Judita 500: Godina Marka Marulića

Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o proglašenju ove, 2021., Godinom Marka Marulića, jer ove godine obilježavamo pet stoljeća od prvotiska epa "Judita" Marka Marulića Splićanina, prvog književnog djela napisanog na hrvatskom (narodnom) jeziku, koji je postao i europski bestseller onog vremena, a zbog koje je Marulić nazvan Ocem hrvatske književnosti.
Povodom ove značajne obljetnice za hrvatski jezik i književnost, za nacionalnu kulturu, Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom - Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita, organizira izložbu posvećenu Marulovu epu pod nazivom "Judita 500". Izložba će biti otvorena u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu (Pjaci). Javnost će prvi put istovremeno vidjeti četiri od prvih pet izdanja Judite objavljenih u Veneciji 1521., 1522., 1586., 1627. godine, dok će treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Münchenu, biti prikazano reprintom naslovnice. Povodom izložbe izrađen je faksimil prvotiska epa Judita prema originalu koji se čuva u knjižnici Samostana Male braće u Dubrovniku, piše Dalmatinski portal.
 

Svjetski je dan knjige

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se na Jurjevo,  23. travnja, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare, a sama se zamisao zasniva na svekolikom promicanju čitanja knjiga, prevođenja, izdavaštva, uz zaštitu autorskih prava. Običaj iz katalonske tradicije još iz srednjeg vijeka nalaže da na dan Svetog Jurja muškarci svojim djevojkama poklanjaju ruže, od 1925. nadovezao se i običaj da žene zauzvrat muškarcima poklanjaju knjige. Tradicija se održala i raste (u Barceloni i ostatku Katalonije 23.4. se proda, odnosno pokloni, i do 400.000 knjiga!), a UNESCO je 1995. ovaj dan proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava, koji se obilježava u više od stotinu zemalja. Srećom i u Hrvatskoj. Štoviše, mi takoreći imamo i knjišku "dvodnevnicu". Hrvatski je Sabor još 1996. jučerašnji dan, 22. travnja, proglasio Danom hrvatske knjige, u spomen na Marka Marulića koji je tog datuma Ljeta Gospodnjeg 1501. dovršio "Juditu".
 
U knjižare je stigla nova knjiga sjajnog hrvatskog povjesničara Ive Goldsteina, "Hrvatska 1990. – 2020. Godine velikih nada i gorkih razočaranja". Riječ je o opširnom i detaljnom pregledu trideset godina samostalne Hrvatske, obavljenom u izdanju Profila. Autor knjiga "Hrvatska 1918. – 2008." (Zagreb 2008.), "Povijest Hrvatske 1945. – 2011." (Zagreb 2011.) u tri sveska i "Hrvatska povijest" (treće, dopunjeno i prošireno izdanje, Zagreb 2013.), analizira okolnosti u kojima je Hrvatska nastala, ratne godine te što se s njom događalo u godinama koje su uslijedile; obećavajuće trenutke ekonomskog razvoja i međunarodne afirmacije, kao i mračna razdoblja ideološke regresije, depopulacije i razočaranja. Ivo Goldstein u svojoj knjizi ujedno razmatra postoje li perspektive izlaska iz sadašnjeg razočaravajućeg stanja.
- "Goldsteinova je nova knjiga kronika trideset godina samostalne Hrvatske, promatrane iz očišta razočaranog, pro-europskog liberala. Autor secira (ne)uspjehe postkomunističke Hrvatske, a pritom ne štedi nikoga: ni jugoslavensku partiju, ni srpski nacionalizam, ni HDZ, a ponajmanje Franju Tuđmana." - zapisao je o Jurica Pavičić knjizi koja bi se trebala naći na noćnom ormariću svh ambicioznijih kandidata na predstojećim (i svim nadolazećim) izborima...
 

Obavijest korisnicima Narodne knjižnice Dugi Rat

Od početka nove, 2021. sezone čitanja knjiga, Narodna knjižnica Dugi Rat otvorena je za sve korisnike po novom rasporedu:

PONEDJELJAK, SRIJEDA i PETAK: od 8:00 do 14:00 sati
UTORAK i ČETVRTAK: od 14:00 do 19:30 sati
PRVA SUBOTA U MJESECU: od 08:00 do 12:00 sati.
Nova email adresa Narodne knjižnice Dugi Rat je: knjiznicadugirat @ gmail.com

Uživajte u lijepoj riječi.
 

Postoji ljubav

Prije deset godina mailom mi je naručen tekst o muško-ženskim odnosima, s iscrpnim uputama o tome kako bih ga trebao napisati. Budući da je moje shvaćanje tih odnosa odavno nadišlo mi-vi razinu, odlučio sam zaobići upute i pisati po svome (o tome kako je za izgrađivanje kvalitetnih odnosa s drugom osobom najprije potrebno izgraditi kvalitetan odnos sa samim sobom, odnosno o tome kako tek onaj koji je u miru sa sobom može biti u miru i s nekim drugim, zapravo s čitavim svijetom).
Tekst mi je, naravno, odbijen.
Trebale su mi dvije godine da prebolim taj težak udarac, ostavim se samosažaljenja i alkohola i ponovo ga priredim za objavljivanje, ovaj put u podosta skraćenoj verziji. Ipak, bit je ostala neokrnjena.
Što još reći? Volite se punih pluća.
 

More koje jesi

"Ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim
kad ga gledam kako se udaljuje
ili kako se stišava
ima nešto u načinu na koji s njim govorim
ima nešto u našim blizinama
i u blizinama kopna i žeđi
svi mi na isti način trpimo od vode
žanjemo se ja i more
i u plodnost se obraćamo
to more nesvladivo
ima nešto u našim poznanstvima
šutnja za koju je vrijedno šutjeti
razlog prema kome su sva ostala spajanja samo puka prisutnost
ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim."

U nedjelju, na blagdan svetog Ivana apostola, navršit će se dvije godine od odlaska Jakše Fiamenga, zadnjeg istinskog barda sveopće dalmatinske poezije.
Siniša Vuković, splitski pjesnik, književnik, novinar, dragog prijatelja i kolege se prisjetio prigodnim, lijepim slovom.
 

Predstavljanje književnog rada Vanje Vlahovića

U subotu, 07.11.2020. su ispred Gradske knjižnice Omiš u Mjesecu hrvatske knjige predstavljene tri knjige omiškog književnika Vanje Vlahovića, i to roman za djecu "Šumski dječak" te dvije knjige u nakladi Centra za kulturu Omiš, zbirku soneta "Soneti" i zbirku priča "Parangal". Ua predstavljanju Vanjinog djela sudjelovali su Ivica Sorić Suri, znanstvenik i pjesnik, Petar Buljević, ravnatelj Centra za kulturu Omiš i Svjetlana Buljević, ravnateljica Gradske knjižnice Omiš, te sam autor.
Omiš i Poljica, taj nevjerojatni sraz planina, rijeke i mora, zahvaljujući toj sretnoj "kemiji" nerjetko budi ljude, iako je većina lokalca uspavana toliko da ovu ljepotu oko sebe ni ne zna prepoznati i cijeniti. Ovaj naš raj, koji bi trebao i danas biti raj za umjetnike, baš kao što je nekad bio za naše velike Poljičke pjesnike, daje nam u zavjet da od svakog tko se u ovom podneblju lati riječi, pera, kista, kamena, kamere,.. da očekujemo mnogo, mnogo više. Vanja u tom očekivanju nije zakazao. Dapače.
 

Mjesec hrvatske knjige

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige, koji se održava se od 15. listopada do 15. studenoga, posvećen je planetu Zemlji, u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje. Usprkos epidemiji najavljeno je gotovo 1700 programa tijekom Mjeseca hrvatske knjige, nacionalne manifestacije prije svega posvećene knjizi i knjižnicama, koja se održava pod motom "Razlistaj se!".
Središnji program manifestacije je "Čitateljski maraton", koji organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a knjižnice će pod nazivom "Minuta za čitanje" 23. listopada objaviti videozapise jednominutnoga čitanja korisnika, knjižničara i svih koji se žele pridružiti akciji. U svjetlu izbjegavanja fake newsa djeci su ponuđeni provjereni, kvalitetni izvori informacija na internetu - mrežne stranice nacionalnih parkova i parkova prirode, online enciklopedije te mrežne stranice muzeja i instituta, a prirediti će se i kviz koji se održava do 23. listopada pod nazivom "Istraživači planeta Z" prilagođen novonastalom stanju.
 

Predstavljena monografija 'Nima vaki tesamenta'

U četvrtak, 16. srpnja održana je uvertira u zbivanja na 54. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš 2020. U jedinstvenom ambijentu Svetišta svetog Leopolda Bogdana Mandića u Zakučcu održano je predstavljanje monografije autorice Herci Ganza: Nima vaki testamenta - biografija Ljube Stipišića Delmate. Knjigu su predstavili ravnatelj Zaklade Delmata Ivan Pehar, recenzent Vlado Sunko, klapski pjevač Mirko Barišić i sama autorica. Na početku predstavljanja prisutnima se obratio gradonačelnik Grada Omiša Ivo Tomasović. Program je upotpunila klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog, a prikazan je i ulomak iz dokumentarnog filma Matka Petrića o Ljubi Stipišiću Delmati. Među brojnim prisutnima promociji je prisustvovala i Nataša Stipišić, supruga pok. maestra. Moderator večeri bio je ravnatelj FDK Omiš Mijo Stanić. U nadahnutom izlaganju autorica knjige Herci Ganza rekla je i sljedeće: "Biografija Nima vaki testamenta stvarana je čistog srca i s iskrenom namjerom da bude dostojna barba Ljubinog djela, njegovog kozmopolitskog duha, njegove životne energije i neosporne karizme". Svi koji su zainteresirani ovo vrijedno djelo mogu kupiti u suvenirnici FDK na adresi Petra Preradovića 6 u Omišu.
U nastavku članka pročitajte ulomke iz govora Herci Ganza s predstavljanja monografije ...
 

Oteta ljepota: Kate Mijić ima novi ljubić

Splićanka Kate Mijić (alias Kate Mitchell) ima osobito mjesto u kontekstu hrvatske popularne i trivijalne književnosti. Riječ je o autorici koju zbog začudne produktivnosti i čitateljske recepcije drže svojevrsnim kulturološkim fenomenom našeg (književnog) vremena pa je nazivaju i kraljicom hrvatskih ljubića, neokrunjenom kraljicom ljubavnih romana te ženom koja ljudima želi dati nadu, piše Ivan Bošković u svom eseju o popularnoj spliskoj spisateljici romana jednostavne fabule, predvidljivih zapleta.. i raspleta.  Sudeći po njenoj obilnoj produkciji nije vijest da je samohrana majka i popularna konobarica iz splitskog "Žbirca" objavila novi naslov, novi roman, "Oteta ljepota" izdavača Dušević & Kršovnik, priču na 239 strana o nadi, borbi i vjeri da čuda zaista postoje..

Veronika Akrap, mlada, prekrasna slikarica iz vrlo siromašne obitelji, koja je cijeli život provela u siromaštvu, uz oca alkoholičara i majku koja mu se nikad nije znala, a ni imala snage suprostaviti, u borbi za egzistenciji odluči prodati i svoje slike..  a onda upoznaje visokog, tamnog, naočitog i vrlo tajnovita neznanca, mladića Mladena Babića. Ljubav se osjeća na svakoj stranici od njihovog prvog susreta, no Mladen vješto skriva privatni život i ne spominje svoju - zaručnicu... Tko će ostati povrijeđen? Koje će se tajne još razotkriti? Ima li ljubav veze s fizičkom ljepotom ili je to nešto dublje?