Običaji svitnjaka u Poljicima

Pripreme vezane za blagdan rođenja Sv. Ivana Krstitelja (slavi se 24. lipnja) koji je u narodu također poznat kao Sv. Ivan Svitnjak započinju i do tjedan dana prije samog blagdana. Te pripreme su nekada bile izražajnije i prepune motiva staroslavenske mitologije koji su ujedno bili vezani uz zimski i ljetni suncostaj te proljetnu i jesensku ravnodnevicu kao i za žetvene običaje te početak ljeta, a 24. lipnja je ujedno i (gotovo) najduži dan u godini. Kako su se za blagdan rođenja Sv. Ivana Krstitelja pripremali žitelji Gornjih Poljica, prenosimo s strabica portala Dalmacija Danas u članku Gorana Mikasa, autora, ethno-glazbenika, istraživača gornjopoljičke tradicije, koji je rad pretvorio u predavanje uz potporu udruge Val Kulture i Lidije Bajuk..
 
U vremenu modernizacije u urbanog načina života često zaboravimo tko smo i odakle potječemo, no postoje pojedinci i udruge koje ne dopuštaju da neka davna vremena padnu u zaborav. Scene gornjopoljičkih nošnji, stari zanati i ljudi koji još brane svoju tradiciju, epilog su nastavka projekta očuvanja poljičkog identiteta Poljičana u suradnji s zagrebačkom udrugom Val Kulture, o čemu smo već pisali na ovim stranicama, a projektu se priključila i udruga "Tvornica" iz Dugog Rata.
Duh nekog minulog vremena na kratko je oživio u malenom gornjopoljičkom zaseoku Vela Njiva (Srijane) u projektu fotografiranja već pomalo zaboravljenih radnji sa starinskim artefaktima u živopisnim svečanim gornjopoljičkim nošnjama. Za ostvarenje i realizaciju ovog dijela projekta zaslužni su Ivan Batarelo iz Vele Njive i njegova djevojka Katija Sičić, a sve je to fotografijom je ovjekovječio fotograf Tino Goleš...
 

Poštanska marka u čast sv.Jeronimu

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku "1600. obljetnica smrti svetog Jeronima", prevoditelja Biblije, dalmatinskog zaštitnika i crkvenog naučitelja, što je najviši mogući status u Katoličkoj Crkvi. Bez njegova prijevoda Biblije na latinski, koji je Sveto pismo učinio široko dostupnim, teško bi bilo zamisliti povijest europske kulture i civilizacije. Kao jedan od najobrazovanijih i najslavnijih ljudi svoga vremena bio je prkosne naravi i nemirna života. Pripisuje mu se glasovita rečenica: "Parce mihi, Domine, quia dalmata sum" ("Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac"). Još za života postao je mit i legenda.
Motiv prikazan na poštanskoj marki je sveti Jeronim sa slike autora Jacopa Tintoretta iz 16. stoljeća, koja se nalazi na oltarnoj pali u župnoj crkvi svetog Marka Evanđelista u Korčuli. Autorica marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a autor fotografije Goran Tomljenović. Nominalna vrijednost marke je 10 kuna, naklada marke 100.000 primjeraka, a otisnuta je u arku od 12 maraka, piše Slobodna Dalmacija.
 

Ljepota svečanih gornjopoljičkih nošnji

Poljičani iz Vele Njive i udruga Val kulture pokušavaju u ovom nevremenu, kada često zaboravimo tko smo, što smo i odakle potječemo, oživjeti duh vremena drevnih Poljica. Najnovija akcija u tom smjeru projekt je fotografiranja pomalo zaboravljenih poljičkih radnji sa starinskim artefaktima i Poljičanki i Poljičana u živopisnim svečanim gornjopoljičkim nošnjama.
– Projekt je zapravo nastojanje udruge Val Kulture da se sačuva od zaborava način života u Gornjim Poljicima i navodno smo prvi koji su radili nešto ovakvo na tom području pa se iskreno nadam kako će se u bud9uće probuditi veći interes za očuvanje bogate Poljičke tradicije. U planu nam je također raditi i izložbu na ovu temu a nastojimo i pokrenuti inicijativu za otvaranje muzeja na području Gornjih Poljica koji bi itekako bio zanimljiv – rekao je predsjednik udruge Val Kulture Ivor Zidarić.
Za ostvarenje i realizaciju ovog projekta najzaslužnije su dvije sestre koje potječu iz Vele Njive (Srijane), Ivona i Karla Pavić. One su za ovu prigodu odjenule gornjopoljičke ženske nošnje te prikazale kako se nekada odijevala "jenga" te nosila voda u vučji i još niz drugih radnji. Spomenimo i vještog fotografa Tina Goleša uz modele zaslužnog za ove lijepe fotografije.
– Bila nam je prava čast i ponos što smo upravo mi mogle odijenuti ove tradicionalne nošnje i tako prezentirati kraj iz kojeg dolazimo – kazale su mlade Poljičanke iz Vele Njive. Njima se pridružio i Goran Mikas, dugoračanima dobro poznati glazbenik na tradicijskim glazbalima i promotor Poljičke historiografije, također iz Vele Njive, koji je odjenuo mušku svečanu svatovsku nošnju, a koji s bendom Plet uskoro priprema i prvi nosač zvuka s gornjopoljičkim tradicijskim napjevima...
 

Za Križen

U Velikom smo tjednu koji prethodi Uskrsu, kada posebno obilježavamo Sveto trodnevlje: Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Po Dalmaciji su uobičajene brojne procesije što svečano obilježavaju događaje koji se svetkuju. Jedna se ipak ističe – hvarska procesija "Za križen". Tradicija procesije Za Križen održava se na otoku oko 500 godina, a prvi pisani dokument koji spominje procesiju datira još iz 1658. Hvarska procesija uvrštena na reprezentativnu UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. U organizaciji procesije ne sudjeluje službena crkva, nego sami mještani-vjernici. Nekada su ih organizirale bratovštine iz čijih redova bi se birale i križonoše.
Ove godine zbog pandemije koronavirusa u cijelom svijetu odgođeni su mnogi vjernički obredi Velikog trodnevlja, pa i same proslave Uskrsa. Ipak, jedna procesija će se održati. Upravo ova na Hvaru, koja već pet stoljeća prkosi svim pošastima, ratovima i nedaćama, a odoljela je i strogoći Stožera.. U procesiji koja obično okuplja tisuće vjernika na svom 25 kilometara dugom putu, ove će godine hodati tek nekoliko ljudi iz svakoga mjesta, predvođenih križonošom, pišu iz Etnografskog muzeja u Splitu...
 

Predavanje: Gomile i narodna vjerovanja u Poljičana

 

Mila Gojsalić, heroina Poljičke knežije

Prema legendi, u vrijeme turskih bitaka s Poljičanima, Mila Gojsalić, mlada djevojka iz drevne Poljičke knežije koju je oteo turski zapovjednik Ahmed-paša, zapalila je spremište baruta turske vojske i tako žrtvovala svoj život za slobodu svoga ponosnog kraja. U spomen na taj događaj, poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović izradio je njen kip koji se nalazi ispod brda Gradac, a iznad kanjona rijeke Cetine. Jeste li znali da je Poljička kneževina, uz Dubrovačku republiku, bila jedina povijesna hrvatska republika na tlu Dalmacije, a po svojem unutarnjem društvenom uređenju bila je jedinstvena i u svjetskim razmjerima?

Pa opet u Lijepoj našoj, što zbog aljkavosti i nesloge današnjih Poljičana, a što zbog šutnje i nemara današnjih "kulturnjaka", čuvara tradicije, nikako da se Poljica profiliraju barem kao hrvatska kulturno-povijesna regija.
Ali dobro, glavno da imamo, ta zna se, čak 23 županije za "transfere" poreznog plijena. Jer što će nama moderne europske regije kad ne poštujemo ni one naše stare?
 

Božićni koncert KUU Mosor Gata

KUU "Mosor" Gata i ove godine organizira cjelovečernji Božićni koncert. Koncert će se održati u petak, 27. prosinca 2019. s početkom u 18.30 sati u mjesnom u mjesnom domu kulture u Gatima. Nastupaju sve tri sekcije Gatskih folkloraša, mala, srednja i najstarija. Osim članova KUU "Mosor” nastupiti će i gosti, ženska klapa Konistra. Program koncerta je u nastavku članka. Nakon folklornog dijela večeri svi su pozvani na prigodni domjenak u prostoriji na katu doma kulture. Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje..
 

Tragom staroslavenskih bogova sa Goranom Mikasom

Udruga Tvornica iz Dugog Rata u suradnji sa zagrebačkom udrugom Val Kulture organizirala je nedavno zanimljivo predavanje Gorana Mikasa na temu Staroslavenske mitologije. Riječ je o predavanju koje se bavi tragovima postojanja mitologije u Gornjim Poljicima kroz nazive toponima, običaje, legende i mitove, tekstove tradicijskih pjesama itd. Slobodna Dalmacija donijela je reportažu o Mikasu, Poljičkim legendama i njegovim istraživanjima po Poljicima...
 

Pridruži se KUD-u Dalmacija Dugi Rat

Svirate ili želite naučiti svirati mandolinu, gitaru, kontrabas,..?
Lijepo pjevate, ali samo ispod tuša i teško da će te jednom zapjevati na omiškoj pjaceti, a voljeli bi ste...?
Nemate dvije lijeve, imate ritma, volite plesati, čak i u društvu, a ni folklor vam nije mrzak.. 
Pokušajte, dođite, prijavite se u folklorni ansambl KUD "Dalmacija" Dugi Rat, upišite se u Školu mandoline i gitare... i proputuj Lijepu našu, Europu i svijet!
Prva stanica - Makedonija. Ali za to trebate već biti upisani...  :-)