Međunarodni književni festival Split Lit Int

Splitska udruga za kulturu SpLitera organizira međunarodni književni festival Split Lit Int - Salon meets Agora: Literary Mapping of the Mediterranean. Održat će se od 27. studenog do 5. prosinca u Splitu. Kao svojevrsni uvod u glavni program festivala, u subotu, 27. studenog, održat će se dva događanja - dječji program u Gradskoj knjižnici Marka Marulića s početkom u 11 sati te otvaranje izložbe u Etnografskom muzeju Split u 12 sati, pod nazivom 'Moj Mediteran: Pozdravi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Grčke, Hrvatske, Libije, Malte, Maroka, Španjolske, Tunisa i Turske'. Riječ je o izložbi fotografija književnika i književnica koji sudjeluju u projektu Salon meets Agora. Odabir fotografija donosi uhvaćene trenutke njihovog i našeg Mediterana danas. Izložba se održava na tavanu Etnografskog muzeja i otvorena je tijekom trajanja festivala, a organizirana je u suradnji s udrugom Culture Hub Croatia, piše Dalmatinski portal.
Program festivala nastavit će se u srijedu, 1. prosinca, od 19 sati u kavani Bellevue razgovorom o Mediteranu; predstavljanjem projekta lokalnoj publici uz sudjelovanje splitskih književnica i književnika koji će čitati svoje radove.
 

Svrati na Interlibar u Jokera

Već nekoliko godina onaj najstariji i najetabliraniji, zagrebački Interliber, ima pak "mlađi pandan" imenom Interlibar. Traje čak i dulje; na znanje svim knjigoljupcima u gradu pod Marjanom, od 11. do 21. studenoga. Igrom slova skovano je dakle ime splitskom "čedu" začetom od velikog knjižarskog lanca "Hoću knjigu", i udomljenom na uistinu lijepom mjestu: u trgovačkom centru - partneru, Jokeru u Splitu, piše Slobodna Dalmacija.
Dalmatinci nisu primorani svoje knjiške favorite naručivati poštom, niti putovati u Zagreb; elegantno ih mogu razgledati na pedesetak metara četvornih svoga splitskog Interlibra. Naglasak je na novim, dobrim knjigama, a ne onima koje mi u knjižarskoj branši zovemo "beton" jer ih se izdavači ne mogu riješiti, pa ih iz godine u godinu na raznim sajmovima nude za pet kuna ili na devedeset posto popusta (za to postoje događaji poput Podroom Outleta koji se organiziraju triput godišnje), kažu izlagači. Isto vrijedi i za njihove knjižare, u kojima će se u isto vrijeme održavati i akcija Knjiga svima i svuda s atraktivnim cijenama i širokom ponudom. "Predkoronarnih" godina, 2018. i 2019. bio je osmišljen i festivalski program te predstavljanje lokalnih, ali i inozemnih autora čitalačkoj publici. To, nažalost, zbog trenutnih mjera ove godine neće biti izvedivo.
 

Mjesec hrvatske knjige 2021.

Mjesec hrvatske knjige ove se godine održava u okviru Godine čitanja, koja je proglašena na prijedlog Ministarstva kulture i medija s ciljem dodatne promocije knjige i čitanja. Stoga tema ovogodišnje manifestacije glasi "Hrvatski autori u Godini čitanja", a moto "Ajmo hrvati se s knjigom!".
Ove se godine manifestaciji priključilo 218 sudionika s ukupno nešto više od 1600 programa. Sudionici su u najvećem broju narodne i školske knjižnice te nešto manji broj drugih kulturnih ustanova (muzeji, nakladnici, udruge, društva itd.).
Gradska knjižnica Omiš ima zanimljivi program za Mjesec hrvatske knjige. Pročitajte ga u nastavku članka  ...
 

Judita 500: Godina Marka Marulića

Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o proglašenju ove, 2021., Godinom Marka Marulića, jer ove godine obilježavamo pet stoljeća od prvotiska epa "Judita" Marka Marulića Splićanina, prvog književnog djela napisanog na hrvatskom (narodnom) jeziku, koji je postao i europski bestseller onog vremena, a zbog koje je Marulić nazvan Ocem hrvatske književnosti.
Povodom ove značajne obljetnice za hrvatski jezik i književnost, za nacionalnu kulturu, Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom - Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita, organizira izložbu posvećenu Marulovu epu pod nazivom "Judita 500". Izložba će biti otvorena u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu (Pjaci). Javnost će prvi put istovremeno vidjeti četiri od prvih pet izdanja Judite objavljenih u Veneciji 1521., 1522., 1586., 1627. godine, dok će treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Münchenu, biti prikazano reprintom naslovnice. Povodom izložbe izrađen je faksimil prvotiska epa Judita prema originalu koji se čuva u knjižnici Samostana Male braće u Dubrovniku, piše Dalmatinski portal.
 

Svjetski je dan knjige

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se na Jurjevo,  23. travnja, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare, a sama se zamisao zasniva na svekolikom promicanju čitanja knjiga, prevođenja, izdavaštva, uz zaštitu autorskih prava. Običaj iz katalonske tradicije još iz srednjeg vijeka nalaže da na dan Svetog Jurja muškarci svojim djevojkama poklanjaju ruže, od 1925. nadovezao se i običaj da žene zauzvrat muškarcima poklanjaju knjige. Tradicija se održala i raste (u Barceloni i ostatku Katalonije 23.4. se proda, odnosno pokloni, i do 400.000 knjiga!), a UNESCO je 1995. ovaj dan proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava, koji se obilježava u više od stotinu zemalja. Srećom i u Hrvatskoj. Štoviše, mi takoreći imamo i knjišku "dvodnevnicu". Hrvatski je Sabor još 1996. jučerašnji dan, 22. travnja, proglasio Danom hrvatske knjige, u spomen na Marka Marulića koji je tog datuma Ljeta Gospodnjeg 1501. dovršio "Juditu".
 
U knjižare je stigla nova knjiga sjajnog hrvatskog povjesničara Ive Goldsteina, "Hrvatska 1990. – 2020. Godine velikih nada i gorkih razočaranja". Riječ je o opširnom i detaljnom pregledu trideset godina samostalne Hrvatske, obavljenom u izdanju Profila. Autor knjiga "Hrvatska 1918. – 2008." (Zagreb 2008.), "Povijest Hrvatske 1945. – 2011." (Zagreb 2011.) u tri sveska i "Hrvatska povijest" (treće, dopunjeno i prošireno izdanje, Zagreb 2013.), analizira okolnosti u kojima je Hrvatska nastala, ratne godine te što se s njom događalo u godinama koje su uslijedile; obećavajuće trenutke ekonomskog razvoja i međunarodne afirmacije, kao i mračna razdoblja ideološke regresije, depopulacije i razočaranja. Ivo Goldstein u svojoj knjizi ujedno razmatra postoje li perspektive izlaska iz sadašnjeg razočaravajućeg stanja.
- "Goldsteinova je nova knjiga kronika trideset godina samostalne Hrvatske, promatrane iz očišta razočaranog, pro-europskog liberala. Autor secira (ne)uspjehe postkomunističke Hrvatske, a pritom ne štedi nikoga: ni jugoslavensku partiju, ni srpski nacionalizam, ni HDZ, a ponajmanje Franju Tuđmana." - zapisao je o Jurica Pavičić knjizi koja bi se trebala naći na noćnom ormariću svh ambicioznijih kandidata na predstojećim (i svim nadolazećim) izborima...
 

Obavijest korisnicima Narodne knjižnice Dugi Rat

Od početka nove, 2021. sezone čitanja knjiga, Narodna knjižnica Dugi Rat otvorena je za sve korisnike po novom rasporedu:

PONEDJELJAK, SRIJEDA i PETAK: od 8:00 do 14:00 sati
UTORAK i ČETVRTAK: od 14:00 do 19:30 sati
PRVA SUBOTA U MJESECU: od 08:00 do 12:00 sati.
Nova email adresa Narodne knjižnice Dugi Rat je: knjiznicadugirat @ gmail.com

Uživajte u lijepoj riječi.
 

Postoji ljubav

Prije deset godina mailom mi je naručen tekst o muško-ženskim odnosima, s iscrpnim uputama o tome kako bih ga trebao napisati. Budući da je moje shvaćanje tih odnosa odavno nadišlo mi-vi razinu, odlučio sam zaobići upute i pisati po svome (o tome kako je za izgrađivanje kvalitetnih odnosa s drugom osobom najprije potrebno izgraditi kvalitetan odnos sa samim sobom, odnosno o tome kako tek onaj koji je u miru sa sobom može biti u miru i s nekim drugim, zapravo s čitavim svijetom).
Tekst mi je, naravno, odbijen.
Trebale su mi dvije godine da prebolim taj težak udarac, ostavim se samosažaljenja i alkohola i ponovo ga priredim za objavljivanje, ovaj put u podosta skraćenoj verziji. Ipak, bit je ostala neokrnjena.
Što još reći? Volite se punih pluća.
 

More koje jesi

"Ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim
kad ga gledam kako se udaljuje
ili kako se stišava
ima nešto u načinu na koji s njim govorim
ima nešto u našim blizinama
i u blizinama kopna i žeđi
svi mi na isti način trpimo od vode
žanjemo se ja i more
i u plodnost se obraćamo
to more nesvladivo
ima nešto u našim poznanstvima
šutnja za koju je vrijedno šutjeti
razlog prema kome su sva ostala spajanja samo puka prisutnost
ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim."

U nedjelju, na blagdan svetog Ivana apostola, navršit će se dvije godine od odlaska Jakše Fiamenga, zadnjeg istinskog barda sveopće dalmatinske poezije.
Siniša Vuković, splitski pjesnik, književnik, novinar, dragog prijatelja i kolege se prisjetio prigodnim, lijepim slovom.
 

Predstavljanje književnog rada Vanje Vlahovića

U subotu, 07.11.2020. su ispred Gradske knjižnice Omiš u Mjesecu hrvatske knjige predstavljene tri knjige omiškog književnika Vanje Vlahovića, i to roman za djecu "Šumski dječak" te dvije knjige u nakladi Centra za kulturu Omiš, zbirku soneta "Soneti" i zbirku priča "Parangal". Ua predstavljanju Vanjinog djela sudjelovali su Ivica Sorić Suri, znanstvenik i pjesnik, Petar Buljević, ravnatelj Centra za kulturu Omiš i Svjetlana Buljević, ravnateljica Gradske knjižnice Omiš, te sam autor.
Omiš i Poljica, taj nevjerojatni sraz planina, rijeke i mora, zahvaljujući toj sretnoj "kemiji" nerjetko budi ljude, iako je većina lokalca uspavana toliko da ovu ljepotu oko sebe ni ne zna prepoznati i cijeniti. Ovaj naš raj, koji bi trebao i danas biti raj za umjetnike, baš kao što je nekad bio za naše velike Poljičke pjesnike, daje nam u zavjet da od svakog tko se u ovom podneblju lati riječi, pera, kista, kamena, kamere,.. da očekujemo mnogo, mnogo više. Vanja u tom očekivanju nije zakazao. Dapače.