovića, našeg sumještanina (obitelj Mihanović ima kuću na Malom Ratu) pamtit ćemo kao vrsnog povjesničara hrvatske književnosti koji je brojnim esejima i kritikama te priređenim sabranim djelima mnogih hrvatskih pisaca dao osobit znanstveni doprinos interpretaciji i sistematizaciji novije hrvatske književnosti, a bio je i čest akter ili sudionik u nizu kulturnih događanja i u Dugom Ratu i našoj općini, često i s svojom kćeri Hrvojkom Salopek Mihanović, a 2019. mu je u susjednoj Podstrani predstavljen i "Zbornik u čast Nedjeljka Mihanovića"...
 

Zaštita poljičke ćirilice

Ćiriličko pismo koje se u Poljicima koristilo sve do 20. stoljeća u svakodnevnom životu postalo je prepoznatljivo i u kontekstu hrvatske trojne nacionalne pismenosti, a i u kontekstu općih slavenskih razmjera uporabe ovog pisma utemeljenog u srednjovjekovnom grčkom uncijalnom pismu. Kao što je i glagoljica kod Hrvata postigla svoju posebnu inačicu, prepoznatljivu po cijelom svijetu, tako je i s poljičicom.
Na predavanju prof.dr.sc. Matea Žagara i mr.sc. Majde Rubić na temu "Zaštita poljičke ćirilice", koje se održalo u utorak, 18. siječnja 2022. u 18:00 sati, u dvorana Jure Petričevića u Zagrebu (Ulica Matice hrvatske 2) u organizaciji Matice hrvatske, predočen je vremenski i prostorni raspon uporabe ove inačice ćiriličkog pisanja, funkcije u kojima se pojavljuje, kontinuitet uporabe i razvoja oblika, različiti nazivi i dr. Osobita se pozornost posvetila ukorijenjenosti u opću (rano)novovjekovnu hrvatsku pismenost te povezanosti s ostalim hrvatskim ćiriličnim varijetetima. S obzirom na važnost ove nacionalne inačice ćiriličkog pisma, s kojom je regionalna identifikacija (u Poljicima, a i u Dalmaciji općenito) iznimno snažna, postoji čvrsta potreba da se ona proglasi zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske te je, stoga, posjetiteljima predočena i pravna procedura njezine zaštite.
 

Godina Marka Marulića

Na današnji dan umro je Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. - Split, 5. siječnja 1524.) hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti. U rodnom Splitu pohađao je humanističku školu, a studij u Padovi. Po završetku studija vraća se u Split. Pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivši golem i utjecajan opus. U Znanstvenoj knjižnici Zadar čuva se 1. izdanje „Judite“, koje je bilo postavljeno na izložbi „500 godina Judite Marka Marulića“ u Staroj gradskoj vijećnici Grada Splita u organizaciji Muzej grada Splita u suradnji s Književni krug Split - Marulianumom i Gradska knjižnica Marka Marulića Split. Hrvatski sabor je 2021. godinu proglasio "Godinom Marka Marulića“. Obilježava se od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022.
 

Hrvatska knjiga u 2021.

Hrvatski nakladnici u drugoj pandemijskoj godini, proglašenoj Godinom čitanja, nastavili su provoditi svoje aktivnosti te su, unatoč epidemiološkoj situaciji i mjerama, tijekom 2021. čitalačkoj publici predstavili brojne nove naslove te organizirali niz festivala i promocija.
Ministarstvo kulture i medija u Godini čitanja dodijelilo je gotovo 2 milijuna kuna za programe koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike, a 41 milijun kuna dodijeljen je za projektne prijedloge "Čitanjem do uključivog društva".
Najviša državna nagrada na području kulture i umjetnosti, Nagrada Vladimir Nazor, za područje književnosti dodijeljena je Dubravki Oraić Tolić za životno djelo i Marku Greguru za roman "Vošicki", koji je za isti roman dobio i nagradu Fric. Prva nagrada za dramsko djelo Marin Držić dodijeljena je Marini Vujčić za "Plodnu vodu", drugu su ravnopravno podijelile Monika Herceg i Dorotea Šušak, a treću Marija Dejanović, Anja Pletikosa i Nikolina Rafaj.
Unatoč pandemijskim uvjetima, u Lukovdolu su dodijeljene nagrade 58. Goranovog proljeća. Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobila je Evelina Rudan za zbirku "Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)", a Goran za mlade pjesnike pripao je Vidi Sever za rukopis "Suho mjesto".
Društvo hrvatskih književnika i ove je godine dodijelilo nagrade Dana hrvatske knjige "Juditu", "Davidias" i "Slavić". Nagradu "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobio je akademik Luko Paljetak, Nagradu "Davidias" za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista dobio je poljski filolog Maciej Czerwiński za knjigu "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije", a Nagradu "Slavić" za najbolji prvijenac dobila je Lora Tomaš za knjigu "Slani mrak"...
 
Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset godina – navršit će se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..
 
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u Godini čitanja u Dugom Ratu i Omišu predstavljeno je prvo tiskano književno djelo mlade hrvatske suvremene književnice i profesorice hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru, ponosne Poljičanke (povijesna Poljička Kneževina) Jelene Alfirević Franić (29). Jelenin književni prvijenac Bila sam žohar (Matica hrvatska, 2021.) govori o femicidu i silovanju žene uslijed prve svjetske pandemije koronavirusa, a knjiga je predstavljana publici u Gradskoj knjižnici u Omišu 16. prosinca 2021. (u organizaciji Gradske knjižnice Omiš, Centra za kulturu Omiš i Matice hrvatske Zadar) te u kinu Dalmacija u Dugom Ratu, 17. prosinca 2021. (u organizaciji Udruge TVORNICA Dugi Rat, Narodne knjižnice Dugi Rat i Matice hrvatske Zadar).
Uz autoricu, u Omišu knjigu su prikazali: Svjetlana Buljević, ravnateljica Gradske knjižnice Omiš, knjižničarka i prof. hrvatskog jezika i književnosti; Petar Buljević, ravnatelj Centra za kulturu Omiš, knjižničar i prof. hrvatskog jezika i književnosti te Ljubica Bogdanović, prof. hrvatskog jezika i književnosti, a u Dugome Ratu Ana Brničević, predsjednica udruge TVORNICA i Renata Kovačić, prof. hrvatskog jezika i književnosti i predsjednica Županijskog stručnog vijeća profesora hrv. jezika AZOO-a. Na gitari je svirala i pjevala Oliverovu Cesaricu i Gibonnijevu Hodaj, pjesme-podrške svim Ženama-Žoharima mlada glazbenica I. razreda Glazbene škole Makarska Lucija Žulj, međunarodno nagrađivana gitaristica (u klasi prof. gitare Nene Munitića), kojoj je Jelena i kratko vrijeme bila razrednica za vrijeme rada na mjestu učiteljice u OŠ "Josip Pupačić“ u Omišu...
 
Centar za kulturu Omiš i HVIDR-a Omiš Vas pozivaju na predstavljanje knjige Stipe Pilića i Blanke Matković "Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu". Predstavljanje će se održati u utorak, 21.12.2021. u 18 sati u Ilirskom sjemeništu na Priku.