U Rudinama otvorena Zavičajna kuća Gornjih Poljica
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 24 Travanj 2023
Zavičajna kuća Gornjih Poljica otvorena je u Gornjem Docu, na blagdan Svetoga Jure, 23. travnja 2023. u prostoru stare škole u Rudinama. Kako sačuvati kulturna dobra u izvornom i neoskrvnjenom obliku koja svjedoče o životu na ovim prostorima pokazao nam je ne samo inicijator ovog projekta, neumorni poljički neimar Tiho Lučić nego i svi ljudi koji su brižno uspjeli sačuvati dugi niz godina veliki broj izloženih predmeta u Zavičnoj kući Gornjih Poljica. Kako sačuvati nematrijalnu baštinu pokazala nam je gospođa Marija Prelas, izvorna pjevačica ojkavice. Otkrivanje poljičkog refeljnog zapisa u kamenu, izložba slika Poljičke likovne udruge "Krug", klapske pjesme kostanjske klape "Pasika", stotine ljudi na otvaranju i brguji, mnogi u poljičkim nošnjama, lule dida Preca i babine gumenjače u postavi Gornjopoljičkog muzeja .. samo su dio ozračja jučerašnjeg lipog dana u Gornjem Docu, prostoru predivnom kao u raju..
Pučkom feštom svečano otvorena 'Zavičajna kuća Gorjih Poljica'
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 24 Travanj 2023
O povijesti čuvene Poljičke kneževine na ovim stranicama je već poprilično toga rečeno. Ponovimo najvažnije. Važno je istaknuti da je Poljički statut bio je kodeks poljičkog običajnog prava. Naziv 'Poljica' potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine Mosor. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na Jurjevdan, na blagdan svetog Jure, nebeskog zaštitnika Poljica, na 23. travnja birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu, u Gatima, silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Bilo je slično i ove godine na Poljičkom saboru koji je u četvrtak, 20.04. održan u nekadašnjem Glagoljaškom sjemeništu na Priku.
No vratimo se mi Jurjevdanu i kako je on obilježen u Rudinama, u Gornjim Poljicima. A tamo je brgujom, velikom Pučkom feštom svečano otvorena 'Zavičajna kuća Gornjih Poljica', poklon neumornog Poljičkog neimara Tihomira Lučića svom rodnom kraju. I ne samo to, u prizemlju Zavičajne kuće otvorena je i izložba "Poljica. Narodni život i običaji" Poljičke likovne udruge "KRUG" iz Dugog Rata, a prije nje svečano je otkriven i poljički refeljni zapis u kamenu "Spomenik starim pradjedovima Poljičanima", rad poljičkog ratnika, pjesnika i samoukog kipara Ivana Pavića - Mrguda...
No vratimo se mi Jurjevdanu i kako je on obilježen u Rudinama, u Gornjim Poljicima. A tamo je brgujom, velikom Pučkom feštom svečano otvorena 'Zavičajna kuća Gornjih Poljica', poklon neumornog Poljičkog neimara Tihomira Lučića svom rodnom kraju. I ne samo to, u prizemlju Zavičajne kuće otvorena je i izložba "Poljica. Narodni život i običaji" Poljičke likovne udruge "KRUG" iz Dugog Rata, a prije nje svečano je otkriven i poljički refeljni zapis u kamenu "Spomenik starim pradjedovima Poljičanima", rad poljičkog ratnika, pjesnika i samoukog kipara Ivana Pavića - Mrguda...
Na svetog Juru u Gornjem Docu se otvara Zavičajna kuća Gornjih Poljica
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 13 Travanj 2023
Tiho Lučić obećao, Tiho uz malu pomoć velikih ljudi tiho i ostvario! Valja nam na svetog Juru doći doma, na svečano otvaranje Zavičajne kuće Gornjih Poljica, poljički muzej na katu stare škole u Rudinama i razgledati sačuvane i prikupljene djeliće naše prošlosti, tradicije, načina življenja, kulture u ovom gornjopoljičkom kraju u kojem se oduvijek teško živilo, a koje je uz obilje kamena i snova obilovalo još samo mukom i ljudima, kako bi pjesnik rekao,... dritima ka' kolone... Poljičanima!
Rođak, svaka čast!
Rođak, svaka čast!
Poljički sabor
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 13 Travanj 2023
Ovogodišnji Poljički sabor održat će se u četvrtak, 20.04.2023. u 20 sati u Glagoljaškom sjemeništu na Priku. Sabor organizira Društvo Poljičana “Sveti Jure" Priko, a u programu nastupaju KUD "Dalmacija" Dugi Rat i klapa "Pasika" iz Kostanja.
U četvrtak će se na Poljičkom saboru birati poljički Veliki knez, favorit se dobro zna, te dva mala kneza po starome propisu i Statutu, bacanjem kamenčića koje će katunski poklisari ubacivati u kumparan pred svakim od kandidata. Kao i nekad u Poljičkoj knežiji. Birat će se i ostatak Poljičkog stola; novi časni sud, nadzorni odbor i predstavnici katuna. Ovaj zanimljiv izbor biti će održan na Priku, užežin blagdana Svetog Jure, u nakadašnjem domu poljičkih popova glagoljaša, umjesto prema drevnoj tradiciji, pod Gracom, nakon jutarnje mise o Svetome Juri, na svet nedilju, pred sabranim pukom Poljica, u svečanim nošnjama i veselju. No ne brinite, biti će fešte i u svetu nedilju, 23. travnja, na blagdan Svetog Jure, zaštitnika Poljica i njenog puka, na Gracu oko crkvice posvećene našem svecu.
I dok našem današnjem puku Šeks kroji zakone i transformira načine kako zaobići pravicu, stara priča o Poljičkom Statutu, o ustavu i zakonu koji nije bio mrtvo slovo na papiru, poučna je priča koju valja pričati novoj djeci, gostima, turistima, da su naši preci u ondašnjim društvenim okolnostima imali i pravo i pravdu do koje se držalo, i koju se provodilo. Poljički je statut pravedno i pošteno, čak daleko ispred svjetskih standarda onog vremena, uređivao odnose među ljudima i usmjeravao sav poljički puk prema općem dobru.
Poljička nam povijest pruža tolike primjere hrabrosti i požrtvovnosti. Ona nam pokazuje i svjedoči da postoje vrijednosti kojih se ne smijemo odreći. Poljica su itekako dala svoj doprinos hrvatskoj povijesti, kulturi i jeziku, i važan su dio cjelokupne baštine Hrvatskoga naroda. Proslavimo to i u četvrtak navečer na Priku i u nedjelju pod Gracom..
U četvrtak će se na Poljičkom saboru birati poljički Veliki knez, favorit se dobro zna, te dva mala kneza po starome propisu i Statutu, bacanjem kamenčića koje će katunski poklisari ubacivati u kumparan pred svakim od kandidata. Kao i nekad u Poljičkoj knežiji. Birat će se i ostatak Poljičkog stola; novi časni sud, nadzorni odbor i predstavnici katuna. Ovaj zanimljiv izbor biti će održan na Priku, užežin blagdana Svetog Jure, u nakadašnjem domu poljičkih popova glagoljaša, umjesto prema drevnoj tradiciji, pod Gracom, nakon jutarnje mise o Svetome Juri, na svet nedilju, pred sabranim pukom Poljica, u svečanim nošnjama i veselju. No ne brinite, biti će fešte i u svetu nedilju, 23. travnja, na blagdan Svetog Jure, zaštitnika Poljica i njenog puka, na Gracu oko crkvice posvećene našem svecu.
I dok našem današnjem puku Šeks kroji zakone i transformira načine kako zaobići pravicu, stara priča o Poljičkom Statutu, o ustavu i zakonu koji nije bio mrtvo slovo na papiru, poučna je priča koju valja pričati novoj djeci, gostima, turistima, da su naši preci u ondašnjim društvenim okolnostima imali i pravo i pravdu do koje se držalo, i koju se provodilo. Poljički je statut pravedno i pošteno, čak daleko ispred svjetskih standarda onog vremena, uređivao odnose među ljudima i usmjeravao sav poljički puk prema općem dobru.
Poljička nam povijest pruža tolike primjere hrabrosti i požrtvovnosti. Ona nam pokazuje i svjedoči da postoje vrijednosti kojih se ne smijemo odreći. Poljica su itekako dala svoj doprinos hrvatskoj povijesti, kulturi i jeziku, i važan su dio cjelokupne baštine Hrvatskoga naroda. Proslavimo to i u četvrtak navečer na Priku i u nedjelju pod Gracom..
Dalmacija storytelling destinacija
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 19 Veljaca 2023
Što, osim Dalmacije i njene fascinantne prošlosti, povezuje priče o Mili Gojsalić, Petru Hektoroviću, Dobrili Vitturi, Marku Maruliću, Ivanu Meštroviću, Malduku Kačiću, Roku i mnogim drugim zanimljivim likovima i osebujnim karakterima?
Jedan od točnih odgovora su kostimirani interpretatori naše kulturne baštine, marljivi i poduzetni predstavnici institucija iz kulturnog i turističkog sektora, koji su se već par godina okupili i vrijedno rade u promociji naše kulturno povijesne baštine u turizmu, u sklopu projekta "Dalmacija storytelling destinacija", a kojima su u petak, 17.02.2023. u Hrvatskom domu u Splitu uručene plakete za izvrsnost u interpretiranju naše baštine. Pametno su isprepleli mrežu znanja, vještina i emocija kao jedinstveni primjer kako se zajedno uvijek može naprijed, i dalje i bolje i više.
Radi se o projektu Splitsko-dalmatinske županije čiji je glavni cilj podizanje kvalitete kulturno-turističke ponude putem korištenja storytelling metode pri prezentaciji i interpretaciji baštine. Osim toga, cilj projekta Dalmacija storytelling destinacija je poticanje i doprinos cjelogodišnjem, “365” turizmu.
Ukupno 40 interpretatora baštine, a među njima i naše Nikolina Radmilo Pivčević i Senka Vlahović, provelo je 6 mjeseci kreirajući svoje kreativne ture, stvaajući 40 kreativnih tematskih doživljaja, jedinstveni projekt u Hrvatskoj. Oni su prošli edukacije i obuke te proces kreiranja, javnim demonstriranjem su potvrdili oznaku kvalitete, koja im je u petak i dodijeljena.
- Plaketa izvrsnosti koju sam primila na svečanoj akademiji u Hrvatskom domu, odavno je upisana u moje srce, poljičko srce koje voli svaku vrlet, draču, kamen sivi... ponosna što sam ambasador kulturne baštine, ambasador moje Poljičke Republike, što je CoolTour svojim radom dosegnuo ciljeve o 365 turizmu - rekla je Nikolina Radmilo Pivčević iz Gata koja je "oživila" priču o poljičkoj heroini Mili Gojsalić.
- Lijepo je primiti priznanje za svoj rad, osobito kad mu daješ cijelu sebe. Posebno je lijepo biti dio tima ljudi koji gledaju u istom pravcu. Hvala Renata Tešija što si nas sve okupila u ovom projektu. Hvala svim predivnim kolegicama i kolegama koje sam upoznala zahvaljujući njemu. Hvala Turističkoj zajednici Grada Omiša koja je projekt podržala kroz priče o Mili Gojsalić u interpretaciji Nikoline Radmilo Pivčević i mojoj o omiškoj kneginji Kačić - kazala je omišanka Senka Vlahović.
Jedan od točnih odgovora su kostimirani interpretatori naše kulturne baštine, marljivi i poduzetni predstavnici institucija iz kulturnog i turističkog sektora, koji su se već par godina okupili i vrijedno rade u promociji naše kulturno povijesne baštine u turizmu, u sklopu projekta "Dalmacija storytelling destinacija", a kojima su u petak, 17.02.2023. u Hrvatskom domu u Splitu uručene plakete za izvrsnost u interpretiranju naše baštine. Pametno su isprepleli mrežu znanja, vještina i emocija kao jedinstveni primjer kako se zajedno uvijek može naprijed, i dalje i bolje i više.
Radi se o projektu Splitsko-dalmatinske županije čiji je glavni cilj podizanje kvalitete kulturno-turističke ponude putem korištenja storytelling metode pri prezentaciji i interpretaciji baštine. Osim toga, cilj projekta Dalmacija storytelling destinacija je poticanje i doprinos cjelogodišnjem, “365” turizmu.
Ukupno 40 interpretatora baštine, a među njima i naše Nikolina Radmilo Pivčević i Senka Vlahović, provelo je 6 mjeseci kreirajući svoje kreativne ture, stvaajući 40 kreativnih tematskih doživljaja, jedinstveni projekt u Hrvatskoj. Oni su prošli edukacije i obuke te proces kreiranja, javnim demonstriranjem su potvrdili oznaku kvalitete, koja im je u petak i dodijeljena.
- Plaketa izvrsnosti koju sam primila na svečanoj akademiji u Hrvatskom domu, odavno je upisana u moje srce, poljičko srce koje voli svaku vrlet, draču, kamen sivi... ponosna što sam ambasador kulturne baštine, ambasador moje Poljičke Republike, što je CoolTour svojim radom dosegnuo ciljeve o 365 turizmu - rekla je Nikolina Radmilo Pivčević iz Gata koja je "oživila" priču o poljičkoj heroini Mili Gojsalić.
- Lijepo je primiti priznanje za svoj rad, osobito kad mu daješ cijelu sebe. Posebno je lijepo biti dio tima ljudi koji gledaju u istom pravcu. Hvala Renata Tešija što si nas sve okupila u ovom projektu. Hvala svim predivnim kolegicama i kolegama koje sam upoznala zahvaljujući njemu. Hvala Turističkoj zajednici Grada Omiša koja je projekt podržala kroz priče o Mili Gojsalić u interpretaciji Nikoline Radmilo Pivčević i mojoj o omiškoj kneginji Kačić - kazala je omišanka Senka Vlahović.
Proslava Dana općine: Koncert KUD Dalmacija Dugi Rat
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 17 Ozujak 2023
U nedjelju, 19.ožujka vatromet ispred kino dvorane i novog Vatrogasnog doma koji se dovršava u 18:45 sati osvjetliti će nebo iznad Dugog Rata, nakon kojeg će u 19 sati uslijediti folklorni koncert KUD-a Dalmacija u kino dvorani.
Vidimo se..
Vidimo se..
Božićni koncert u utorak u Gatima
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 27 Prosinac 2022
KUU Mosor iz Gata poziva na Božićni koncert u organizaciji KUU Mosor, a koji će se održati u utorak, 27.12.2022., s početkom u 18:30 h. Koncert će se održati u gatskom domu kulture, a nastupaju sve sekcije KUU Mosor i gosti iz KUD Putalj. Ulaz je besplatan, ni izlaz se ne naplaćuje, a biti će i poljičkih delicija.
Kako su u Dalmaciji Božić svetkovali naši stari
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 18 Prosinac 2021
Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun. Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg.
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime...
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime...
Na dobro van došla Badnja večer i porođenje Gospodinovo
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 25 Prosinac 2021
Upravo bi tako naši pređi, Poljičani poštovani, jedni drugima čestitali Badnju večer i Božić, a kako su se pripremali za ovaj najveći i najveseliji blagdan u godini, kako su se družili i proslavljali, pročitajte u nastavku iz pera našeg velikog poljičkog etnografa, prosvjetitelja, dobrotvora, političara i svećenika Frane Ivaniševića rođenoga u Jesenicama 1. siječnja 1863. koji je život i običaje Poljičana zabilježio u svojoj nenadmašnoj etnomonografiji "Poljica – narodni život i običaji" iz koje u nastavku članka prenosimo prigodni ulomak Svetkovine čitavoga kraja (str. 360-367.)..
Četvrta adventska svijeća
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 23 Prosinac 2022
Na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu gori i četvrta svijeća na adventskom vijencu kojeg su napravili naši umjetnici iz PLU Krug Dugi Rat, a dodatno ukrasila naša djeca iz dugoratskog vrtića sa svojim odgjiteljicama. Paljenjem četvrte adventske svijeće, anđeoske svijeće, svijeće radosti, na trgu ispred župne crkve Svetog Josipa, tjedan dana prije Božića, zaokružena je još jedna mala adventska tradicija u našem malom mjestu. Lijepo je opet vidjeti i božićne jaslice naše župe pred crkvom Svetog Josipa, umjetnički je to rad mlade kiparske "zvijezde repatice" Srećka Mimice, nastale prije dvije, tri godine na nagovor našeg župnog vijeća i dugoratskih prijatelja kulture. Svijetlo koje se rodilo u betlehemskoj štalici i koje je došlo, kako kaže sv. Ivan, da prosvijetli svakog čovjeka, u svoje će domove ponijeti vjernici. Dugoraćani radosno iščekuju i ovaj Božić. Božićno drvce je već okićeno, toplim stanom ili kućom već miriši potopljeni bakalar, spremaju se blagdanski kolači, a i komini su skoro pripravni da se zapale badnjaci.. Božić dolazi.