DUGI RAT

Završio je lovostaj, napokon, a na banke na ribarnicama stigla je naša dobra, friška srdela. Napokon! Lovostaj na plavu ribu trajao je još od Badnjaka prošle godine. Srdela se s nestrpljenjem čekala ovog vikenda na ribarnicama. Jadranska hraniteljica odmah je po prispjeću prvih kašeta planula dok si reko Vlado Šeks. I cijena je popularnija od seksa, pardon, Šeksa, četiri eurića, odnosno oko 30 kuna, tribalo je odvojiti da bi se kasnije na gradelama guštalo u slatkim i friškim srdelama s familijom ili ekipom. Tko ih je kupio, u to se mogao uvjeriti iz prve ruke! Nećemo sad grintat što su male, što ih danas oko 60-70 treba da se izvaže kilo, a nekad ih je već 30 priteglo mali uteg, što su nekad mirisale tako da su svi susjedi znali što je za ručak, a mačke iz susjedstva su umiljato stajale u fili da i njih dopadne gozba. Stigla je srdela. valja nam se i u čistu sridu i u petak pričestiti s barenko desetak komada.

U subotu 11. veljače u sportskoj dvorani OŠ Josipa Pupačića u Omišu na inicijativu marljive ekipe iz Lokve Rogoznice održala se humanitarna večer s našim proslavljenim kuharom Ivanom Pažaninom. Za hladno predjelo bila je servirana ukusna poljička klapa Pasika, a kao toplo predjelo dočekala nas je predstava "Lipa moja dalmatinska rič" KD Lapiš u kojoj su glumili učenici omiške osnovne škole. Za glavno jelo kuhar Ivan Pažanin i domaći ugostitelji u suradnji s kuharskim odjelom Srednje škole Jure Kaštelan Omiš poslužili su brojne dalmatinske delicije: rašćiku sa suvin mesom, tripice, teletinu sa suvin šljivama, filete skuše u sauru, pohane šnicele, krpice sa kupusom te slane inćune. Za desert je bio poslužen slavni lokvarski soprnjak i principale. Zahvale za sjajno provedenu subotnju večer idu Mjesnom odboru Lokva, Udruzi "Zvir Kuk", KD Lapiš te domaćinu, osnovnoj školi. Prikupljena sredstva namijenjena su Zavodu za intenzivnu pedijatriju s postintenzivnom skrbi KBC Split.

Gastronomska odrednica Velikog Petka u našim krajevima, uz post i nemrs, bio bi bakalar. Bilo bjanko, bilo na brudet, to je uvijek delicija! Ovako nam je bilo lani na današnji dan...
Rekli su mi da ih ne stavljan na interent, da mogu pojist i drugu, treću porciju, da mogu popit koliko oću, a bilo je lipog crnoga, dooobro! Rekli su mi, imaš odrješene ruke, čisti pjat, uvik napola punu čašu, ma imaš sve, što god ti triba samo - ne meći nas na Interent! Evo, ako baš moraš, a znamo mi vas bandu novinare, slikaj samo neke i to prije spize! Slikaji prazne pjate, klikaj, pritišći, ali nemoj nas dirat dok guštamo. Nemoj kad je na stolu, kad zamiriše isprid nosa, kad kacijola počne plesat đir uokolo... Evo za deset minuta je gotovo, javlja nam kuvar, samo da kumpiri još malo padnu... Mile, meštar od bakalara miša li ga miša, neće njemu zagorit... I tako u preduskrsnom raspoloženju u ovo sveto doba, na Veliki Petak, oko dvaneste, trineste ure, delicija je napokon stigla na stol. Meštar od kruva, inače najveći živući dugoratski trener, uvatija se noža i riže li ga riiže. Tehniko i bivši tajnik traži papar. Predsjednik organizira i mobitelira i nazdravlja crnim, kojeg je donio novi trener. Prvi pitur općine ćakula s lokalnim prijevozničkim mogulom. Vlastiti Pogon, ka i uvik, ili radi ili stoji u punoj pripravnosti. Uto je stiga i tajnik, olitiga tajnica... Kuvar je još jedanput promiša u oba lonca, i reka - Gotovo je! A mi se potom uvatili najdražeg posla... I štoću, mora san ih poslušat. Nema slika s spizom! Ferma san Interent. Po direktivi. A pravo reći, ima san i pametnija posla ...

Otkad se prije desetak godina manifestacija Tjedan restorana počela odvijati i kod nas, dobili smo priliku otići u mnoge restorane koje možda inače i ne bismo posjetili, a pristupačna cijena menija s tri slijeda dala nam je priliku isprobati brojna zanimljiva jela u deset dana hedonističkog uživanja u svakom zalogaju. Novo izdanje Tjedna restorana održava se od 25.03. do 03.04.2022. Cilj akcije je omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restorana te oživljavanje gastro scene Hrvatske.
Najbolje je da posjetitimo omiljeni restoran već ovog vikenda, a idućih deset dana imamo priliku uživati u jelima u tri slijeda po cijeni od 125 i 150 kuna i u drugim, mahom splitskim restoranima. Neki od restorana u ponudi ima uključenu i čašu vina ili aperitiv. Od nama najbližih restorana u akciji je Kaštil Slanica, redovni sudionik ove gastro akcije s uvijek atraktivnom i slasnom ponudom svojih specijaliteta, a ovdje su i ostali restorani u okolici koje bi valjalo posjetiti.
Uživajte u dobrom društvu i odličnoj spizi i lijepoj kapljici i ovog vikenda. Vidimo se u Kaštil Slanici, a i drugdje..

Raštika, u našim krajevima znana i kao rašćika, iznimno je vrijedna kupusnjača koja posljednjih godina ponovno dobiva sve veći ekonomski značaj, budući da ponovno do izražaja dolaze sve njene nutricionistički vrijedne odlike. Rašćika je izvanredan izvor antioksidansa, obiluje karotenom, a jedna je od biljaka iznimno bogatih kalcijem. Uz to, prosječan obrok rašćike sadržava samo oko 50 kalorija, pa je i izvrsna namirnica za sve one koji imaju problema s tjelesnom težinom. U prošlosti su brojni priobalni vrtovi imali posađen barem koji struk raštike, koja je bila hrana siromašnih. Uzgajala se, a uzgaja se i danas i u Poljicima, Imotskom kraju i Hercegovini, a prema nekim predajama u Dalmaciju je stigla kad i car Dioklecijan.
O isplativosti uzgoja najbolje govori podatak da je u prošloj povrtlarskoj sezoni započela njena sadnja na velikim površinama, primjerice u Imotskom polju, gdje su kooperanti tamošnje poljoprivredne zadruge posadili 25.000 sadnica ove kulture, piše Marin Kukoč, dipl.ing.agr. na stranicama Masline.
Iako je najcjenjenija ako se dugo kuha, uz dodatak suhog mesa, najviše će hranjivih sastojaka zadržati kad se kratko prokuha na pari i zalije dobrim maslinovim uljem.

Mediteranski način prehrane već petu godinu za redom je proglašen najboljim u godišnjoj utrci za najbolji režim prehrane. Mediteranski stil prehrane također je proglašen najlakšom dijetom za praćenje; najboljom dijetom za zdravu prehranu; najboljom dijetu za dijabetes i najboljom biljnom dijetom, prenosi tportal.
Kako sad ovo, prvo prehrana pa dijeta? Paaa.. razlika je u količini porcije, a gurmanima je nije lako smanjiti na preporučenu mjeru (na male porcije).
No želite li ove godine svoju prehranu učiniti zdravijom, započnite kuhanjem jednog obroka svaki tjedan na bazi graha, cjelovitih žitarica i povrća, koristeći začinsko bilje i začine. Prehranu obogatite starim sortama žitarica. Žitarice koje su se kroz stoljeća malo mijenjale, poznate kao 'stare žitarice', ključna su značajka mediteranske prehrane. Proso, leća, quinoa, amarant neki su primjeri drevnih žitarica. Kad jedete meso, jedite male količine, a meso je najbolje upotrijebiti za aromatiziranje jela na bazi povrća. I ponovno razmislite o desertu – mediteranske prehrana obično obrok završava sezonskim voćem, piše tportal.
Brojne studije su pokazale kako mediteranska prehrana u preporučenim količinama može smanjiti rizik od dijabetesa, visokog kolesterola, demencije, gubitka pamćenja, depresije i raka dojke. Dijeta, koja je više stil prehrane nego ograničena prehrana, također je povezana s jačim kostima, zdravijim srcem i duljim životom. Ovaj način prehrane uključuje jednostavno kuhanje na biljnoj bazi, pri čemu je većina svakog obroka usmjerena na voće i povrće, cjelovite žitarice, grah i sjemenke, s nekoliko orašastih plodova i velikim naglaskom na ekstra djevičansko maslinovo ulje. Masti osim maslinovog ulja, poput maslaca, konzumiraju se rijetko, ako se uopće konzumiraju, a šećer i rafinirana hrana rezervirani su za posebne prilike. Crveno meso se koristi rijetko, obično samo za aromatiziranje jela. Potiče se konzumacija ribe koja je omega 3 masti, dok se jaja, mliječni proizvodi i perad jedu u mnogo manjim obrocima nego u tradicionalnoj zapadnjačkoj prehrani. Društvene interakcije tijekom obroka i tjelovježba temeljni su stil mediteranskog stila prehrane. Promjene u načinu života koje su dio ovog režima uključuju sporo jedenje s prijateljima i obitelji, druženje uz obroke, svjesno jedenje omiljene hrane, kao i svjesno kretanje i tjelovježbu.