Tribina u Tugarama: Omiška zaobilaznica

 

Krilo: Proslava blagdana svetog Nikole

Krilo trodnevnicom slavi blagdan svog zaštitnika, svetog Nikole. 
 

Cigarete poskupile za dvije kune

Vlada je na sjednici donijela uredbu i o trošarinama na duhanske proizvode. Prema toj uredbi rastu trošarine za cigarete i rezani duhan. Maloprodajne cijene cigareta i duhanskih proizvoda poskupjet će za najviše dvije kune. Uredba stupa na snagu 3. prosinca. Očekuje se da će iduće godine pušači legalnih sredstava u proračun povećanjem trošarina uplatiti novih 355 milijuna kuna.
 
Naš nekadašnji samački ljepotan spao je na tužne grane i broji duge usamljeničke dane. Teško da bi ovakav danas dobro prošao na zvijezdanom turističkom nebu naše rivijere s komunalnom infrastrukturom na umoru, ali, sudeći po šapatima koji kruže po dobro upućenim kuloarima, čuje se da je ipak zapeo za oko poduzetnici/ma iz susjedstva.. Što bilo da bilo, našem nesretnom usamljeniku želimo da što brže nađe svoju novu družicu ili, zašto ne (ta u 21. stoljeću smo) svog dragana. Kvragu i pare.. naposljetku ostaju samo.. uspomene.
 
U subotu je HGSS stanica Split velikom prezentacijskom vježbom OMIŠ 2018. obilježila 62. godinu od osnutka. U vježbi je sudjelovalo 141 pripadnika i suradnika HGSS-a Split s ispostavama te pripadnici HGSS Makarska i HGSS Ogulin, zbog čega je promet dionicom bio  zatvoren do 13 sati. Na području Gata izvedene su vježbe spašavanja na divljim vodama, na mirnim vodama, potraga za nestalom osobom, spašavanje iz stijene, te spašavanje iz stijene uz pomoć helikoptera s ciljem prikaza osposobljenosti, opremljenosti i kapacitiranosti HGSS stanice Split. Pročelnik HGSS Stanice Split Frane Bebić iznimno je zadovoljan pokazanim..
 
U subotu je konačno pušten promet županijskom cestom ŽC 6142 na dionici od Strožanca do Žrnovnice. Nakon osam(!) mjeseci radova konačno je asfaltirano 1.500 metara ceste. Sljedeći tjedan nastavit će se postavljanje javne rasvjete te izrada horizontalne i vertikalne prometne signalizacije, kažu u ŽUC-u, koji se zahvaljujem građanima na iznimnom strpljenju i razumijevanju koje su pokazali proteklih osam mjeseci. I duže. Vozači, i dalje je na snazi ograničenje brzine na gradilištu od 30 km/sat. 
 
Vladina tzv. mirovinska reforma korak je unatrag za hrvatski mirovinski sustav i naše sugrađane, kažu u stranci Pametno, ljuti što vladajući perfidnom pljačkom spašavaju sebe od ponora i ozbiljno ugrožavaju današnje radnike, buduće umirovljenike. Ovom odlukom prestaje mogućnost modernizacije i unaprjeđenja hrvatskog mirovinskog sustava. U strahu od reakcija javnosti najavljuju razne obrate prijedloga, što jasno pokazuje koliko su neozbiljni.
- Ne možemo prihvatiti rješenje koje značajno opterećuje buduće generacije, a sadašnjim i skorim umirovljenicima obećava povećanje mirovina pod uvjetom 'dobrovoljnog' odricanja od drugog stupa. Praktično ovo je pljačka. Prvo su predložili ukidanje drugog stupa jer očekuju prelijevanje svih sredstava od tamo u državni proračun. Radnicima koji su u trenutku prošle reforme morali obvezno ići u dva stupa, prvi i drugi, nude pravo izbora u trenutku umirovljenja i zapravo ih ucjenjuju. Ako ostanu u mješovitim mirovinama od dva stupa nemaju pravo na dodatak od 27% na dio mirovine iz prvog stupa, a ako odaberu povratak u 'jednostupnu' mirovinu dobit će dodatak od 27%, uz uvjet da sva svoja sredstva iz drugog stupa dobrovoljno prebace u državni proračun – kaže Marijana Puljak, predsjednica Pametno.
Dodaje da je ovo osim što je loše sustavno rješenje, koje dugoročno ne rješava problem niskih hrvatskih mirovina, ujedno je i perfidno rješenje jer 'dobrovoljno' tjera građane da svoju privatnu mirovinsku štednju uplate u državni proračun..
 

Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju

NEDJELJA 18.11.: “ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM“ - Pridružite se mimohodu od škole na Oriju do spomenika poginulim braniteljima u Dugom Ratu. Zapalite svijeću pred spomenikom, sudjelujte u prigodnom programu. Polazak ispred škole je u 16:30 h.

I ove godine u osnovnoj školi "Jesenice" na Oriju i u Dugom Ratu nizom događaja obilježiti će se Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju. Program i raspored događanja je u nastavku članka, a iz njega izdvajamo izložbe učeničkih radova u atriju škole i u našim župama te potresno svjedočanstvo Negzane Pavičić, koja ja preživjela Škabrnjsku golgotu. U nedjelju, 18.11. pridružimo se zajedno s učenicima škole mimohodu "ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM". Polazak je ispred škole u Oriju u 16:30 sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa u Dugom Ratu.
 

Vukovar je dao sve..

Tri mjeseca je obrana Vukovara odolijevala napadima neprijatelja. Zbog same pozicije, blizine Jugoslavije, izmješanog stanovništva, embarga na oružje, omjera snaga (36:1) i naoružanja, to što su heroji izdržali toliko vremena je u svjetskim omjerima nevjerojatno. Vukovar je pao 18.11.1991. a Island je prvi priznao Hrvatsku 19.12.1991. Primirje je potpisano 2.1.1992. u Sarajevu. Njemačka i Velika Britanija priznali su nas 15.1.1992., Rusija 17.2.1992., SAD 7.4.1992. Upravo te slike razrušenog Vukovara, odvođenje ljudi u logore i zvjerska ubojstva civila su pokazale svijetu da se sve mora napraviti kako bi se rat zaustavio: Hrvati će do zadnjeg metka braniti svaki pedalj svoje države, a Jugoslavija će svirepo i bezobzirno napadati u tom svom bijesu što ne mogu slomiti narod. Vukovar nam je dao vremena, dao diplomatsku snagu, dao dodatnu hrabrost kako se i s ograničenim, minimalnim resursima može suprostaviti neprijatelju. Vukovar je dao sve... živote, cijelog sebe... za ovo što danas imamo.
 

Enigma: Tko je upalio mrak na Krilu?

 

Vrzino kolo

"Vrzino kolo u kojem se sve događa, je kolo u kojem svatko želi biti glavni, svatko vuče na svoju stranu i stvara se metež. Ljubavna je to prostorno-planska tragedija u 14 činova po tekstu neimara iz Hrvatskih cesta, u režiji "zna se" koliko stručne struke, u koprodukciji s lokalnim samoupravama i pomalo snenim lokalnim pučanstvom".

Šalu i kolo na stranu, danas (petak, 9.11.) je u Dugom Ratu održano javno izlaganje o Studiji o utjecaju na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS do novog mosta u Omišu. Dr.sc. Mladen Perišić ispred županijskog Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i dipl.inž.građ. Željko Koren iz tvrtke Oikon d.o.o. kao voditelj izrade Studije, predstavili su studiju dugoraćanima koji se nisu u velikom broju odazvali na javno izlaganje. No tu su bili predstavnici inicijative "Krilo, probudi se", Saveza za Poljica i nekolicine drugih udruga, koji su najviše prigovora imali na izgradnju spoja čvora Krilo i Jadranske magistrale. No ni trasa buduće brze ceste, ni spojne ceste, pa tako ni čvor Krilo, a bome ni (trajektna) luka u Krilu, nisu bili u središtu ovog izlaganja i rasprave, već je to bila Studija utjecaja na okoliš.
Nikša Tomić je skrenuo pozornost na činjenicu da trasa brze ceste presijeca na desetke arheoloških lokaliteta i objekata spomeničke baštine čime se najizravnije ugrožava kulturni identitet i turistički potencijal ovog dijela Poljica. Ante Mekinić nizom konkretnih primjera ukazao na besmisao u planiranju strateških razvojnih projekata i objekata izvan konteksta Poljica kao logične životne, prostorne i razvojne cjeline, sredine koja je, ta "zna se", od devedesetih rascjepkana na niz općina i grad Omiš, bez realne šanse, ta "zna se" dobro i to, za ujednjenje u okviru, budimo praktični europljani, regije Dalmacija ili, budimo barem optimisti,  suvremene hrvatska povijesne regije Poljica.
Ceste su oduvijek spajale ljude, kvalitetne prometnice uvijek su pridonosile razvoju gospodarstva i svekolikom boljitku zajednice, no jedna, nužna i dugo sanjana brza cesta kao da ima Gordijski usud razdvajati nas i prkositi zdravom razumu. Agonija je to koja traje već 40-ak godina i nitko da konačno raspetlja te sve naše čvorove. A možda ih, povijest nas uči, treba samo - presjeći. Jer brza cesta Split - Omiš nema alternative u 21. stoljeću. Nema!
 

Zdravica mladom vinu

Vinogradari i vinari na dan svoga zaštitnika svetog Martina slave krštenje mošta. U vinogradarskim i vinarskim krajevima Hrvatske svake se jeseni s nestrpljenjem očekuje 11. studenoga. Tog se dana okupljaju ljubitelji dobre kapljice, vinogradari i prerađivači vina kako bi zajednički proslavili blagdan Svetog Martina, svoga sveca zaštitnika. Druženjem u vinskim podrumima, restoranima i na uličnim priredbama počinje obred krštenja mošta. Taj se običaj štuje od davnina u svim vinogradarskim djelovima Lijepe naše, a posebno se do njega drži duž Hrvatskog Zagorja, Prigorja i Slavonije gdje je praćen pjesmom i svirkom glazbenika u narodnim nošnjama ...
 
Upravni odjel za komunalne poslove,komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša naše županije oglašava ponovnu javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš državne ceste D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina. Javna rasprava trajat će 20 dana u vremenu od 23. 10. 2018. do 12. 11. 2018. Javni uvid u Studiju, za vrijeme trajanja javne rasprave, može se izvršiti radnim danom u vremenu od 8 – 13 sati u prostorijama Općine Dugi Rat, Poljička cesta 133 u Dugom Ratu, prostorijama Grada Omiša, Trg kralja Tomislava 5 u Omišu, prostorijama Općine Podstrana, Trg d. Franje Tuđmana 3 u Podstrani, te prostorijama Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša u Splitu, Bihaćka 1/III, soba broj 8. Javno izlaganje održat će se u petak, 09. 11. 2018. u 14 sati u Dugom Ratu u prostorijama Kino dvorane. U Podstrani će se javno izlaganje održati istog dana ali s početkom u 11:00 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Podstrani, Trg dr. Franje Tuđmana 3. Sažetak Studije bit će danom početka javne rasprave objavljen javnosti i zainteresiranoj javnosti na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Mišljenja, prijedlozi i primjedbe javnosti i zainteresirane javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi na mjestu javnog uvida ili se u pisanom obliku mogu dostaviti Upravnom odjelu za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije, Split, Domovinskog rata 2 do 12. 11. 2018. Pisane primjedbe koje ne budu dostavljene u roku i nisu čitko napisane, neće se uzeti u obzir u pripremi izviješća s javne rasprave.
 
HEP je izvijestio da će zbog planiranih radova na postrojenjima elektroenergetske mreže biti u prekidu opskrba potrošača na našem području. U utorak struje neće biti u Jadranskoj ulici u Dugom Ratu od 8,30 do 14 sati te u Tugarama, predio Dočine u razdoblju od 9 do 12 sati. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta radovi se odgađaju, a u slučaju ranijeg završetka radova očekuje se ponovno uključenje napajanja prije navedenog termina.
 

Obilježavanje dana Svih Svetih i Dušnog dana

Na blagdan Svih svetih prisjetiti ćemo se svih naših nebeskih zaštitnika, a dan poslije u znak sjećanja položiti ćemo cvijeće i upaliti svijeće na grobovima naših najmilijih. 1. i 2. studenoga, blagdan Svih svetih i Dušni dan, dani su kada se posebno sjećamo i u duhu povezujemo sa svojim pokojnicima. Kad ovih dana dođemo na posljednja počivališta zapaliti svijeću za svoje najmilije koji više nisu među nama, umjesto tuge koja će uvijek biti prisutna, prisjetimo se radije i onih lijepih trenutaka koje smo zajedno proživjeli i budimo sretni što su bili s nama, što su bili dio naših malih života. Tako razmišljajući, brzo uviđamo kako mnoge stvari koje nas danas naoko brinu i tište ili se pak čine nerješivim, uopće nisu ni vrijedne ni značajne u velikom poretku stvari i, kad prođe neko vrijeme, nećemo ih se ni sjećati.. Važne će nam biti one danas naoko male životne stvari i osobe koje nas svakodnevno izgrađuju i oplemenjuju, a za koje ne nalazimo dovoljno vremena, One koje nas čine boljom osobom, boljim životnim suputnikom, rubni detalji koje zauvijek ostaju u našim srcima, naoko sitni, mali trenutci, tihi unutarnji uspjesi, zrnca prigušene radosti, kapi vremena koje smo proveli zajedno u malom slapu koji poput Cetine teče vječnim kanjonom života u ovom ponajljepšem dijelu svijeta, prema ušću.. Sve ono što živeći često uzimamo "zdravo za gotovo". A ne bismo trebali.