Sveučilišni računski centar (Srce) obilježio je nedavno završetak svojeg strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), te je predstavio i do sada najsnažnije hrvatsko superračunalo - Supeka, po velikanu hrvatske znanosti. Novo superračunalo pruža znanstvenicima vrhunsku računalnu okolinu i osigurava izvođenje istraživanja koja su neizvediva na standardnoj računalnoj opremi.
Novu nacionalnu infrastrukturu Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak izgradilo je Srce u suradnji s partnerima sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, Hrvatskom istraživačkom i akademskom mrežom – CARNET te Institutom Ruđer Bošković.
Uz novo superračunalo Supek, predstavljen je resurs za napredno računanje u oblaku Vrančić, resurs za virtualne podatkovne centre Štampar, te digitalne usluge koje predstavljaju značajni resursni skok u odnosu na postojeće usluge Srca: Napredno računanje i Virtualni podatkovni centri, piše BUG magazin.
 
Programeri i svi koje zanima vrli ICT svijet, svratite u srijedu, 22. veljače 2022. u 18:30 h u prostor PICS-a na splitskom FESB-u, Ulica Ruđera Boškovića 32, i poslušajte predavanje Darka Kantića, iskusnog razvijatelja softvera iz Maurer Electronics Split (dijela njemačke grupacije Bundesdruckerei) na temu "Uvod u Domain Driven Design". Predavanje je dio ciklusa Coders' Kitchen meetupa, zanimljivih razgovora i korisnih praktikuma o raznim tehnološkim temama, sponzoriranima od strane IT tvrtke Maurer Electronics Split.
Tema predavanja NIJE vizualni dizajn niti razvoj GUI interfejsa! Domain Driven Design (DDD) je način organiziranja odnosno dizajniranja računalnog koda. Darko će nas uvesti u tehnike i prakse kako zahtjeve kupca uz pomoć DDD principa i patterna uobličiti u elegantne softverske apstrakcije koje nazivamo domenskim modelima, a koji sadrže dobro struktuiranu poslovnu logiku, koju u idućim koracima razvoja potpunog softverskog rješenja programeri lakše implementiraju.
Dakle, uz pomoć DDD možemo značajno poboljšati proces definiranja i razvoja softverskog rješenja. DDD čvršće spaja kupca (eksperte u svojoj domeni) i razvijatelje softverskog rješenja (programere) koji rade kao jedan zajednički tim u definiranju domenskog modela, koji naposljetku bude prikazan kao skup dijagrama. Potrebe i zahtjevi kupca tako su sadržani u dobro definiranom i usaglašenom domenskom modelu koji programeri onda mogu lakše i brže implementirati u kvalitetna, pouzdana i proširiva softverska rješenja koja zadovoljavaju potrebe kupca, koji je uključen od početka u cijeli proces.
Sponzor događanja, Maurer Electronics Split, i ovaj će put osigurati pizzu i piće kako bismo nakon predavanja i Q&A sesije mogli nastaviti ugodno druženje u prostorima PICS-a na FESB-u. Ako ste zainteresirani za mogućnosti zapošljavanja koje nudi Maurer, možete razgovarati s organizatorima nakon predavanja.
 
Svečana dodjela Nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu za 2022. koja se dodjeljuje nagrada se najproduktivnijim znanstvenicima čiji je rad značajno pridonio prepoznatljivosti našeg Sveučilišta u znanstvenoj izvrsnosti, održana je u ponedjeljak, 30. siječnja u vijećnici Senata "Don Frane Bulić“. Ukupno je nagrađeno 20 znanstvenika koji su odabrani na način da je sukladno znanstvenoj produktivnosti u 2021. godini trenutno zaposlenih znanstvenika na Sveučilištu u Splitu, Sveučilišna knjižnica napravila rang liste sa znanstvenim radovima indeksiranim u WoSCC i Scopus bazama podataka prema znanstvenim područjima kao temelj za dodjelu Nagrade za znanost za 2022. godinu. Uzimani su u obzir radovi s afilijacijom Sveučilišta u Splitu. Uz broj objavljenih radova, pojedina povjerenstva primijenila su i dodatne kriterije znanstvene izvrsnosti poput kvalitete časopisa, doprinosa radu (glavni i dopisni autor). Za dodjelu nagrade u kategoriji znanstveni novaci, asistenti i poslijedoktorandi uzimani su u obzir kandidati s minimalno 3 objavljena rada u WoSCC ili Scopus bazi, a kao dodatni kriteriji kvaliteta časopisa i doprinos kandidata radu...
 
Da, tema nadolazećeg meetupa splitske grupe ML/AI (Machine learning / Artificial intelligence) je vruća priča iza OpenAI ChatGPT-a: GPT-3 ili treća generacija Generative Pre-trained Transformer'a. Saša Mladenović i Goran Zaharija, profesori s splitskog PMF-a upoznati će nas s vrućom temom ne samo u svijetu informatike, već u - svijetu! Jer o GPT-3 (i nadolazećem GPT-4) i o njegovom tvorcu, startupu OpenAI pričaju svi. Dobro, svi osim Plenkovića i Milanovića.
GPT-3 je machine learning model neronske mreže trenirane koristeći internet podatke kako bi generirala bilo koji tip teksta. Na predavanju će se govoriti o sljedećem: Što GPT-3 može? GPT-3 primjerima. Kako GPT-3 radi? Koji su benefiti GPT-3? Koji su rizici i ograničenja GPT-3? Povijest GPT-3? Budućnost GPT-3?..
Vidimo se u četvrtak u 18:30 h u prostorima PICS-u na FESB-u, standardnom okupljalištu ljubitelja ML/AI tematike u Splitu, na predavanju organiziranim u suradnji Digitalne Dalmacije i PMF Split. U ugodnoj atmosferi, poslije posla, u večernjim satima moći ćete se podružiti sa mnoštvom poznatih lica, ali i uvijek upoznati neko novo lice, a svakako čuti nešto novo iz fascinantog svijeta tehnologije.
 
Prvi kozmodorom za lansiranje satelita s tla Europske unije otvoren je u petak u svemirskom centru Esrange blizu švedskoga grada Kirune. Švedska svemirska kompanija (SSC) obavila je da je svemirski centar Esrange otvoren nakon pet godina priprema i dopunjavat će postojeći svemirski centar Europske unije u mjestu Kourou u Francuskoj Gvajani, prekomorskom teritoriju u Južnoj Americi.
U kozmodrom je uloženo 15 milijuna eura, a riječ je o proširenju postojećeg svemirskog centra Esrange na švedskom Arktiku, nekih 40 kilometara od grada Kirune. Lansiranje prvog satelita iz Esrangea očekuje se krajem 2023. višekratnim raketama, navodi SSC. Prethodno se Europska svemirska agencija (ESA) koristila ruskim kozmodromom Pleseck za lansiranje satelita u svemir, no rusi europljanima više nisu u modi...  Odande je 2018. godine ESA lansirala opservacijski satelit Sentinel-3B. Sateliti Sentinel-3 pružaju precizne optičke, radarske i altimetrijske podatke za usluge praćenja morskog okoliša i kopna. Ipak, švedska svemirska luka neće dugo biti usamljena u Europi jer se pripremaju i luke na portugalskom otočju Azorima, zatim na norveškom Arktiku, u španjolskoj pokrajini Andaluziji te u Velikoj Britaniji. Sektor lansiranja satelita u svemir proživljava pravi bum: broj operativnih satelita u 2040. godini trebao bi dosegnuti 100.000, istaknuo je SSC, a danas je operativno njih 5.000. Nakon što su mladi omišani iz Astronomskog društva Omiš 2020. godine iz svog grada na rub svemira balonom poslali malu stratosfersku sondu, i Hrvatska se već godinama sprema u svemir poslati svoj mikro satelit, no to je neka druga priča, o kojoj više u nekim idućim informativnim emisijama na ovom portalu.
 

Obljetnica smrti Nikole Tesle

Na današnji dan, 7. siječnja 1943., u newyorškom hotelu Newyorker, usamljen i osiromašen, umro je slavni hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla. „Jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli“ (prema riječima gradonačelnika New Yorka La Guardije) rođen je 10. srpnja 1856. u selu Smiljanu, nedaleko od Gospića u Hrvatskoj. Tesla je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih su mnogi znatno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta ...
 

Pozdrav našem akademiku!

Pozdrav našem akademiku! Kažimir Hraste, naš cijenjeni kipar (autor prekrasnog križa u crkvi Svetog Josipa u Dugom Ratu), grafičar, crtač, profesor, doktor znanosti, izabran je za redovitog člana Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), u razred za likovne umjetnosti.
Čestitamo!
 

Festival znanosti 2022.

Festival znanosti, najvažnija i najsveobuhvatnija manifestacija popularizacije znanosti, održat će se od 2. do 7. svibnja 2022. u 37 gradova diljem Hrvatske, ove godine ponovno uživo, a središnja je tema "Život", priopćili su organizatori Festivala. Tema "Život" nametnula se kao bitna u pandemijskim vremenima koja su potaknula brojna pitanja, među ostalima o krhkosti života, vrijednostima u životu i kako znanost utječe na život te kako ga može učiniti duljim i boljim. Uz glavnu temu posjetiteljima se nudi i niz drugih različitih tematskih perspektiva primjerenih trenutku življenja. Zadana tema, ističu organizatori, uvijek se obrađuje sa znanstvenog, edukativnog i kulturološkog stajališta, a posjetitelje očekuju brojna predavanja, projekcije, demonstracije pokusa, radionice, tribine, okrugli stolovi, predstave i drugi programi namijenjeni popularizaciji znanosti primarno kod mladih (studenata i srednjoškolaca), ali i drugih ciljnih skupina.
Sveučilište u Splitu organizira dvjestotinjak različitih aktivnosti u gradu, u Kampus​u, na Peristilu i na Mejama, ali i u Omišu​, Sinju, Trilju, Muću, Ogorju, Imotskom, Kaštelima, Mosoru te Zadru gdje će posjetitelji moći slušati predavanja, pogledati prezentacije, izložbe, pokuse te sudjelovati na radionicama, tribin​ama i okruglim stolovima.
Ulaz na Festival znanosti besplatan je za sve građane, a program namijenjen svim uzrastima. Organizatori Festivala su sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i British Councilom.
 

Odlazak legendarnog ginekologa

U četvrtak 7. travnja 2022. u 80. godini života umro je prof.dr.sc. Ivan Kuvačić Beretin, ugledni ginekolog rodom iz Gata. U vječnost je otišao jedan od najpoznatijih hrvatskih ginekologa, izuzetan stručnjak, veliki emotivac, za prijatelje Kuva, vječni romantik i u poslu i u životu. Iz rodnih poljičkih Gata životni i profesionalni put vodio ga je preko Splita do Zagreba, koji je prigrlio kao svoj grad punim srcem, kao što je i ljude prihvaćao zbog njihove "ljepše" strane za koju je vjerovao da je svatko ima. Naprosto, živio je život tako da je čaša uvijek bila barem dopola puna, a nikad poluprazna. Moguće je da je zato odabrao za životni poziv perinatalnu medicinu jer je tako cijeli život bio okružen djecom i njihovim prvim plačem, donosio je sreću u brojne obitelji..., piše Jutarnji list o našem dobrom doktoru. Počivao u miru.
 

Proradio prvi meteorološki radar u Dalmaciji

Prije nekoliko dana spojena je antena novopostavljenog meteorološkog radara na brdu Debeljak u Sukošanu kod Zadra i prvi profesionalni meteorološki radar u Dalmaciji je u probnom radu, a snimke s meteorološkog radara trebale bi biti dostupne za javnost kroz nekoliko tjedana, piše Dalmacija Danas. Radi se o povijesnom događaju za dalmatinsku meteorologiju, koji će donijeti višestruke koristi ne samo meteorologiji nego i stanovnicima Dalmacije i njihovim gostima. Inače, do kraja godine Dalmacija će dobiti i radarski centar na Pelješcu, čime će se mjerenjima pokriti i krajnji jug zemlje, te dodatno poboljšati kvaliteta radarskog mjerenja u Dalmaciji. U međuvremenu će biti instalirani radari na još dvije lokacije; u Istri i na Medvednici. Sve to zahvaljujući projektu koji je počeo u mandatu ravnateljice DHMZ-a Nataše Strelec-Mahović, a dovršava se u mandatu aktualne ravnateljice Branke Ivančan-Picek. Bravo!
 

U Splitu najveće okupljanje arheologa u svijetu

Cvit Dalmacije, Split, od 6. do 9. travnja domaćin je Roman Archaeology Conference (RAC) 2022, najveće arheološke konferencije u svijetu nakon dvije pandemijske godine. Konferencija, koja je trebala biti održana u travnju 2020., okuplja stručnjake za klasičnu i rimsko-provincijalnu arheologiju. Skup okuplja stručnjake iz područja rimske provincijalne arheologije, klasične arheologije, klasične filologije i povijesti, te numizmatičare specijalizirane za antičko razdoblje. Kao mlađi partner u sklopu RAC-a, odvija se i skup Theoretical Roman Archaeology Conference 2022 (TRAČ), inače samostalna znanstvena manifestacija koju svake godine organizira britanski Theoretical Roman Archaeology Group. Putem usporednih sekcija pokrivaju se razne teme s područja klasične i rimske provincijalne arheologije. RAC/TRAC održat će se kroz 48 sekcija koje će se usporedo odvijati na 10 lokacija u povijesnoj jezgri Splita, piše Jutarnji list.
 

(Digitalna) Noć muzeja 2022.

Sedamnaesta po redu NOĆ MUZEJA, održat će se u petak, 28. siječnja 2022. u uvjetima koji su više-manje slični onima od prošle godine. To znači u okolnostima u kojima su se kulturne institucije silom prilika "adaptirale" na novu stvarnost, kada se veliki dio programa odvija u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obvezne Covid potvrde, kada je bitno smanjen broj posjetitelja na kulturnim događajima, a grupni organizirani, turistički posjeti muzejskim izložbama, gotovo su potpuno izostali u statistikama muzejskih posjetitelja. Tema ovogodišnje Noći muzeja je MUZEJI - IZMEĐU STVARNOG I DIGITALNOG.
Udruga Zvjezdano selo Mosor će se uključiti u Noć muzeja 2022. na način sličan onome na koji je to bila učinila i prošle godine...
 

Čovjek koji je rasvijetlio svijet

Nikola Tesla bio je jedan od ljudi koji ne samo da je znao kako je nešto moguće, već koji je stoički prelazio preko nerazumijevanja koje u svojoj krajnjoj konsekvenci prelazi u strah. Dokazivao je da je nemoguće i ludo zapravo posve moguće i na koncu - jednostavno. Tesla je ostvario oko tisuću pronalazaka i patenata, među kojima i trofazni sistem za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje), bio je i jedan od pionira radio-tehnike... Neke od njgovih velikih otkrića pokazana su u demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Tehničkome muzeju u Zagrebu. Na njemu se radilo dvije godine, a plod je dinamičan i moderan muzejski koncept koji svojim interaktivnim odnosno multimedijskim pristupom približava posjetiteljima Tesline nacrte, patente i njihove primjene ...
 

Knjige koje biste trebali pročitati

Relevantna je informacija najvažnija, a kritičko razmišljanje jedno je od najvrednijih vještina današnjice. Zato je dvanaestero vodećih hrvatskih znanstvenika odabralo malo manje od sto knjiga hrvatskih i svjetskih znanstvenika koje smatraju važnima. Ova najpouzdanija top lista 2021. nastala je s ciljem osvještavanja važnosti obrazovanja i znanosti, a u sklopu inicijative "Ovog Božića čitam knjigu, ovog Božića poklanjam knjigu", piše portal Index. Osam tvrtki i institucija kupilo je i poklonilo više od 600 knjiga s ove top liste znanstvenika koju donosimo u nastavku članka.
- "Ključno je biti izložen relevantnim izvorima informacija i čitati puno, puno knjiga, i to knjiga koje su napisali autoriteti u svojim poljima, ljudi koji čitave živote posvete istraživanju jedne teme kako bi je razumjeli i nama prenijeli" - kaže Vuk Vuković, jedan od vodećih mlađih ekonomista i podatkovnih znanstvenika, suosnivač britansko-hrvatskog startupa Oraclum Intelligence Systems, i dodaje: "Čitanje i izlaganje idejama s kojima se čak i ne slažemo omogućuje izlazak iz vlastitih kognitivnih mjehura te omogućuje razvoj kritičkog mišljenja. Oba ta faktora ključna su u prepoznavanju lažnih vijesti i obrani od njih."
 

Teleskop James Webb uspješno lansiran u orbitu

Svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je na Božić raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike, otvorivši novu eru u astronomiji. Revolucionarni, devet milijarda dolara vrijedan teleskop, poletio je iz lansirane baze Europske svemirske agencije (ESA) u Francuskoj Gvajani. Radi se o snažnom infracrvenom teleskopu koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Besprijekorno lansiranje na Božić bilo je popraćeno odbrojavanjem, a moglo se pratiti na zajedničkom webcastu NASA-e i ESA-e. Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir. Teleskop James Webb je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. Rad u infracrvenom području znači i da će JWST bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka. Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina..