DUGI RAT

28. kulturno-umjetnička manifestacija Dobrojutro more održava se ovog ljetnog vikenda u Podstrani.

Križni put profesora Tomislava Ivančića (1938. - 2017.), ukoričen u knjižicu "Pođi za mnom - susret s Isusom Kristom na križnom putu", nastoji čitatelja usmjeriti na evanđeoske vizije naših svagdanjih križeva. Kako je istaknuo sam autor, te vizije je nemoguće adekvatno riječima izreći. One su sjaj nekog drugog, nadnaravnog svjetla. Riječi zato zvuče paradoksalno i često su mucanje umjesto govora. Uvjereni smo da će ih čitatelj ispravno shvatiti, jer je to želja i nada autora.
- "Prihvaćanje križeva nije bijeg od životne zauzetosti. Naprotiv! Onim patnicima kojima je oduzeta i posljednja mogućnost da rade, ono daje nutarnje energije za novog čovjeka i novi svijet. One koji bi najradije pobjegli od životnih problema, borbi i stvaranja, on vraća na vjernost življenja do zadnjih mogućnosti za zemlju i čovjeka... Svaka od postaja uvodi te u sve dublju prisutnost Isusa Krista. Svaka postaja vodi k Isusu Kristu." - govorio je prof. Ivančić. Pođite za njim i u nastavku teksta ...

Ljubitelji čitanja s popularne društvene mreže Goodreads su odabrali 10 knjiga koje su ih 2023. godine oduševile i preporučuju ih svima. U različitim su žanrovima, sve su toplo preporučili u svojim osvrtima, a idealne su i za one mlađe i malo starije čitatelje. Evo popisa po broju glasova čitatelja:

1. Rebecca Yarros: Četvrto krilo / Fourth Wing
2. Emily Henry: Sretno mjesto / Happy Place
3. Ali Hazelwood: Love, Theoretically
4. Lisa Jewell: Sve ovo je laž / None of This is True
5. Riley Sager: Preživjele / The Onlz One Left
6. Britney Spears: Žena u meni / The Woman in Me
7. Rebecca Ross: Divine Rivals
8. Holly Black: The Stolen Heir
9. Freida McFadden: The Housemaid's Secret
10. Emilia Hart: Weyward

Najbolje po kategorijama

Najbolja publicistika: Matthew Desmond: Poverty by America - "Sociolog i dobitnik Pulitzerove nagrade Matthew Desmond ovogodišnju je nagradu zaslužio knjigom koju će budući povjesničari citirati generacijama. Desmond postavlja neka vrlo neugodna pitanja o siromaštvu u Sjedinjenim Državama, a zatim se uvjerljivo zalaže za hrabri novi program zajedničkog prosperiteta."
...

Na današnji dan 1981. umro je Miroslav Krleža, jedan od najvažnijih književnika u hrvatskoj povijesti (7. srpnja 1893. - 29. prosinca 1981.).
Bio je pisac, erudit i enciklopedist, kulturni reformator. Pokrenuo je i uređivao nekoliko časopisa (Plamen, Književna republika, Danas, Pečat). Djela, koja obasežu više od pedeset svezaka, objavljena su mu kao pojedinačni naslovi i nakladničke cjeline u desecima izvornih izdanja i u prijevodu na mnoge jezike. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, od kojih se u međuratnom razdoblju ističe niz Demetrovih nagrada za najbolje drame, a u poslijeratnom Ninova nagrada za roman godine, Njegoševa nagrada i nagrada Struških večeri poezije.
Miroslav Krleža najveći je hrvatski pisac dvadesetog stoljeća, čovjek kakav se u kulturi neke zemlje pojavljuje jednom u stotinu i više godina. Njegovo djelo danas je manje više nepoznato široj čitateljskoj publici, jer Krleža sad, u političkim i društvenim okolnostima u kojima živimo, spada u red politički nepoćudnih pisaca.

- Hrvatstvo bi trebalo da već prestane biti "ljubavlju rodoljuba", jer od te dugotrajne "ljubavi", kao i od one biblijske, nije hrvatskom narodu granulo sunašce slobode.   
 
(citat iz "Nekoliko riječi o malograđanskom historizmu uopće")

- Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni.

(citat iz "Panorama pogleda, pojava i pojmova 1-5")

Tako je pisao i govorio Krleža.

U mjesecu smo hrvatske knjige, kada se kroz niz akcija nastoji ukazati na važnost čitanja, cjeloživotnog učenja, konstantne edukacije ili pak samo dugotrajnog uživanja u lijepoj pisanoj riječi i posljedično spontanim, spekatakularnim vizualizacijama koje čitajući "besplatno" nastaju u našoj glavi. Nema još tog redatelja, nema tog Nolana ili Scorcesea koji će rečenice omiljenih autora bolje dočarati od kg i kusur, odnosno nekoliko desetaka milijardi, neurona zapletenih u našem mozgu.
Da, valja nam čitati i čitati.  
Danas me oduševila fejs objava naše Narodne Knjižnice Dugi Rat. Knjižničarka Kate je danas, u ovom divnom, suncem okupanom jesenskom danu, u dugoratskom središnjem parku čitala priče djeci jutarnje smjene dugoratskog vrtića.
A djeca, znamo, vole priče, vole slušati kad im se čita, vole i izražavati svoje doživljaje pročitanog, a tek da čujete njihove lucidne komentare i maštovite zaključke o pročitanoj temi, bilo dječjoj priči, slikovnici... Djeca ko' djeca, originalni, iskreni, neprocjenjivi, jedinstveni...
Čitajte i čitajte i djeci. Danas. Sutra. Sada. Već za koju godinu odjedanput će postati prvašići, krenuti k Mileni, Ani, Ivani,... u školu, pa će Vam onda oni doma čitati sva ta "sitna slova" koja više ne vidite bez optike, prevoditi s engleskog, njemačkog, "instalirati" vaše nove mobitele, tablete, računala...
Sve se s čitanjem i razumijevanjem (i s vremenom) mijenja, ali uvijek će se vaši veliki mališi sjećati one stare priče koju ste im pročitali doma (ili parku), onog jesenskog dana...
Ja se i dalje sjećam našeg starog tinela, zidnih tapeta, toplog maminog glasa, kauča i nikad mirnije male sestre... samo mi fali tih par zaboravljenih detalja da u glavi opet posložim veliki mozaik priče koju nam je pričala te večeri...