3.Dani Drage Ivaniševića

 

Čita se i u parku

U mjesecu smo hrvatske knjige, kada se kroz niz akcija nastoji ukazati na važnost čitanja, cjeloživotnog učenja, konstantne edukacije ili pak samo dugotrajnog uživanja u lijepoj pisanoj riječi i posljedično spontanim, spekatakularnim vizualizacijama koje čitajući "besplatno" nastaju u našoj glavi. Nema još tog redatelja, nema tog Nolana ili Scorcesea koji će rečenice omiljenih autora bolje dočarati od kg i kusur, odnosno nekoliko desetaka milijardi, neurona zapletenih u našem mozgu.
Da, valja nam čitati i čitati.  
Danas me oduševila fejs objava naše Narodne Knjižnice Dugi Rat. Knjižničarka Kate je danas, u ovom divnom, suncem okupanom jesenskom danu, u dugoratskom središnjem parku čitala priče djeci jutarnje smjene dugoratskog vrtića.
A djeca, znamo, vole priče, vole slušati kad im se čita, vole i izražavati svoje doživljaje pročitanog, a tek da čujete njihove lucidne komentare i maštovite zaključke o pročitanoj temi, bilo dječjoj priči, slikovnici... Djeca ko' djeca, originalni, iskreni, neprocjenjivi, jedinstveni...
Čitajte i čitajte i djeci. Danas. Sutra. Sada. Već za koju godinu odjedanput će postati prvašići, krenuti k Mileni, Ani, Ivani,... u školu, pa će Vam onda oni doma čitati sva ta "sitna slova" koja više ne vidite bez optike, prevoditi s engleskog, njemačkog, "instalirati" vaše nove mobitele, tablete, računala...
Sve se s čitanjem i razumijevanjem (i s vremenom) mijenja, ali uvijek će se vaši veliki mališi sjećati one stare priče koju ste im pročitali doma (ili parku), onog jesenskog dana...
Ja se i dalje sjećam našeg starog tinela, zidnih tapeta, toplog maminog glasa, kauča i nikad mirnije male sestre... samo mi fali tih par zaboravljenih detalja da u glavi opet posložim veliki mozaik priče koju nam je pričala te večeri...
 
Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom "Književnost bez granica!" bit će posvećeno prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju. Cilj je ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući kojemu i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku, daleko izvan granica Schengena. Tragom ovog razmicanja jezičnih barijera, ovogodišnji slogan glasi Nek' ti riječ ne bude strana(c). Također, ova je godina proglašena Europskom godinom vještina, pa se i prevođenje kao vještina uklapa u ovaj poticajni impuls odaslan iz Europske unije.
Dragi dugorački knjiški putniče, čitatelju kome riječi, a ni duga poglavlja ili članci nisu stranci, ti koji s knjigama letiš u visine i katapultiraš se u daljine preko svih granica i kontinenata, članu knjižnice ili roditelju djeteta, školarca, osnovca, možda će te zanimati pogodnosti za članove Narodne knjižnice Dugi Rat u Mjesecu hrvatske knjige (15.10.-15.11.2023.)

BESPLATAN UPIS PRVAŠIĆA - moguć je besplatan upis prvašića s područja Općine Dugi Rat od 16.10. pa sve do kraja tekuće školske godine. Pravo na besplatan upis u Narodnu knjižnicu Dugi Rat imaju svi učenici prvog razreda s područja općine Dugi Rat počevši od 16.10.2023.
Sa željom da našim malim prvašićima približimo knjigu i čitanje te im pomognemo u stvaranju čitalačkih navika nudimo im besplatan upis u knjižnicu sve do kraja tekuće školske godine 2023./2024.
Dragi roditelji, dođite u knjižnicu i besplatno upišite svog prvašića. Dobrodošli!!!

OPROST ZAKASNINE - Narodna knjižnica Dugi Rat obavještava svoje članove i korisnike kako povodom Mjeseca hrvatske knjige provodi akciju vraćanja zaboravljenih knjiga bez naplate zakasnine, bez obzira kada su knjige posuđene. Knjige možete vratiti u razdoblju od 16.10. 2023. do 31.10.2023. godine.
Pozivamo sve korisnike da iskoriste ovu pogodnost, posjete knjižnicu, vrate knjige, obnove svoje članstvo i tako otvore mogućnost za posudbu novih knjiga i ostale knjižnične građe.
Veslimo se vašem dolasku!
 

Mediteranski festival knjige

Od 27. rujna do 1. listopada 2023. Split će i šesti put biti domaćin Mediteranskom festivalu knjige. I to na svojoj stalnoj lokaciji, Velikoj dvorani sportskog centra Gripe, koja će još jednom biti mjesto kojem će hodočastiti svi ljubitelji knjige. Kao i ranijih godina, organizator MFK 2023 Zajednica naklada i knjižara Hrvatske gospodarske komore, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije te Grada Splita, okupiti će na jednom mjestu izdavače knjiga, autore i sve ljubitelje pisane riječi kojima je ulaz besplatan.
- Slavimo jako lijepu obljetnicu uz pedeset izlagača i njihovih šezdesetak nakladnika iz Hrvatske i regije. Pripremili smo program za djecu, školarce i sve druge uzraste, kao i brojne promocije novih naslova, prodajni aspekt s mnoštvom popusta te uključenost ove manifestacije u bilo grada koju više ne treba poticati. Ovo je primjer kako manifestacija od petnaestak tisuća posjetitelja može biti izvrsna kulturna i edukativna vrijednost koja diže kvalitetu života - kažu organizatori.
Tijekom pet dana trajanja, posjetitelji mogu uživati u susretima s autorima, promocijama knjiga te sudjelovati u raznim radionicama, ali i kupiti knjige po promotivnim cijenama, piše Dalmatinski portal.
Detalje programa otkrila je članica uredničkog odbora MFK Patricija Horvat, koja je najavila kako će ove godine promovirati sve vrste i žanrove...
 

Između neba i uspomena

 

Postoji ljubav

Prije deset godina mailom mi je naručen tekst o muško-ženskim odnosima, s iscrpnim uputama o tome kako bih ga trebao napisati. Budući da je moje shvaćanje tih odnosa odavno nadišlo mi-vi razinu, odlučio sam zaobići upute i pisati po svome (o tome kako je za izgrađivanje kvalitetnih odnosa s drugom osobom najprije potrebno izgraditi kvalitetan odnos sa samim sobom, odnosno o tome kako tek onaj koji je u miru sa sobom može biti u miru i s nekim drugim, zapravo s čitavim svijetom).
Tekst mi je, naravno, odbijen.
Trebale su mi dvije godine da prebolim taj težak udarac, ostavim se samosažaljenja i alkohola i ponovo ga priredim za objavljivanje, ovaj put u podosta skraćenoj verziji. Ipak, bit je ostala neokrnjena.
Što još reći? Volite se punih pluća.
 

Između

U srijedu, 25.siječnja 2023. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Omiš splitska profesorica i spisateljica Magdalena Mrčela predstaviti će svoju novu knjigu "Između" i govoriti će i o iznimno važnoj temi: mentalnom zdravlju mladih.
 
Ove 2023. godine se obilježava 100. godišnjica rođenja dalmatinskog novinara, kroničara, književnika, scenarista Miljenka Smoje, koji je pisao putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Za veliki jubilej uredit će se i spomen soba u knjižnici u Žrnovnici te će se, osim Smojine marende, održati i još niz događanja Smoji u čast.
Eto, dugo godina nakon smrti svog kroničara i posljednjeg ispraćaja 25.10.1995. na groblju u Žrnovnici kojem je uz obitelj prisustvovalao samo par prijatelja, Split je odlučio početi davati počast Miljenku Smoji.
Trebalo je tada, 1995. godine, ovdje u nas, sve stati, makar na jedan dan, onako, da se pristojno obilježi odlazak crtača i kipara kolektivne memorije naše regije; ali, eto, nije...
No ova nova garnitura vlasti "Velog mista" odlučila je obilježiti godinu Miljenka Smoje. Dobro, valja krenit..
- "Smoje je bio uvijek kontra, a to nije mnogima odgovaralo, nije bilo stranački vezan. Njegov je opus impresivan, stvorio je Velo misto, malo se zna da je Hajduk jedini nogometni klub koji ima televizijsku seriju... Smoje je bio pravo splitsko dite. Zainteresiran za život, do zadnjeg trena ostao je berekin.", kazao je Feđa Klarić, naš jeseničanin, a njegov kolega i prijatelj.
 

Najpopularnije knjige u Hrvatskoj 2022.

Knjige su mnogima igrale vrlo važnu ulogu u životu jer ponekad samo čitanje u miru može donijeti utjehu i tiho zadovoljstvo. Svakako je vrlo zanimljivo vidjeti što se čitalo u hrvata u 2022. Valjalo bi priupitati ravnateljicu naše Narodne knjižnice Dugi Rat o najčitanijim knjigama iz fundusa naše knjižnice i saznati što vole čitati dugoraćani, a u međuvremenu pogledajmo koju je listu portal Index.hr sastavio koristeći se podacima knjižarskog lanca Hoću knjigu. Zanimljivo, iako očekivano, je da listom vladaju naslovi iz područja samopomoći (uvjerljivi vladari prvih pet mjesta) te da se susrećemo sa samo jednim domaćim autorom. Također, u listu su ušla samo dva romana - jedan ljubić i jedan klasik "dječje" fantastike. Pa krenimo s najvećim hitovima...
 
Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina UjevićaKrleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..