DUGI RAT

Među 12 članova povjerenstva sastavljenog od europskih stručnjaka koji će ocijeniti prijave hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uz još jedan grad u Irskoj gdje također traje postupak odabira, nalazi se i jedna dugoraćanima poznata osoba, naša mlada sumještanka Ivana Katurić. Povjesničarka umjetnosti iz Dugog Rata, uz povijest umjetnosti stekla je i magisterij iz upravljanja gradom u Milanu gdje uskoro treba i doktorirati iz područja urbane sociologije i ekonomije ključna je ekspertica na projektu BUILD SEE, koji je financiran u sklopu europskog programa South East koji želi omogućiti javnoj upravi, poduzećima i građanima pristup praktičnim alatima, preporukama i akcijskim planovima, kojima bi se smanjio utjecaj na okoliš, ponuditi prihvatljive metode gradnje, ali i javne politike bazirane na istim načelima. Direktorica je privatne tvrtke Urbanex koja se bavi konzaltingom u području urbanizma, kulture i europskih fondova, piše Slobodna Dalmacija.

Na Umjetničkoj akademiji u Splitu ovog se tjedna održava radionica spekulativnog dizajna “Interakcije 2015.”, na kojoj uz domaćine sudjeluju i studenti iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Poljske, Pred sudionicima je bila odvažna zadaća kreiranja paralelne urbane tehnološke stvarnosti. Fokus radionice je na utjecaju razvoja novih tehnologija na društvo. Podijeljeni u timove, studenti različitih studija propituju tradicionalne definicije dizajna i njegovu ulogu u današnjem društvu. Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na široj društvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija.

Gorana Banić , mlada arhitektica s Orija danas živi i radi u Londonu kao “senior urban designer” u jednoj od najpoznatijih tvrtki te vrste na svijetu. AECOM, naime, dizajnira i gradi svuda - od Londona do Dohe, od Sjedinjenih Država do Saudijske Arabije. Naša Orijanka diplomu arhitektice stekla je u Zagrebu, a poslije se usavršavala na Harvardu u Bostonu, i osobno sudjeluje u brojnim projektima AECOM-a, prekrasnu šljunčanu plažu na Oriju i splitski ured gdje je radila u timu arhitekta Emila Šverka zamijenila je londonskim prije nekoliko godina. Slobodna Dalmacija ima priču o našoj Orijanki ...

Sandra Uskoković, povjesničarka umjetnosti, docentica na Sveučilištu u Dubrovniku i autorica knjige "Moderna arhitektura kao kulturna baština Dubrovnika", za portal H-Alter govori o problematici moderne i suvremene, ostvarene i planirane, izgradnje u Dubrovniku. Uskoković objašnjava dubrovački "fenomen": Kulturni turizam danas je jedna od najjačih industrija, koja izobličuje i simulira realnost, stvarajući "hiper-realnost" i super-autentičnost, pri čemu se baština trivijalizira uz opasnost diznifikacije. Pročitajte ...

Inicijativa uglednog arhitekta Mladena Škreblina: U kontekstu u kojem su vladajući godinama pridonosili povređivanju prostora, potrebno je pokrenuti osnivanje Mreže urbanističkih, graditeljskih i zaštitarskih ambulanti - predstavništava, savjetovališta ministarstava - organiziranih u lokalnim zajednicama poput "Primarne zdravstvene zaštite"! Najava i organiziranje te mreže predstavljala bi - napokon -  pruženu ruku građanima, onaj toliko potrebni "servis" koji predstavlja i glavni smisao i zadatak svake dobre vladavine, uprave i samouprave. Nužno je temeljito redefiniranje uloge građana u cjelokupnom procesu planiranja i zaštite okoline ...

"U Hrvatskoj bi moglo skladno živjeti 24 milijuna ljudi, a da ne budemo prenapučeni", kaže arhitekt Vedran Mimica, direktor Berlage Institutea u Rotterdamu, jednog od najboljih svjetskih postdiplomskih učilišta arhitekture u razgovoru za Jutarnji List. "Glavni turistički slogan Mediteran kakav je nekada bio smatram potpuno pogrešnom porukom. To, naime, znači da mi imamo vrijednost zato što se nismo razvili?! Kakvu poruku šaljemo Europi? To je sasvim pogrešno. Naš bi slogan morao biti: 'Mediteran kakav treba biti'" ...

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) u Splitu će 7. i 8. listopada u prostorima Doma mladeži organizirati konferenciju "Prostori nedovršenih modernizacija: akcije i reakcije", četvrtu iz serije u sklopu dvogodišnjeg međunarodno istraživačkog projekta "Nedovršene modernizacije - između utopije i pragmatizma: Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama". Uža tema konferencije je vrlo aktualna - planiranje i izgradnja na Jadranskoj obali za vrijeme socijalizma i danas, pa će biti održani javni intervjui s arhitektima Vladimirem Mušićem i Dinkom Kovačićem koji će pričati o radu na projektu Splita 3, te s Matijom Salajem i Silvijem Novakom (Studio 3LHD) koji će usporediti iskustva gradnje hotela u socijalizmu s onima danas ...

Jeli to normalno i izgleda li da zaista sve mora biti konkurentno na tržištu? Apsurdno nametanje liberalnog kapitalizma u državi koja za to nije bila (ili nije još uvijek) spremna znači pogodovanje pojedincima koji vladaju tržištem kapitala. Ili prosječnim rječnikom rečeno: punjene privatnih džepova. Prosječnom građaninu države sve se više nameće po "normalno" da sve moram imati svoju cijenu, u toj mjeri da više ne prepoznajemo što jest, a što nije na prodaju, što je javno dobro, a što privatno. Grad Split posljednjih godina zoran je primjer toga ...

Paket građevinskih zakona su nova privatizacijska pljačka i omalovažavanje građana, poručuje udruge Eko Kvarner. Sadržaj Prijedloga zakona je neprihvatljiv jer omogućuje legalizaciju gotovo svih nezakonitih zgrada bez nijansiranja različitih oblika bespravne gradnje, devastaciju Zaštićenog obalnog pojasa te ekstraprofit krupnim bespravnim graditeljima. Pod krinkom medijske "galame" o potrebi lelagalizacije bespravnih objekata, pokušava se progurati Članak 18. kojim bi se omogućilo etažiranje objekata u turističkim zonama, a time prenamjena i prodaja. To bi dovelo do apartmanizacije, odnosno rasprodaje obale i uništavanja turizma. Dopis udruge Eko Kvarner prenosimo u cijelosti ...